Jankowicz: Putin postigao kratkoročni cilj u Ukrajini

Kratkoročno ruski predsjednik Vladimir Putin je već postigao svoj cilj u Ukrajini posljednjom eskalacijom na Azovskom i Crnom moru, jer je destabilizovao političke prilike u Ukrajini uoči predsjedničkih i parlamentarnih izbora iduće godine, kaže u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) Nina Jankowicz stručnjakinja Kennan instituta u američkom Woodrow Wilson centru za Rusiju, NATO, međunarodne odnose i sajber sigurnost.

I pored toga što se podrška Zapada Kijevu uglavnom svodi na retoričku, a u posljednje dvije godine je čak i oslabila, Jankowicz smatra da veće pomorsko prisustvo NATO na Crnom moru, što traži predsjednik Ukrajine Petro Porošenko, ne bi doprinjelo deeskalaciji, već bi kao i puno puta do sada, samo još više razljutilo Rusiju.

Uvjerena je da su targetirane sankcije koje bi fokusirano pogađale vojni i odbrambeni sektor, te Putinove oligarhe jedino rješenje, ali da iza njih bez dvoumljenja stanu svi, da bi poruka bila jasna.

Takođe kaže da se za oslobađanje ukrajinskih brodova i mornara, Rusiji mora postaviti ultimatum jer su prekoračili granicu koja nije prelažena ranije. Što se Sjevernog toka 2 tiče, iako će Moskva sa njim dobiti prednost, Jankowicz, koja trenutno piše knjigu o evoluciji moderne ruske kampanje uticaja u Istočnoj Evropi, zaustavljanje tog gasnog projekta ne očekuje.

Pročitajte i ovo: Porošenko poziva Zapad u strahu za Marijupolj

RSE: Da li mislite da je novi incident u Kerč moreuzu između Azovskog i Baltičkog mora i zarobljavanje tri ukrajinska broda korak kojim se otišlo predaleko i da će imati ozbiljne posljedice i za koga?

Jankowicz: Sigurno je da je eskalacija od strane Rusije. Ovo je prvi put da je Rusija kompletirala jednu akciju u ovom ratu protiv Ukrajine i da nijesu negirali da su oni iza toga. Prvi put je bio i direktni incident između Rusije i Ukrajine, da je Rusija u tom incidentu, i u tom smislu je eskalacija. Hoće li biti ozbiljnih posljedica mislim da zavisi od toga kako će međunarodna zajednica reagovati. Do sada smo vidjeli puno snažnih osuda, diplomatskih misija u regionu, ali osim toga nijesmo vidjeli mnogo akcije.

Mislim da još uvijek postoji snažna međunarodna podrška za Ukrajinu i ako bi bilo za ikoga snažnih posljedica to će biti za Rusiju u smislu međunarodnog odgovora.

Mislim da je taktika koju je Rusija koristila u Azovskom moru i Kerč moreuzu u posljednjih nekoliko mjeseci do godinu, sigurno imala uticaja na Ukrajinu ekonomski, gdje je prema brojkama, značajno smanjen transport iz luka u Marijupolju i Berdjansku i to za oko 30 posto, a to nije malo. I to zaista mora biti razriješeno, jer obje ove zemlje imaju pravo na te vode i to na bazi sporazuma iz 2003., da i Ukrajina i Rusija treba da imaju pristup prolazu, te Rusija nema pravo da to ospori na bazi nelegalne aneksije Krima 2014.

Luka u Marijupolju

RSE: Pomenuli ste da Ukrajina ima snažnu podršku od međunarodne zajednice, odnosno zapadnih država uglavnom. Do sada su imali podršku i EU i SAD i svi su ponavljali da stoje uz Ukrajinu, sve još od marta 2014. i nelegalne aneksije Krima. Ali pokazalo se da to nije bilo dovoljno, zar ne?

Jankowicz: Da, ja mislim da Rusija nije zainteresovana za međunarodni poredak zasnovan na pravilima i do određenog stepena zbog nekih država unutar EU i određene nevoljnosti iz SAD, ta podrška za Ukrajinu i reakcije na rusku eksploataciju situacije morale su sigurno biti jače, saglasna sam. Ja nijesam lično zagovornik vojne eskalacije, ali mislim da bi bolje fokusirane sankcije bile mogućnost. Ali ja bih takođe željela da vidim povlačenje linije šta se Rusiji može dozvoliti a šta ne. Rusi su zarobili tri broda i 24 vojnika i ja mislim da treba da vidimo posljedice ukoliko ih ne vrate do određenog datuma. Mislim da bi sankcije bile najbolji odgovor na to.

Tenzije u Azovskom moru

RSE: Evropska unija je najavila proširenje ili nove sankcije za Rusiju od EU, predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk je to nagovijestio na posljednjem summitu G 20. Da li Vi zapravo vjerujete da su sankcije imale bilo kakvog uticaja za Kremlj od aneksije Krima 2014.?

Jankowicz: Mislim da su imali na rusku ekonomiju, toliko je jasno. Na žalost zbog načina na koji je u Rusiji skoncentrisano bogatstvo, do određene je granice, to nije prošireno na ruske oligarhe koje je Putin uspio da zaštiti. On je bio u mogućnosti da ih zaštiti, da pomjera novac okolo i da im osigura pristup fondovima. I dok ne vidimo neke targetirane sankcije potencijalno na vojni i odbrambeni sektor i oligarhe koji imaju puno novca van zemlje, naročito u Londonu, e to bi moglo biti mjesto za početak i nagovijestilo malo ozbiljniji odgovor.

Ja nijesam sigurna za kojim drugo odgovorom bi trebalo da posegnemo, mislim da su pozivi za vojnu akciju pomalo neutemeljeni. NATO već ima više brodova na Crnom moru i ovo nije situacija kao sa Gruzijom 2008., kada je slanje tih brodova na Crno more bilo jasno slanje poruke, ovo bi moglo prerasti u eskalaciju ako bi NATO poslao još svojih sredstava u tu arenu, zato što je ovo već vojni konflikt, zato što je Rusija bila veoma agresivna u zujanju sa brodovima u Baltičkom i Crnom moru u proteklih nekoliko godina i zato ne mislim da bi to bio dobar korak, zato što niko ne želi rat.

Mi samo želimo da natjeramo Rusiju da shvati da njihove akcije nijesu prihvatljive u svijetu koji se bazira na međunarodnom poretku. A zbog vazalstva nekih zapadnih lidera mislim da tu poruku sada ne isporučujemo naročito konzistentno.

Pročitajte i ovo: EU priprema pooštravanje sankcija za Rusiju

RSE: Ali ukrajinski predsjednik Petro Porošenko ponovo traži od, kako je rekao, “Njemačke i saveznika” , prije toga od NATO-a , da povećaju pomorsko prisustvo u Crnom moru da bi, kako kaže bili “ faktor odvraćanja” Rusije, jer on vjeruje da zapravo Moskva pokušava da stvori koridor od okupiranog Donbasa do okupiranog Krima blokiranjem lučkih gradova Marijupolja i Berdjanska. Stigla je informacija da je Rusija djelimično odblokirala ukrajinske luke u Azovskom moru, ali da li Vi vjerujete ovoj tvrdnji predsjednika Porošenka da je iza svega ovoga zaista takav plan Rusije?

Jankowicz: Da, mislim da je to sigurno moguće, i vidjeli smo poteze tog tipa i ranije u mjestima kao što su Gruzija i Transnjestrija. Ali ja ne mislim da je povećanje NATO prisustva u Crnom moru put kojim treba ići u ovoj situaciji, zato što kad god NATO poveća svoje prisustvo da bi odgovorili Rusiji to svaki put dodatno naljuti Rusiju. I ja ne mislim da bismo samo tako trebali da igramo prema Rusiji ali kao što sam već rekla, NATO već ima značajno prisustvo u Crnom moru, Putin zna da NATO i EU podržavaju Ukrajinu. Mislim da samo treba da tu sliku učinimo jasnijom, umjesto da svaki put kada se obnavljaju sankcije u SAD i EU imamo taj oblak neizvjesnosti oko toga hoće li se ili neće obnoviti. To bi trebalo da bude nešto što je neupitno. I trebalo bi da bude jasno da kada Putin pređe liniju u mjestima kao što je Ukrajina ili negdje drugo, da će se susresti sa posljedicama. Trenutno mislim da mu nijesmo pokazali da imamo tu odlučnost.

Ukrajina destabilizovana uoči predsjedničkih i parlamentarnih izbora 2019.

RSE: U redu, razumijem Vašu argumentaciju ali šta onda mislite da efikasne mjere mogu biti? Očigledno Vi vjerujete da ima dovoljno NATO-vih pomorskih snaga u tom regionu. Da li imate osjećaj da Rusija stalno podiže ljestvicu sa po jednim korakom naprijed, potom drugim, pa trećim, i bez jake reakcije Zapada oni jednostavno mijenjaju odnos snaga u toj oblasti?

Jankowicz: Da, mislim da je to ideja, ne želim da spekulišem o tome šta je krajnji cilj Rusije, zato što mislim da je tako mnogo ljudi pogriješilo po tom pitanju u posljednjih nekoliko godina. Ja mislim da je ovo Putinova igra moći i on je u poziciji da ima više uticaja u toj oblasti. Takođe je veoma važno naglasiti da uzrokuje određenu nestabilnost ukrajinskog političkog procesa. Bez obzira šta se dešava u Ukrajini i bez obzira kako će međunarodna zajednica reagovati, ove akcije koje je preduzeo su izuzetno destabilizujuće po Ukrajinu uoči predsjedničkih i parlamentarnih izbora sljedeće godine.

Pročitajte i ovo: Zapad podržava Ukrajinu, Rusija kritikuje proglašenje ratnog stanja

On zna da međunarodna zajednica neće reagovati na način koji bi ga zaustavio i on zna da šta god da radi to će imati štetan uticaj po ukrajinsku stabilnost i u tom smislu on je postigao svoj kratkoročni cilj. A što se njegovog dugoročnog cilja tiče, samo sam Putin zna šta je taj cilj.

Trump nije protiv Sjevernog toka 2 zbog Ukrajine već LNG-a

RSE: Predsjednik Porošenko i ne samo on, poziva da se spriječi izgradnja ruskog gasovoda Sjeverni tok 2 za transport prirodnog gasa između Rusije i Njemačke i Zapadne Evrope ispod Baltičkog mora, ali njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas je rekao da bi povlačenje smanjilo sposobnost Njemačke da pomogne Ukrajini. Da li Vam je ovo obrazloženje logično?

Jankowicz: Ja sam saglasna sa većinom američkih analitičara koji kažu da je Sjeverni tok 2 loš za Ukrajinu i da Rusiji daje prednost u pregovorima sa evropskim državama o gasu te da će to poremetiti balans. Evropske države su tako snažno radile na tome da riješe ovu situaciju nakon što je konflikt počeo. Ja sam protiv Sjevernog toka 2 takođe, ali na žalost izgleda da su te želje uzaludne i da je malo toga što bilo ko može učiniti da ga zaustavi i mislim da je to žalosno jer je to u neku ruku ponovo jedan od onih pomiješanih signala koje sam pomenula. Znate, kancelarka (Angela) Merkel može reći nešto jako oštro Putinu, a onda sa druge strane njena zemlja radi milijarde dolara vrijedan posao sa njima. Tako da je to nažalost tako.

Izgradnja "Sjevernog toka 2", Njemačka

Ali i pored navedenog ne mislim da je korisno da predsjednik (Donald )Trump konstantno otvara to pitanje jer je jasno da on nije zainteresovan za to iz pravih razloga. On nije zainteresovan za to zbog ukrajinske energetske sigurnosti. On je zainteresovan zbog toga što želi da američki LNG (tečni prirodni gas) bude zamjena za Sjeverni tok 2. Dakle to je komplikovan problem koji nije na korist Ukrajine, kao ni na korist mjesta kao što je Poljska, i Ukrajinci su u pravu što su zabrinuti zbog ovoga.

RSE: Što suštinski znači da moramo da čekamo i vidimo što će Rusija i gospodin Putin uraditi sljedeće, ali osim retoričke podrške od EU, NATO-a i zapadnih saveznika, Ukrajina ne može dobiti ništa više za sada. Da li je to zaključak?

Jankowicz: Mislim da je međunarodna podrška ključna za budući razvoj Ukrajine i na žalost ja sam shvatila da ta podrška može biti sporadična ako hoćete i u posljednje godinu ili dvije. Zastala je u određenoj mjeri zbog toga što su se neke evropske zemlje i neki političari povlačili iz pružanja podrške Ukrajini konstantno se okrećući Rusiji. Mislim da je to pogrešno jer je Rusija pokazala da nastavlja da krši međunarodni pravni poredak.

Voljela bih da vidim mnogo odlučnije akcije, mislim da bi im trebali postaviti ultimatum o vraćanju ukrajinskih mornara i brodova i ako Rusija ne vrati mornare i brodove trebalo bi da se suoče sa targetiranim sankcijama kao odgovorom. Jer kao i u slučaju trovanja Skripaljevih ovo je nešto sa čime je pređena granica koja nije prelažena ranije.

RSE: Želim da Vas pitam još nešto, što se ne tiče samo Ukrajine već je interesantno i šire. Gospodin (Mike) Pompeo, američki državni sekretar rekao je u Briselu uoči sastanka ministara NATO-a da “predsjednik Trump gradi novi liberalni poredak. U najboljoj tradiciji naše velike demokratije mi se oslanjamo na plemenite nacije da izgradimo novi liberalni poredak koji će spriječiti ratove i dostići veći prosperitet”. Kako ste ovo shvatili?

Jankowicz: Nijesam sigurna da sam saglasna sa tim, zato što ne mislim da je vanjska politika Sjedinjenih država u skladu sa američkim moralom i američkom tradicijom u posljednje dvije godine Trumpove administracije. I mislim da američka spoljna politika koja je fokusirana na „napravićemo Ameriku ponovo velikom“ (Trumpov izborni slogan) nije fokusirana na izgradnju novog liberalnog svjetskog poretka, jer je po prirodi tog slogana okrenuta samo na sebe.