Sjedinjene Američke Države trebale bi izvršiti pritisak na azerbajdžanskog predsjednika Ilhama Alijeva da oslobodi nepravedno zatočene kritičare režima i političke aktiviste, upozorio je Human Rights Watch (HRW).
Alijev boravi na Nuklearnom sigurnosnom samitu koji se održava iduća dva dana (31. marta i 1. aprila) u Washingtonu.
"Obamina administracija i kongresmeni ne bi smijeli propustiti priliku da Alijeva 'natjeraju' da prestane s kršenjem ljudskih prava u svojoj zemlji", rekla je Andrea Prasow, zamjenica direktora ove navladine organizacije.
Prije dva tjedna Alijev je potpisao oprost za 148 zatvorenika, uključujući 13 novinara i aktivista koji su svi progonjeni na temelju politički motiviranih optužnica. Sudovi su oslobodili još dvoje ljudi, preinačavajući zatvorsku kaznu na uvjetnu.
Među onima koje su pomilovani su i blogeri, nezavisni novinari i nezavisne nevladine organizacije.
No, među pomilovanima nije Hadidža Ismajilova, najznačajnija azerbajdžanska istraživačka novinarka, suradnica Radija Slobodna Europa, koja je istraživala korupciju na visokoj razini u koju su uključeni i članovi obitelji predsjednika Alijeva.
Hadidža Ismajilova, 2012.
U septembru prošle godine Ismajilova je osuđena na sedam i po godina zatvora zbog navodne porezne prijevare i drugih kriminalnih djela. Međunarodne organizacije zatražile su njeno oslobađanje i puštanje iz pritvora. Sama Hadidža je tokom suđenja rekla da se radi o politički motiviranom procesu, te da se ne smatra krivom ni po jednoj točki montirane optužnice.
Nije pomilovan ni Ilgar Mamadov, ugledni politički analitičar, jedan od nekoliko alternativnih političkih glasova, koji je u zatvoru od 2013. godine, usprkos pozivima Vijeća Erope da ga se oslobodi i pusti iz zatvora.
Nova pravila
Dvoje aktivista, bračni par Lejla i Junus Arif, koji su pušteni iz zatvora krajem 2015. godine, trpe strašne posljedice 16-mjesečnog boravka iza rešetaka. Trebali bi otputovati u inozemstvo radi liječenja, ali im sud to nije odobrio.
"Nedavno oslobađanje zatvorenika prva je dobra vijest iz Azerbajdžana nakon dugo vremena", rekla je Prasow iz HRW-a.
"Sada očekujemo da svi oni koji su nepravedno zatvoreni po politički motiviranim optužnicama budu oslobođeni, da svi mogu slobodno putovati, posebno oni kojima je potrebna medicinska pomoć", naglašavaju u HRW.
Režim Ilhama Alijeva donio je niz zakona kojima se ograničava rad nezavisnim organizacijama. Tako im se otežava registracija, a time i strano financiranje, pa je njihov rad "de facto" onemogućen.
Tako je u februaru ove godine Ministarstvo pravosuđa objavilo nova "pravila" koja omogućavaju vlastima da neograničano kontroliraju nevladine organizacije. U decembru 2014. vlasti su "upale" i zatvorile biro Radija Slobodna Europa u Bakuu, onemogućujući da se emitira program.
HRW ističe da su "kriminalističke istrage nevladinih organizacija i grupa, kao i stranih donatora zapravo paralizirale nezavisnu scenu u Azerbajdžanu".
Bogata naftom i plinom, nekadašnja sovjetska republika, značajan je partner SAD. Bila je zračni i kopneni koridor za snage NATO saveza prema Afganistanu. Kao država koje je jasno stala na stranu Sjedinjenih Država nakon terorističkih napada 11. septembra, Azerbajdžan je dobio i zadržao status trgovinski "najpoželjnije nacije".
Organizacija za zaštitu ljudskih prava pozdravlja to što su nepravedno zatvoreni oslobođeni u Azerbajdžanu, ali još jednom šalju poruku Washingtonu: represivni zakoni ostali su na snazi i vlast u bilo kojem trenutku može bilo koga uhapsiti i poslati u zatvor.