Igmanska inicijativa: Nordijski model rješenje za Zapadni Balkan

Sastank predstavnika Igmanske inicijative u Podgorici

Nordijski model najbolje je rješenje za buduću saradnju država regiona koje su u prošlosti ratovale a koje se i danas suočavaju sa ozbiljnim političkim i drugim problemima, saopštili su predstavnici Igmanske inicijative koji su u utorak u Podgorici, baš kao na sesiji iz 2013. u Bečićima, konstatovali da je najteža situacija u BiH koja nikako da krene putem napretka i integracija.

Kopredsjednik Igmanske inicijative za Crnu Goru Branko Lukovac kaže da je Bosna i Hercegovina i dalje nestabilna država u kojoj izazivanje podjela među građanima predstavlja glavnu kočnicu potencijalnom razvoju te zemlje i njenim bržim integracijama u EU.

Potisnut građanski koncept društva

Podsjeća da je na tom putu BiH daleko iza svih drugih država u regionu, a za teško stanje u kojem se ta zemlja nalazi krivi tamošnje političke lidere:

“Naša je ocjena da je u BiH više nego drugdje potisnut, prigušen građanski koncept društva zarad nametanja, promocije sistematskih podjela na osnovama nacionalnih, etničkih i vjerskih osobenosti. U tome vodeću ulogu imaju pojedini lideri i stranke gradeći na takvim premisama svoju popularnost i moć i radeći otvoreno na rušenju BiH.“

Osim nefunkcionalnosti države podijeljene na dva enititeta, Bosnu i Hercegovinu su proteklih mjeseci potresali socijalni nemiri i radnički bunt da bi nedavno susjede pogodile i katastrofalne poplave. Iako su građani pokazali humanost, političari su i u takvoj vanrednoj situaciji igrali na kartu izazivanje nacionalnih podjela.

Podjela komaraca po nacionalnoj pripadnosti

Kopredsjednik Igmanske inicijative za BiH Vehid Šehić kaže da je situacija tragikomična i to ilustruje pričom kako su se političari sporili oko zaprašivanja pogođenih područja nakon povlačenja poplava.

Sastank predstavnika Igmanske inicijative u Podgorici, foto: Savo Prelević

“Znao sam da postoje u BiH srpske, bošnjačke i hrvatske šume, znao sam da postoje srpske i bošnjačke vode i rijeke. Kada sam čuo da postoje bošnjački komarac, srpski komarac i hrvatski komarac onda sam se zapitao šta je to u ljudskim glavama. Navodno hemikalije koje mogu ubiti bošnjačkog komarca ne mogu ubiti srpskog i hrvatskog komarca i obrnuto. Govorim o jednom apsurdu u našoj državi, a to je da su oni da bi bili drugačiji spremni i komarce da dijele po nacionalonoj osnovi“, rekao je Šehić.

On kaže da su političari uspjeli da neutrališu i radnički bunt koji je prije nekoliko mjeseci počeo u Tuzli i koji se proširio na cijelu BiH.

Govoreći o tome kako prolaze oni koji razmišljaju građanski i beskompromisno kritikuju bosansko hercegovačku stvarnost Šehić navodi slučaj profesora Slava Kukića, inače istaknutog člana Igmanske inicijative koji je nedavno brutalno pretučen u svom kabinetu na Ekonomskom fakultetu u Mostaru.

Zemlje regiona nijesu se do kraja izborile sa demonima iz prošlosti i ideja o Skndinavskom modelu povezivanja Srbije, BiH, Hrvatske i Crne Gore garancija je da bi budućnost mogla da bude spokojnija i prosperitetnija za sve, rekao je Vladimir Radulović iz MIP:

“Regionalna saradnja i međusobno povezivanje svih naših država ključ su dugoročne bezbjednosti i prosperiteta Zapadnog Balkana. Kada jednog dana taj politički i kulturološki nomen i omen nestane – mislim naravno na Zapadni Balkan – a ostane samo njegova geografska odrednica, znaćemo i bez političkih deklaracija da je proces završen.“

Nova verzija regionalizma

Branislav Radulović iz NVO Inicijativa za regionalnu saradnju kaže da je zemljama koje pripadaju Zpadnom Balkanu neophodna nova verzija regionalizma koji bi omogućio tješnju saradnju ne samo u političkim pitanjima nego i ekonomskim i životnim.

Prema Raduloviću skandinavski ili nordijski model bio bi najbolje rješenje za zemlje Zapadnog Balkana:

“Napomenimo da ove države u pojedinim zemljama imaju zajednička diplomatska predstavništva; iako važe za izuzetno bogat region, oni na taj način ostvaruju značajne uštede u nacionalnim budžetima. Imaju zajedničke avio komapnije, integrisan sistem obrazovanja, institucionalnu političku saradnju i veoma fleksibilan sistem tržišta rada. Dakle imaju sve ono što ovaj region još nema. Znamo da danas Podgorica nema avio liniju sa Sarajevom i Zagrebom, mnoge države su međusobno neintegrisane i imamo čitav set problema u funkcionisanju osnovnih, vitalnih funkcija koje kao takve treba da ostvare ljudi koji su zaista živjeli u jednoj jedinstvenoj državi“, rekao je Radulović.