Svjetski mediji pozadinu sukoba Rusije i Ukrajine nalaze u unutrašnjim politikama ove dvije zemlje, odnosno slabim rejtinzima Putina i Porošenka, ali i od Zapada i Amerike zahtijevaju snažniju reakciju i određeniji stav o ovom sukobu.
Upozorenje Zapadu
Kolumnistica Vošington Posta (The Washington Post) En Eplbom (Anne Applebaum) ocjenjuje da u izvjesnom smislu događaji između Ukrajine i Rusije nisu iznenađenje.
"Iako su mnogi smatrali da je zgodno zaboraviti, rat između Rusije i Ukrajine još uvijek tutnji. Oni koji su učestvovali u borbama već dugo su bili zaduženi za rusko ubrzanje sukoba. Jedino iznenađenje je vrijeme: Zašto sada?
Možda nema posebnog razloga. Nedavno je u vodama oko Krima bilo nekoliko sukoba, od kada su Rusi izgradili most na poluostrvu; ovo bi prosto moglo biti periodični podsjetnik Rusije da neće okončati nelegalnu okupaciju.“
Eplbum navodi i da je ovo takođe zanimljiv trenutak u ruskoj unutrašnjoj politici.
"Ova mala vojna ludorija dolazi uslijed masovnih protesta protiv promjena ruskog zakona o penzijama, a praćena je velikom frustracijom zbog loše ekonomije...Tajming bi također mogao da bude izabran na osnovu političkog kalendara u Ukrajini, koja se priprema za predsjedničke izbore narednog marta...
Bez obzira na druge motive za ovaj napad, ova vrsta pasivnosti može biti ono što rade Rusi. Ovo je modus operandi iz prošlosti: napravite nekoliko koraka unaprijed; sačekate reakciju. Ako je nema, pomjerite se dalje."
Skretanje pažnje
Urednici Fajnenšl Tajmsa (Financial Times) ocjenjuju da je ruski napad na tri ukrajinska ratna broda u Crnom moru jedan od najgorih incidenata u gotovo petogodišnjoj vojnoj, političkoj i ekonomskoj kampanji pritiska Moskve na Kijev.
"Rizik od eskalacije - sa potencijalnom mogućnošću za uvlačenje NATO snaga - je opasno visok. Odluka Ukrajine da uplovi s vojnim tegljačem i dva ratna broda kroz Kerčki prolaz između ruskog okupiranog Krima i ruske teritorije možda je bio namjeran pokušaj zauzimanja pažnje, sedmicu dana prije nego što se očekuje da će se Vladimir Putin sastati sa Donaldom Trampom (Donald Trump) na samitu G20.
Ograničeno povećanje tenzija odgovara i Putinu i Porošenku kao način odvraćanja od problema kod kuće. Popularnost ruskog lidera je srušena na najniži nivo prije aneksije Krima 2014. godine, zbog reforme penzije koja je uključivala povećanje starosne granice za penzionisanje... Porošenko u međuvremenu loše kotira prema anketama u svojoj zemlji, prije predsjedničkih izbora u martu.“
FT navodi i da će zapadne zemlje biti oprezne kao i 2014. kako ne bi rizikovale bilo kakav vojni sukob sa Rusijom.
"Ovdje je, naravno, važan test za američkog predsjednika Donalda Trampa... Mnogi kritičari u Kongresu i na drugim mjestima biće spremni da Trampa smatraju odgovornim ako Azovsko more bude "izgubljeno" u Rusiji u njihovom mandatu.“
Trampova šutnja može da pogorša situaciju
CNN ocjenjuje da incident u Kerčkom prolazu pravi poteškoće u geopolitičkoj krizi, odnosno da će sada sve oči biti uperene ka tome kako će Bijela kuća - i njen nepredvidivi korisnik - reagovati ove sedmice.
"Predsjednik SAD će ove sedmice prisustvovati samitu G20 lidera u Buenos Airesu, gdje se očekuje njegov sastanak s ruskim predsjednikom. Zvaničnici u Moskvi očekuju raznovrstan razgovor između dva lidera, uz kontrolu naoružanja pri vrhu liste. Ali ova nova kriza, uz ruske brodove koji su otvorili vatru i zaplijenili ukrajinske pomorske brodove u blizini Krima, mijenjaju jednačinu sastanka.“
CNN ističe da za početak, pitanje je kako će Tramp odgovoriti na ponudu Rusije da vrši kontrolu nad vodama koje dijeli s Ukrajinom.
"Trampov ton o krizi u Kerču i Krimu je važan... Kada je Putin u maju otvorio most preko Kerčkog prolaza, poslao je prkosnu poruku: aneksija Krima, koju ne priznaje većina međunarodne zajednice, bila je gotova stvar... Tramp se sada nalazi u novom položaju u pripremi za sastanak s Putinom. On je taj koji bi možda morao da nađe način da razgovara oštro s liderom iz Kremlja.“
Rat većeg obima
Otvaranjem dodatnog fronta na moru, čak i ako Ukrajina nema pravu mornaricu, uveden je nestabilan element u ono što je bio varljivi rat. Konflikt kojim se ukrajinski vojnici bore protiv separatista podržanih od strane Rusije u regionu Donbasa, u istočnoj Ukrajini, pucketa gotovo pet godina, a više od 10.000 ljudi je ubijeno, piše Njujork Tajms (The New York Times).
„Kremlj, zajedno s nekim ukrajinskim opozicionim ličnostima, nazvao je ratne bubnjeve, koji su stizali iz Kijeva, domaćim političkim potezom ukrajinskog predsjednika. Optužili su ga za izazivanje straha kako bi odložio ili bar rekonfigurisao izbore 31. marta koje će izgleda sigurno izgubiti...
Napad na pomorske brodove blizu zajedničkih plovnih puteva, Kerčki prolaz, predstavljao je novu fazu agresije u onome što je on nazvao ruskim "hibridnim ratom" protiv Ukrajine.“
NYT podsjeća i da je Ukrajina dobila podsticaj kroz međunarodne reakcije, naglašavajući i izolaciju Rusije od strane Zapada zbog konflikta u Ukrajini i želju da se zaštiti međunarodna pomorska konvencija koja omogućava nesmetanu plovidbu kroz bilo koji tjesnac.
Putinova smrtonosna ukrajinska utakmica
Rusija je sada ponovo otvorila rane, ali sukob je bio još jedna demonstracija Moskve, koja je koristila neobične, djelimično ne-militarne i ponekad smrtonosne tehnike za preuređivanje geopolitičke mape, piše agencija Rojters (Reuters) i dodaje:
"Ukrajina i njeni zapadni saveznici sada moraju da odluče kako da odgovore. Ako to ne urade, mnogi tvrde da bi to izgledalo kao slabost u odnosu na Rusiju i pozvalo bi na još veću agresiju. Ali nijedna strana ne želi sukob koji ne može da kontroliše - to je mnogo više kao igra šaha, mada sa živom municijom, brodovima, avionima i ljudskim bićima.“
Rojters ocjenjuje i da najnoviji sukob ukazuje na rastući trend u međunarodnim odnosima, gdje se vojne sile, ekonomska snaga i glavni građevinski i infrastrukturni projekti koriste zajedno sa sajber-oružjem, propagandom i još mnogo čime.
"Uprkos povećanju zapadne vojne pomoći Krima, Ukrajina i dalje ostaje van NATO-a - što znači da ne postoji ugovorna obaveza zapadnih država da djeluju. Međutim, evropske nacije i mnogi u nacionalnoj sigurnosnoj zajednici SAD-a žele da vide dalju direktnu podršku, obučavanje i možda dodatno oružje... Takvi potezi Zapada bi dodatno razbjesnili Rusiju, ali - kao i dodatne sankcije koje sada izgledaju neizbježnim - će odrediti kaznu Moskvi za njene postupke."
Rizik ukrajinsko-ruskog pomorskog sukoba
"Ovo neće biti drugi Krim", rekao je dopisniku BBC-ja iz Kijeva šef mornarice Ukrajine Igor Vorončenko prije šest sedmica govoreći o situaciji u Azovskom moru.
"Prema uvjetima sporazuma iz 2003. godine, Azovsko more i pristupne tačke kroz Kerčki prolaz trebalo bi da se dijele između Ukrajine i Rusije.
Sporazum iz 2003. nije stavio isprekidanu liniju na karti. Umjesto toga, plovila obje zemlje dobila su odriješene ruke da se kreću onako kako žele.
Funkcioniralo je, do određene tačke. Onda je 2014. godine Rusija zaplijenila Krim i dinamika se promijenila. Kerčki moreuz nije više bio okružen ruskim vlastima na istoku, a Ukrajincima na zapadu. Bio je potpuno pod kontrolom Moskve, a Rusi su imali velike planove."
BBC dodaje da je navodeći potrebu za povećanjem sigurnosti, Rusija dramatično povećala broj naoružanih brodova blizu Kerčkog moreuza i u Azovskom moru.
"Teretni brodovi koji su željeli doći do Ukrajinske luke Azov sada su bili podvrgnuti dodatnim inspekcijama i dugim kašnjenjima koja su se ponekad protezala i do sedmicu dana. Ukrajina se žalila da se suočava s ekonomskom blokadom, te da je Rusija kršila sporazum "dijeljenja" iz 2003. godine.
Posljednji događaj označio je najozbiljniji razvoj odnosa Ukrajine s Rusijom od aneksije Krima 2014. godine."
U ponedjeljak navečer, 24 sata nakon što je izgubio tri broda i gotovo dvadesetak ljudi, Vorončenko je došao do ureda BBC-ja u Kijevu. Novinar ga je upitao da li je još uvijek vjerovao, kao što je rekao prije šest sedmica, da Azovsko more neće biti izgubljeno poput Krima. Ovoga puta nije bio siguran.
Drama na otvorenom moru
Nakon što su u nedjelju napetosti, koje su rasle mjesecima, eksplodirale, Porošenko je najavio da će parlamentu podnijeti dekret kojim će se uvesti vojni zakon kako bi se spriječile daljnje eskalacije, podsjeća Politiko (Politico).
"Neke zabrinutosti zbog prijedloga predsjednika ublažene su parlamentarnim odobrenjem o konačnoj izmijenjenoj verziji. Rok od 30 dana (vanredno stanje) jednako uklanja mogućnost da će se vremensko razdoblje uredbe preliti u predsjedničku kampanju koja počinje u januaru."
Politiko piše kako dodatni dokument koji se podnosi parlamentu dopušta vladi da ograniči prava kao što su sloboda izražavanja, okupljanja i kretanja, te ograničava ovlasti novinara ako to bude potrebno.
"Postavljanjem izbora za 31. mart, scenarij predviđen u prvoj verziji dekreta predsjednika, na kojem bi se odbacilo glasanje zbog vojne situacije, 'propada'“, napisao je na društvenim mrežama Serhij Leščenko, reformistički zamjenik u parlamentarnom bloku Porošenka.