Hrvatska komemorira Dan sjećanja na žrtvu Vukovara, na 29. obljetnicu sloma hrvatske obrane grada u ratu u Hrvatskoj 18. studenog 1991.
Iako su epidemiolozi preporučili okupljanje do 500 ljudi, na ulicama Vukovara i u Koloni sjećanja od gradske bolnice do Memorijalnog groblja na Ovčari bilo ih je oko deset tisuća.
Većina se pridržavala epidemioloških mjera, a redari su dijelili maske onima koji ih ne nose.
U Koloni sjećanja bili su i premijer Andrej Plenković i potpredsjednik Vlade iz Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Boris Milošević.
Pročitajte i ovo: Plenković pozdravio dolazak izaslanika Srbije u VukovarPlenković o pomirbi i suživotu
„Hrvatska je pobijedila u Domovinskom ratu, demokratski se konsolidirala i usidrila u NATO-u i Europskoj uniji, i ima snage za iskorake koji su važni za suživot, pomirbu i pruženu ruku prema srpskoj i drugim manjinama“, kazao je Plenković na pitanje da komentira Miloševićevo sudjelovanje na komemoraciji.
„I zato je dobro i po nama normalno i prirodno da je potpredsjednik Vlade iz redova SDSS-a sa nama danas u Vukovaru, kao što je bio i u Kninu. To su poruke okrenute budućnosti, razvoju, suradnji i Europi – vrijednostima koje dijelimo, i mislimo da je to dobar put, put na kojem ćemo ustrajati“, kazao je premijer.
Milošević o dijalogu
Milošević je novinarima komentirao kako je više od trećine Vukovaraca srpske nacionalnosti, kao i prije rata, i da je dijalog jedino rješenje.
„Radi budućnosti i radi mladih trebamo naći zajednički put, put pomirenja i dijaloga. Treba uspostaviti pravi dijalog na lokalnoj razini“, kazao je Milošević.
Vaš browser nepodržava HTML5
Mladi iz Srbije na mestu zločina u Vukovaru
Vučićev izaslanik na komemoraciji
Posebni izaslanik srbijanskog predsjednika za rješavanje pitanja nestalih u ratu Veran Matić u utorak 17. studenog zajedno sa izaslanstvom Srpskog narodnog vijeća bacio je vijenac u Dunav za srpske civilne žrtve prije početka opsade grada i položio vijenac na Ovčari, a danas je položio vijenac na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata u samom Vukovaru.
„Na taj način sam želeo odati počast i pijetet prema žrtvama da iskažemo solidarnost sa njihovim porodicama i da se još jednom zavetujemo da ćemo pronaći sve nestale, kako bi njihove porodice mogle dostojno da ih sahrane“, kazao je Matić novinarima.
Pročitajte i ovo: Izaslanik predsednika Srbije Veran Matić odao počast žrtvama u VukovaruPlenković je pozdravio Matićevo sudjelovanje na komemoraciji.
„Te su poruke bitne. One govore također i o suočavanju s prošlošću i činjenici da na taj način i vlasti Srbije šalju posebnu poruku Vukovaru i žrtvi Vukovaraca i hrvatskih branitelja“, komentirao je premijer.
Zasebno je vijenac na Memorijalnom groblju na Ovčari položio hrvatski predsjednik Zoran Milanović.
Stradanje Vukovara
Nakon gotovo tromjesečne opsade JNA, paravojne grupe iz Srbije i lokalni teritorijalci ušli su 18. studenog 1991. godine u Vukovar. Hrvatsko stanovništvo, njih oko 22.000, je protjerano, a 260 ljudi – ranjenika, civila i zarobljenika odvedeno je iz vukovarske bolnice i likvidirano na dobru Ovčara nedaleko grada.
Vukovar je kroz UN-ov mandat, zajedno sa drugim dijelovima Hrvatskog podunavlja, koji su od 1991. godine bili pod kontrolom pobunjenih hrvatskih Srba, mirno reintegriran u hrvatski ustavno-pravni sustav 15. siječnja 1998. godine temeljem Erdutskog sporazuma potpisanog nešto više od dvije godine ranije.
Prizor iz 1991. godine. Civili u razrušenom Vukovaru
Posljednjih godina vukovarske lokalne vlasti (lokalni političari iz Hrvatske demokratske zajednice, koji su sada prešli u nezavisne bliske Domovinskom pokretu Miroslava Škore) odbijaju postavljanje dvojezičnih (latinica i ćirilica, hrvatski i srpski) natpisa na institucijama i imena ulica i trgova, na što srpska manjina ima pravo, jer ih je u popisu stanovništva 2011. u Vukovaru bilo više od trećinu.
Komemoracija u Škabrnji
Nekoliko tisuća ljudi sudjelovalo je i u koloni sjećanja u Škabrnji nedaleko Zadra, gdje su također 18. studenog 1991. godine JNA, paravojne grupe iz Srbije i domaći teritorijalci pod zapovjedništvom Ratka Mladića zauzeli selo i ubili 43 osobe, od čega 27 civila, žena i djece.
Predsjednik Srpskog narodnog vijeća i SDSS-a Milorad Pupovac, koji je porijeklom iz tog kraja, odustao je nakon razgovora sa načelnikom Škabrnje i lokalnim katoličkim župnikom od sudjelovanja u koloni sjećanja jer bi, kako je kazao, bilo onih koji se tome protive.
Umjesto toga, zapalio je dvije svijeće u zagrebačkoj pravoslavnoj crkvi Preobraženja Gospodnjeg.
„Jednu svijeću za pobijene u Škabrnji, a drugu svijeću za pobijene u Nadinu, mjestima koja su dio moje zavičajne slike i najtoplijeg osjećaja prema ljudima koje smatram svojima. Ovo je prvi korak, nadam se da će idući korak biti svijeća i iskaz poštovanja u Škabrnji i Nadinu“, kazao je Pupovac.