Najviši sud Ujedinjenih nacija (UN) saopćio je 19. jula da je izraelska okupacija palestinskih teritorija i tamošnjih naselja nezakonita i da bi se Izrael trebao povući što je prije moguće, u svojim najčvršćim zaključcima do sada o izraelsko-palestinskom sukobu.
Savjetodavno mišljenje sudaca Međunarodnog suda pravde (ICJ), poznatog kao Svjetski sud, nije obvezujuće, ali ima težinu prema međunarodnom pravu i moglo bi oslabiti potporu Izraelu, javlja Reuters.
"Izraelska naselja na Zapadnoj obali i u istočnom Jeruzalemu, i režim povezan s njima, uspostavljeni su i održavaju se kršeći međunarodno pravo", rekao je predsjednik ICJ-a Nawaf Salam, čitajući nalaze vijeća od 15 sudaca.
Sud je rekao da obveze Izraela uključuju plaćanje odštete za štetu i "evakuaciju svih doseljenika iz postojećih naselja".
Izrael odbacio mišljenje ICJ-a?
U brzoj reakciji, izraelsko Ministarstvo vanjskih poslova odbacilo je mišljenje ICJ-a kao "iz temelja pogrešno" i jednostrano, te ponovilo svoj stav da se političko rješenje u regiji može postići samo pregovorima.
"Jevrejska nacija ne može biti okupator u vlastitoj zemlji", stoji u saopćenju ureda izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.
Mišljenje je također razljutilo doseljenike sa Zapadne obale, kao i političare poput ministra financija Bezalela Smotricha, čija je nacionalistička vjerska stranka bliska pokretu doseljenika i koji i sam živi u naselju na Zapadnoj obali.
"Odgovor Haagu - Suverenitet sada", naveo je u objavi na platformi društvenih medija X, u očitom apelu da se Zapadna obala formalno pripoji Izraelu.
Israel Gantz, čelnik Regionalnog vijeća Binyamina, jednog od najvećih vijeća doseljenika, rekao je da je mišljenje ICJ-a "u suprotnosti s Biblijom, moralom i međunarodnim pravom".
U mišljenju ICJ-a također je utvrđeno da Vijeće sigurnosti UN-a, Generalna skupština i sve države imaju obvezu ne priznati okupaciju kao legalnu niti "pružiti pomoć" u održavanju prisutnosti Izraela na okupiranim područjima.
Palestinsko ministarstvo vanjskih poslova nazvalo je mišljenje "povijesnim" i pozvalo države da ga se pridržavaju.
"Nema pomaganja. Nema pomoći. Nema suučesništva. Nema novca, oružja, trgovine... nikakvih akcija bilo koje vrste za podršku izraelskoj nezakonitoj okupaciji", rekao je palestinski ministar vanjskih poslova Riyad al-Maliki ispred suda u Haagu.
Slučaj proizlazi iz zahtjeva za pravnim mišljenjem Generalne skupštine UN-a iz 2022. godine, prije rata u Gazi koji je započeo u oktobru.
Izrael je osvojio Zapadnu obalu, Pojas Gaze i Istočni Jeruzalem - područja povijesne Palestine koje Palestinci žele za državu - u ratu na Bliskom istoku 1967. i od tada je izgradio naselja na Zapadnoj obali i stalno ih širio.
Izraelski čelnici tvrde da teritorije nisu okupirane u pravnom smislu jer se nalaze na spornim područjima, ali ih Ujedinjene nacije i većina međunarodne zajednice smatraju okupiranim teritorijem.
U februaru je više od 50 država iznijelo svoja stajališta pred sudom, a palestinski predstavnici tražili su od suda da utvrdi da se Izrael mora povući sa svih okupiranih područja i demontirati ilegalna naselja.
Izrael nije sudjelovao u usmenim raspravama, ali je podnio pisanu izjavu u kojoj je rekao sudu da bi izdavanje savjetodavnog mišljenja bilo "štetno" za pokušaje rješavanja izraelsko-palestinskog sukoba.
Većina država sudionica zatražila je od suda da okupaciju proglasi nezakonitom, dok je nekolicina, uključujući Kanadu i Britaniju, tvrdila da bi trebala odbiti dati savjetodavno mišljenje.
Sjedinjene Američke Države su najveći vojni saveznik i podupiratelj Izraela, a od suda su zatražile da ne naredi bezuvjetno povlačenje izraelskih snaga s palestinskih teritorija.
Stav SAD-a bio je da sud ne bi trebao donijeti nikakvu odluku koja bi mogla naštetiti pregovorima prema rješenju s dvije države po načelu "zemlja za mir".
ICJ je 2004. donio savjetodavnu presudu da je izraelska tampon zona oko većeg dijela Zapadne obale nezakonita i da su izraelska naselja uspostavljena u suprotnosti s međunarodnim pravom. Izrael je odbacio tu presudu.
Južnoafrička Republika je pred Međunarodnim sudom pravde optužila Izrael za počinjenje genocida nad Palestincima u Gazi.
Rat u Gazi je počeo nakon što je Hamas, na popisu Sjedinjenih Država i Europske unije kao teroristička organizacija, upao u južni Izrael 7. oktobra i pobio oko 1.200 ljudi te oteo 250 talaca.
Nakon Hamasovog pokolja, većinom civila, Izrael je pokrenuo ofenzivu na Gazu.
U borbama je, prema Ministarstvu zdravstva Gaze pod kontrolom Hamasa, poginulo više od 38.000 ljudi. Na toj palestinskoj teritoriji živi oko 2,3 miliona ljudi.
Šta je Međunarodni sud pravde?
Međunarodni sud pravde (ICJ), koji se naziva i Svjetski sud, najviše je pravno tijelo Ujedinjenih nacija, osnovano 1945. godine za rješavanje sporova između država.
Vijeće ICJ-a od 15 sudaca, koje se proširi dodatnim sucem sa svake strane u sporu, bavi se naprimjer graničnim sporovima kao i u drugim slučajevima koje pokreću države optužujući druge zemlje za kršenje obveza iz ugovora UN-a.
Njegova nadležnost uvijek se zasniva na pristanku suverenih država stranaka spora u pitanju. Bez prethodnog ili ad hoc danog pristanka, nema nadležnosti tog suda.
Pri ovom sudu nema zaseban ured tužitelja. Ovaj sud nadležan je i za sporove iz Konvencije o genocidu iz 1948. godine.
Pročitajte i ovo: Za genocid tuženi Hrvatska, Mijanmar, Rusija i Izrael, Srbija osuđena za nesprečavanje