Hrvatska je uspjela sva svoja traženja ugraditi u zajedničku europsku pregovaračku poziciju za Poglavlje 23 - Pravosuđe i temeljna prava - u pristupnim pregovorima Srbije s Europskom unijom, izvijestio je poslijepodne hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač. Želimo da Srbija napreduje prema članstvu u Europskoj uniji, poručio je ministar.
Hrvatska je ugradila svih pet svojih uvjeta u danas usuglašenu zajedničku europsku pregovaračku poziciju za poglavlje 23, a sve ostalo ovisi o Srbiji, poručio je hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač nakon današnje runde razgovora u Bruxellesu. „Sad su poznati kriteriji za ovo poglavlje, utvrđeni su i svakih će se šest mjeseci verificirati,“ kazao je.
Redom, uključeno je traženje pune suradnje Srbije s Haškim tribunalom za ratne zločine, što uključuje priznavanje svih odluka i presuda Haškog tribunala, zatim prestanak srpskog korištenja takozvane regionalne nadležnosti za ratne zločine na cijelom području nekadašnje Jugoslavije.
„To konkretno znači da zakon Republike Srbije koji se tiče progona ratnih zločina ne može biti važeći za Hrvatsku – to je isto jedno od mjerila, znači sve je tu vrlo jasno. Isto tako, traži se od Srbije da primjenjuje svoj pravni okvir koji se tiče manjinskih prava, što uključuje i Međudržavni sporazum o zaštiti manjina između Hrvatske i Srbije“, rekao je Kovač.
Podsjetimo, taj je Međudržavni sporazum temelj za hrvatsko traženje da se omogući fiksna predstavljenost hrvatske manjine u predstavničkim tijelima vlasti na svim razinama – od grada i općine do pokrajine i države, kako je ima srpska manjina u Hrvatskoj.
Također, u zajedničku europsku pregovaračku poziciju uključena su i hrvatska traženja oko nestalih, što je već dvadeset godina otvoreno pitanje između dvije zemlje, a što se pojavilo kao tema u tek posljednjih tjedana.
„Isto tako, od Srbije se očekuje konstruktivna suradnja sa susjedima u rješavanju sudbine nestalih osoba, što uključuje brzu razmjenu informacija – i to je jedno od prijelaznih mjerila. I, na kraju krajeva, vrlo je važno da Srbija mora osigurati prava žrtava i njihov pristup pravdi i pravosuđu bez diskriminacije, a to po europskim i međunarodnim standardima znači i pravo na odštetu za žrtve rata“, poručio je Kovač.
Prema formulaciji koju je Kovač upotrijebio, od Srbije se neće tražiti puna suradnja oko nestalih samo sa Hrvatskom, nego i sa drugim državama susjednim Srbiji.
Kovač očekuje da će Slovačka, koja je od Nizozemske preuzela predsjedavanje Vijećem Europske unije, vrlo brzo sazvati međuvladinu konferenciju na kojoj će tekst usuglašen u utorak biti i verificiran.