Hrvatska je zasad jedina zemlja u regiji koja ovog trenutka ne treba financijsku pomoć Međunarodnog monetarnog fonda, ali, zbog goleme zaduženosti i nelikvidnosti, neće to moći dugo izbjegavati, najduže do kraja ove godine - mišljenje je većine ekonomskih analitičara.
Hrvatska ove godine treba vratiti više od 12 milijardi eura glavnice i kamata inozemnog duga, a ukupne devizne rezerve za to nisu dovoljne i novi aranžman s MMF-om bit će neizbježan -upozorava profesor sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Ljubo Jurčić slikovito govoreći da Hrvatska već „vozi na rezervi“:
„Vozi na rezervi zato što i država ima obveze prema svojim korisnicima proračuna, ima obveze prema inozemstvu, a ovu sadašnju likvidnost, i deviznu i kunsku, održavamo koristeći rezerve. I sad kad koristimo rezerve, trošimo rezreve a nema priljeva u rezerve, znači mi se vozimo na rezervi. Ne punimo rezervoar nego ga samo trošimo i sad se već upalila lampica da se vozimo na rezervi koja smanjuje, nema priljeva, tako da ćemo mi sada voziti dok rezerve izdrže. A rezerve mogu izdržati, po meni, po sadašnjoj strukturi potrošnje, proizvodnje, mogućnosti zaduživanja negdje možda do kraja godine - mjesec više, mjesec manje.“
Ni ekonomski analitičar Branimir Lokin ne iskuljučuje MMF, ali ovog trenutka je, kaže, hrvatski financijski sustav još uravnotežen:
„Ali ako se ovako bude nastavilo, za godinu dana nećemo izbjeći tu pomoć. Samo je pitanje, ustvari, šta mi možemo s tom pomoći postići jer mi, zapravo, imamo mogućnost refinanciranja. Ovo što se sada Šuker zadužuje, to ustvari zatvara proračun negdje do desetog mjeseca, jedanaestog, ne baš do kraja godine. Znači mi imamo u tom pogledu zatvorenu financijsku konstrukciju, tako da nama ne treba MMF. A dok se god možemo zaduživati na otvorenom tržištu svjetskom, nama MMF ne treba.“
Pomoć MMF-a je često neizbježna, ali s njom se nijedna zemlja nije usrećila, upozorava i profesor na zagrebačkoj Ekonomiji Drago Jakovčević:
„MMF bi napravio - što? On bi zajamčio isplatu inozemnim vjerovnicima iz proračuna, a onda bi niz državnih službi ostao uskraćen za postojeću razinu plaće - ratni vojni invalidi, profesori, liječnici... Dakle, to je jedan teški udarac na samostalnost svake države i ja sam siguran da će ova vlada naći dovoljno pameti i mudrosti i da će uspjeti održati kakvu-takvu stabilnost i da ćemo moći razvoj nastaviti bez MMF-a.“
Dr. Jurčić misli, pak, da je MMF nemoguće dugoročnije izbjeći zbog golemog vanjskog duga, oko 40 milijardi eura, koji je već i premašio godišnji bruto društveni proizvod. Bez hitnih strukturnih promjena, uz ostalo i odgovora kako iskoristiti milijun hektara neobrađenog poljoprivrednog zemljišta i veliki kontingent nezaposlenih, Hrvatskoj, zaključuje Jurčić, prijeti dugoročna, ne globalna već vlastita kriza:
„Uz nepromijenjenu politiku sadašnju, mi bismo krajem godine trebali zatražiti pomoć MMF-a da ojačamo naše devizne rezerve i da pokušamo sačuvati deviznu i kunsku likvidnost s jedne strane - da ne bi došlo do urušavanja gospodarstva. Ali s druge strane ta pomoć MMF-a će biti uvjetovana vjerojatno strukturnim reformama i smanjivanjem potrošnje. Da to ne bismo čekali, mi bismo danas već trebali raditi svoju strategiju, planove kako prestrukturirati hrvatsku potrošnju i hrvatsko gospodarstvo, a onda od MMF-a zatražiti samo pomoć da to radimo u koliko-toliko stabilnim uvjetima. Mi za isti nivo života trebali bismo ove godine bruto domaći proizvod povećati za sedam posto, ali mi nećemo imati sedam posto plus nego ćemo vjerojatno imati pet posto minus. I tu je temelj, izvor ovih problema i financijskih i gospodarskih, a onda i socijalnih.“
Ekonomski analitičar i novinar portala Business.hr Darko Baniček smatra da u ovom trenutku ne postoji nijedan povoljniji kreditni aranžman od MMF-ovog, osim što bi u tom slučaju hrvatska država bila prisiljena na rezanje potrošnje i pojedinih stečenih prava:
„Postoji nekakva ocjena i procjena da je Sanader spremniji Hrvatsku otjerati u svojevrsni bankrot, nemogućnost plaćanja obveza nego da do kraja zarati s nekakvim društvenim i socijalnim grupama koje traže svoja prava, ne pristaju na rezanje. Podsjećam da u ovom trenutku ministar financija Ivan Šuker pokušava na europskom tržištu prodati tranšu euro obveznica i o uspjehu te tranše uvelike ovisi i dalji razvoj događaja, te eventualni ulazak MMF-a u Hrvatsku.“
„Vozi na rezervi zato što i država ima obveze prema svojim korisnicima proračuna, ima obveze prema inozemstvu, a ovu sadašnju likvidnost, i deviznu i kunsku, održavamo koristeći rezerve. I sad kad koristimo rezerve, trošimo rezreve a nema priljeva u rezerve, znači mi se vozimo na rezervi. Ne punimo rezervoar nego ga samo trošimo i sad se već upalila lampica da se vozimo na rezervi koja smanjuje, nema priljeva, tako da ćemo mi sada voziti dok rezerve izdrže. A rezerve mogu izdržati, po meni, po sadašnjoj strukturi potrošnje, proizvodnje, mogućnosti zaduživanja negdje možda do kraja godine - mjesec više, mjesec manje.“
Ni ekonomski analitičar Branimir Lokin ne iskuljučuje MMF, ali ovog trenutka je, kaže, hrvatski financijski sustav još uravnotežen:
Ako se ovako bude nastavilo, za godinu dana nećemo izbjeći tu pomoć. Samo je pitanje, ustvari, šta mi možemo s tom pomoći postići jer mi, zapravo, imamo mogućnost refinanciranja.
„Ali ako se ovako bude nastavilo, za godinu dana nećemo izbjeći tu pomoć. Samo je pitanje, ustvari, šta mi možemo s tom pomoći postići jer mi, zapravo, imamo mogućnost refinanciranja. Ovo što se sada Šuker zadužuje, to ustvari zatvara proračun negdje do desetog mjeseca, jedanaestog, ne baš do kraja godine. Znači mi imamo u tom pogledu zatvorenu financijsku konstrukciju, tako da nama ne treba MMF. A dok se god možemo zaduživati na otvorenom tržištu svjetskom, nama MMF ne treba.“
Pomoć MMF-a je često neizbježna, ali s njom se nijedna zemlja nije usrećila, upozorava i profesor na zagrebačkoj Ekonomiji Drago Jakovčević:
„MMF bi napravio - što? On bi zajamčio isplatu inozemnim vjerovnicima iz proračuna, a onda bi niz državnih službi ostao uskraćen za postojeću razinu plaće - ratni vojni invalidi, profesori, liječnici... Dakle, to je jedan teški udarac na samostalnost svake države i ja sam siguran da će ova vlada naći dovoljno pameti i mudrosti i da će uspjeti održati kakvu-takvu stabilnost i da ćemo moći razvoj nastaviti bez MMF-a.“
To je jedan teški udarac na samostalnost svake države i ja sam siguran da će ova vlada naći dovoljno pameti i mudrosti i da će uspjeti održati kakvu-takvu stabilnost i da ćemo moći razvoj nastaviti bez MMF-a.
„Uz nepromijenjenu politiku sadašnju, mi bismo krajem godine trebali zatražiti pomoć MMF-a da ojačamo naše devizne rezerve i da pokušamo sačuvati deviznu i kunsku likvidnost s jedne strane - da ne bi došlo do urušavanja gospodarstva. Ali s druge strane ta pomoć MMF-a će biti uvjetovana vjerojatno strukturnim reformama i smanjivanjem potrošnje. Da to ne bismo čekali, mi bismo danas već trebali raditi svoju strategiju, planove kako prestrukturirati hrvatsku potrošnju i hrvatsko gospodarstvo, a onda od MMF-a zatražiti samo pomoć da to radimo u koliko-toliko stabilnim uvjetima. Mi za isti nivo života trebali bismo ove godine bruto domaći proizvod povećati za sedam posto, ali mi nećemo imati sedam posto plus nego ćemo vjerojatno imati pet posto minus. I tu je temelj, izvor ovih problema i financijskih i gospodarskih, a onda i socijalnih.“
Ekonomski analitičar i novinar portala Business.hr Darko Baniček smatra da u ovom trenutku ne postoji nijedan povoljniji kreditni aranžman od MMF-ovog, osim što bi u tom slučaju hrvatska država bila prisiljena na rezanje potrošnje i pojedinih stečenih prava:
„Postoji nekakva ocjena i procjena da je Sanader spremniji Hrvatsku otjerati u svojevrsni bankrot, nemogućnost plaćanja obveza nego da do kraja zarati s nekakvim društvenim i socijalnim grupama koje traže svoja prava, ne pristaju na rezanje. Podsjećam da u ovom trenutku ministar financija Ivan Šuker pokušava na europskom tržištu prodati tranšu euro obveznica i o uspjehu te tranše uvelike ovisi i dalji razvoj događaja, te eventualni ulazak MMF-a u Hrvatsku.“