Nakon neuspješnih pregovora Socijaldemokratske partije sa opozicionim strankama o formiranju političkog saveza u Podgorici, otvoreno je pitanje da li u toj stranci postoje podjele i da li postoje spoljne tendencije da u SDP-u dođe do raskola - na one koji žele opstanak političkog saveza sa Demokratskom partijom socijalista i na one koji smatraju da to partnerstvo treba prekinuti i pokušati formiranje saveza sa opozicijom.
Visoki funkcioner Socijaldemokratske partije Džavid Šabović, koji važi za najglasnijeg protivnika daljeg održavanja političkog saveza sa Demokratskom partijom socijalista, izašao je prvi put javno sa sumnjom da bi upravo DPS mogao da utiče da u SDP-u dođe do raskola. Šabović tu tendenciju vidi u ambijentu u kojem je veoma teško doći do dogovora sa opozicijom o formiranju manjinske uprave u Podgorici i predugom trajanju tih pregovora čime se otvaraju mogućnosti za podjele u stranci. Istovremeno, kaže Šabović smatra da postoji puno primjera o tome kako je DPS nalazila načina da lomi političke subjekte koji su se okrenuli protiv najjače partije:
„Ne samo SDP i Pozitivnu, nego su tako radili i protiv opozicije. Evo sad Herceg Novi i u Podgorici, zar nisu vladali sa kupljenim odbornicima u Podgorici? I to se zaboravlja. No to više nije moj problem. Ja se plašim scenarija da će DPS naći načina da pokuša da razbije jedinstvo koje još imamo za sada, iako se razlikujemo itekako u vezi koalicije u Podgorici. A ja ću istrajati do kraja, biću tu. Vidim da u predsjedništvu SDP-a, kada se činilo da sam usamljen na početku, svaki dan ima sve više onih koji misle kao ja. Očekujem da ćemo i sad imati takav odnos, možda ne onom brzinom koju ja očekujem.“
U Demokratskoj partiji socijalista odbacuju svaku mogućnost da se ta partija miješa u unutrašnje stvari drugih partija. Predrag Sekulić kaže da je i njegova stranka prolazila kroz unutrašnje torbulencije:
„DPS nikada nije i nikada neće učestvovati u onome što su unutarstranačke stvari drugih partija. Uostalom podsjetiću vas da smo i sami prolazili kroz određene probleme i podjele unutar DPS-a, ali za to nikada nismo okrivljivali druge. Znači, mislim da postoje koncepcijske razlike i unutar Pozitivne i unutar SDP, a stvar je njihova i njihovih organa kako će te razlike premostiti i riješiti. Kažem još jedan put, te optužbe su zaista potpuna besmislica, nikada nismo i nećemo se miješati u unutrašnje stvari drugih stranaka.“
Sekulić smatra da sve stranke imaju mehanizme da riješe svoje probleme, te podsjeća da je u prethodnih dvadeset godina politička scena pretrpjela brojne promjene koje nemaju veze sa DPS-om:
„Sve te stranke o kojima razgovaramo danas imaju svoje stranačke organe, imaju svoje funkcionere i svoje programe. I imaju mehanizme da riješe svoje probleme unutar svojih stranaka. A podsjetiću takođe da u posljednjih dvadeset pet godina višestranačja u Crnoj Gori, da je bilo puno torbulencija i podjela unutar stranaka, da su neke parlamentarne stranke postale vanparlamentarne, da su neke koje su zaista igrale važnu ulogu u političkom životu Crne Gore nestale sa političke scene, djelile se i nicale su druge stranke. Ali kažem još jednom, to nema veze sa DPS.“
Na drugoj strani svoje vjerovanje da će SDP i po pitanju Podgorice biti uskoro jedinstven, Džavid Šabović dokazuje nedavnim događajima kada je praktično bio jedini koji je zastupao tezu da SDP ne podrži kandidaturu Filipa Vujanovića za predsjednika države i da stranka ne ide na njegovu inauguraciju, što je kasnije potpuno prihvaćeno u stranci. Međutim i pored vjerovanja u jedinstvo SDP-a, Šabović očekuje udare iz DPS-a:
“Ponavljam, plašim se da ostavljamo previše prostora DPS-u i raznoraznim službama koje ona ima, kontroliše, koje koristi ko svoje oruđe, medije, raznorazne 'pobjede', raznorazne 'informere', 'pinkove'....da ne nabrajam Uvjek može da ih uključi i da napravi ono što nije. Ja se nadam da ćemo biti mudri, oprezni i zreli. Da ne proguramo to što nam oni nude. A ako bude onih kojima će biti preči DPS....Bože moj, da smo živo i zdravo...“
Podsjetimo na kraju, tokom pregovora SDP-a i opozicije, kada je praktično postignut dogovor o formiranju manjinske uprave u Podgorici, došlo je do političkog raskola u Pozitivnoj, što je rezultiralo odlukom ključnog kandiata za gradonačelnika Dragana Bogojevića da odustane od čelne funkcije Glavnog grada, nakon čega su pregovori zamrznuti.