Da li će u Podgorici biti podignut spomenik ili biti nazvana ulica po jugoslovenskom ambasadoru Vladimiru Roloviću, kojeg je 1971. godine ubio Miro Barešić, odlučiće odbornici u Skupštini Podgorice.
Inicijativa o davanju ulice je potekla od nevladine organizacije "Građanska inicijativa" koja predlaže da se Rolovićevim imenom nazove ulica u kojoj se nalazi Ambasada Republike Hrvatske. Jedan od razloga je što je Rolović tokom Drugog svjetskog rata bio na čelu partizanskih jedinica koje su činili uglavnom Hrvati.
Nakon što je Miru Barešiću, ubici ambasadora SFRJ i crnogorskog diplomate Vladimira Rolovića otkriven spomenik u rodnom mjestu Drage u Hrvatskoj, ne jenjavaju strasti u crnogorskoj javnosti-naprotiv. Iz Podgorice stiže reakcija dijela civilnog sektora.
Boris Raonić
"Ovaj čin je poruka Vladi Hrvatske koja je na ceremoniji otkrivanja spomenika imala svoja dva ministra da su ovakve stvari za nas u Crnoj Gori, a to je gotovo većinsko raspoloženje stanovništva, neprihvatljive. Podsjećam da je ambasador Rolović bio i narodni heroj i narodni poslanik, a najveći period rata je proveo upravo na terenima Like i Dalmacije. Upravo na terenima gdje se danas otkrivaju ovi spomenici fašistima, teroristima koji su ga na kraju i likvidirali na brutalan i svirep način", kazao je Boris Raonić iz Građanske inicijative.
Široj javnosti je manje poznato da je tokom Drugog svjetskog rata Vladimr Rolović bio na čelu Prve dalmatinske i Petnaeste majevičke brigade u kojoj su bili hrvatski partizani. Upravo zbog toga Boris Raonić traži da baš ulica u kojoj je hrvatska ambasada nosi ime ambasadora Vladimira Rolovića koga je u Švedskoj 1971. ubio hrvatski politički emigrant Miro Barešić.
"Sama ulica u kojoj se sada nalazi hrvatska ambasada nosi ime partizanskih boraca koji su rukovodili jedinicama čiji su većinski sastav bili hrvatski partizani. Za nas je neshvatljivo i da većina građana Hrvatske danas ne reaguje. A veoma su jasne poruke došle od svega par pojedinaca koji se protive ovakvom činu. Ovo je možda i apel buđejenja jer ukoliko se iz prijateljskih zemalja, kakve su danas Crna Gora i Hrvatska, dolaze poruke sa svih adresa SUBNOR-a, NVO i političkih adresa, onda mislim da i hrvatska javnost mora jače da se zamisli. I da se jače pošalju signali da ovakve stvari ne smiju biti tolerisane i da taj spomenik odnosno, ono što taj sami spomenik predstavlja mora biti zaustavljeno", smatra Raonić.
Inicijativu za preimenovanje ulice gradonačelniku Podgorice Slavoljubu Stijepoviću predložila je GA, ista nevladina organizacija koja je podsjetimo, inicirala da država Crna Gora dodijeli posthumni orden admiralu Vladimiru Baroviću koji je izvršio samoubistvo odbijajući da granatira hrvatske gradove s mora 1991. godine. Predsjednik Filip Vujanović je nedavno dodijelio priznanje admiralu Baroviću.
Ime ambasadora Vladimira Rolovića je aktuelizovano u crnogorskoj javnosti nakon što je u Hrvatskoj podignut spomenik atentatoru Miru Barešiću, zbog čega je Vlada Crne Gore uputila Hrvatskoj protestnu notu.
A predsjednik Skupštine glavnog grada Crne Gore Đorđe Suhih ne sumnja da će ova inicijativa proći kompletnu proceduru i imati podršku u gradskom parlamentu.
"Sa potpuno odgovarajućom procedurom je prijavljena inicijativa i mislim da će imati podršku. Mislim da je ovo dobra ideja, tim prije što se ne slažem sa procedurom koja je urađena u Hrvatskoj. Ali to je već njihova stvar ili stvar neke međunarodne saradnje. Ali mi sa naše strane imamo apsolutno pravo da jednog časnog čovjeka, časnog predstavnika tadašnje države koji je nastradao vršeći svoju dužnost na neki način obilježimo i oživimo u sjećanjima tim što ćemo dati ulici jedno ime. Daleko više razloga mi imamo da damo ulici ime našeg ambasadora, ubijenog Rolovića, nego što oni imaju da daju spomenik onome ko je to ubistvo odradio, bez obzira iz kojeg razloga", kazao je Suhih.
Međutim, iz opozicionog Demokratskog saveza predsjednik kluba odbornika Goran Radonjić iznoseći lični stav kaže da inicijativa za njega nije prihvatljiva.
"Prvo se mora osuditi to da se diže spomenik u Hrvatskoj nekome ko ne bi ni po čemu mogao da bude neki uzor valjda nikome. To je jedna stvar, a sa druge strane nijesam siguran da je ta inicijativa dobra. Ta za pravljenje spomenika i ulice preko puta hrvatske ambasade. Šta bi to trebalo sad da znači? Da se na neki način uzvraća, ili da nešto njima stoji ispred očiju. Mislim da spomenici i nazivi ulica treba da služe da afirmišu neke vrijednosti. Prije svega nama, toj zajednici gdje se to radi, a onda valjda i univerzalno. Pa ako do sada nije bilo te inicjative zašto bi sad se pokretalo kao neka kontra, onome što je tamo urađeno i što je loše", zaključio je Radonjić.