Čija je imovina vjerskih zajednica u Crnoj Gori?

Saborni hram Hristovog Vaskresenja, Podgorica

Nakon višedecenijskih neuspjelih pokušaja da se institucionalno, zakonski i jasno urede odnosi između države i vjerskih zajednica u Crnoj Gori, Vlada Crne Gore je nagovjestila još jedan pokušaj najavljujući izradu Zakona o povraćaju oduzetih imovinskih prava vjerskim zajednicama. Crkve i vjerske zajednice uglavnom očekuju da učestvuju u izradi tog zakona.

U Vladinoj Informaciji o procesu izrade Nacionalnog izvještaja o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori, koja je usvojena na sjednici Vlade u prvoj polovini oktobra navodi se: "U cilju rješavanja slučajeva povraćaja oduzetih imovinskih prava crkvama i vjerskim zajednicama, planirano je donošenje Zakona o povraćaju oduzetih imovinskih prava vjerskim zajednicama. U toku je analiza izrade nacrta teksta zakona. Nakon donošenja zakona pristupiće se analizi i postupanju po zahtjevima za povraćaj oduzetih imovinskih prava".

Ovo će biti novi pokušaj Vlade da uredi odnose sa vjerskim zajednicama, jer je posljednja takva inicijativa okončana neslavno.

Naime, 2015. je Vlada inicirala javnu raspravu o nacrtu Zakona o vjerskim slobodama, kojim je između ostalog bilo predviđeno podržavljenje dijela crkvene imovine. Tu javnu raspravu su obilježili protesti vjernika i sveštenika Mitropolije Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori, pa i fizički sukobi i onemogućavanje održavanja javnih rasprava, a sve je rezultiralo da je Vlada povukla nacrt zakona.

Novi pokušaj bi trebalo da uslijedi izradom Zakona o povraćaju imovinskih prava vjerskih zajednicama. Vjerske zajednice koje djeluju u Crnoj Gori imaju različita očekivanja o novog zakona, ali i jedinstven interes da učestvuju u izradi tog Zakona.

Koordinator pravnog Savjeta Mitropolije SPC u Crnoj Gori Velibor Džomić kaže da je Mitropolija crnogorsko-primorska predala dokaze o oduzetoj imovini prije više godina, ali da nikakvog odgovora iz Vlade nije bilo.

"Svojevremeno smo ispunili jednu zakonsku obavezu da dostavimo dokaze o oduzetoj imovini, kada su usvojene izmjene Zakona o restituciji. To smo predali Ministarstvu finansija i od tada do danas nije bilo nikakve povratne informacije. Mi očekujemo da predstavnici crkava i vjerskih zajednica budu članovi radne grupe kako se to praktikuje i da na argumentovan način dođemo do jednog kvalitetnog i održivog zakonskog teksta koji će biti obavezujući za sve i koji će svi poštovati", kaže protojerej Velibor Džomić.

Interes Crnogorske pravoslavne crkve je da se pod okrilje države Crne Gore vrate sve crkve i manastiri koji su građeni sredstvima nekadašnje crnogorske države do 1918. godine, u suprotnom – gradila su ih crnogorska plemena.

Prema riječima potpredsjednika Savjeta Mitrpolije Crnogorske pravoslavne crkve Steva Vučinića, riječ je o 600 crkava, 60 manastira i 50 kvadratnih kilometara teritorije Crne Gore.

"Zahvaljujući činjenici da je Crna Gora bila država ustrojena po plemenskom sistemu, sva ta crkvena imovina bila je u vlasništvu tih plemena. Imovina nije bila u vlasništvu niti Srpske, niti Crnogorske crkve, a Srpske crkve nije ni mogla jer je ta crkva ovdje došla tek 1918. godine. Takvo stanje je bilo sve do nedavno kada je jedan dio te imovine, površine 12 kvadratnih kilometara, nezakonito prepisan u vlasništvo beogradske Patrijaršije i mi očekujemo da se ovim zakonom ta imovina vrati državi koja je nasljednik plemena i bratstava", kaže Vuković.

Služenje liturgije, Podgorica

Islamska zajednica Crne Gore je skeptična prema najavi Vlade da će vratiti imovinu koja je oduzeta, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) glavni podgorički imam Džemo Redžematović.

"Skeptičan sam jer je prije nekoliko godina predložen Nacrt zakona o vjerskim pravima i slobodima, gdje je bilo predvođeno oduzimanje, odnosno nacionalizacija vjerske imovine, dakle crkava i vjerskih zajednica. Tako da sam vrlo skeptičan po pitanju implementacije tog zakona. Može se Zakon usvojiti, ali sprovođenje, bojim se neće biti u duhu tog zakona, jer se radi o velikim površinama oduzete imovine. Kada je Islamska zajednica u pitanju radi se o centrima gradova, koji su bili vakufi", kaže imam Redžematović.

Iz Vlade Crne Gore nema informacija kada će Nacrt zakona biti završen, da li je predviđeno učešće vjerskih zajednica u izradi Zakona, te da li je moguće na potpuno pravičan način obaviti povraćaj imovine svim vjerskim zajednicama u Crnoj Gori s obzirom na protok vremena od oduzimanja te imovine.

U istom dokumentu koji je usvojila Vlada navodi se da je za kraj ove godine predviđeno usvajanje Prijedloga zakona o slobodi vjeroispovijesti, za koji se očekuje da na najbolji način uredi odnose između države i vjerskih zajednica u skladu s evropskim standardima.