U velikim strankama u Hrvatskoj postoji konsenzus oko potrebe da se ukidanje regionalne nadležnosti Srbije za ratne zločine počinjene na prostoru socijalističke Jugoslavije i zaštita hrvatske manjine Srbiji uvrste u pregovaračka mjerila u pristupnom procesu Srbije. Hrvatska ne odustaje od saborske deklaracije iz 2011. da neće pristupni proces kočiti rješavanjem bilateralnih pitanja.
Zaštita manjina je dio korpusa europskih vrijednosti, a regionalna nadležnost Srbije za ratne zločine počinjene na prostoru socijalističke Jugoslavije nije u skladu sa međunarodnim pravom, to su ocjene koje dijele dvije najveće stranke – HDZ i socijaldemokrati - i podržavaju najavu da će Hrvatska inzistirati da se te dvije točke uvrste u pregovaračka mjerila u srpskim pregovorima o članstvu u Europskoj uniji.
To nisu bilateralna pitanja, kažu naši sugovornici, i Hrvatska ne odustaje od saborske deklaracije iz listopada 2011 da neće pristupni proces kočiti rješavanjem bilateralnih pitanja.
"Hrvatska od nje ne odustaje! Smatram da zakon o toj univerzalnoj nadležnosti koji se tiče samo prostora bivše Jugoslavije nije europski zakon niti europska vrijednost. Dakle, mi ovdje inzistiramo upravo na europskim vrijednostima“, kaže saborski zastupnik HDZ-a Gordan Jandroković, u čijem je mandatu kao ministra vanjskih poslova ova deklaracija donesena.
Radi se o srpskom zakonu kojeg se kolokvijalno zove Zakon o ratnim zločinima, koji u jednom svom članku daje pravo srpskom tužiteljstvu i sudovima da optužuju i sudeza ratne zločine počinjene bilo gdje na prostoru nekadašnje socijalističke Jugoslavije, osobe koje nisu niti su bile državljani Srbije, niti su žrtve državljani Srbije. Srbija je tako uhapsila i sudila državljanina BiH Iliju Jurišića i državljanina Hrvatske Veljka Marića.
Prekršeno načelo univerzalne jurisdikcije
Potpredsjednik vanjskopolitičkog odbora Sabora i donedavni zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova Joško Klisović također smatra da Hrvatska ne smije i neće odustati od saborske deklaracije.
"Ja smatram da Hrvatska ne treba i neće odustati od deklaracije kojom je izrazila političku volju da neće stopirati zbog bilateralnih pitanja bilo kojeg od susjeda koji ima aspiraciju postati članom Europske unije. No pitanja kao što su manjine i provedba međunarodnih ugovora kojima su garantirana prava manjina nisu samo pitanje bilateralnih odnosa – zato što se u ovom slučaju radi o hrvatskoj manjini – nego pitanja pravne sigurnosti, odnosno pravne države i provođenja međunarodnih konvencije odnosno bilateralnih sporazuma iz područja prava manjina. U tom smislu ja smatram da one također spadaju u korpus pravila i načela koja se moraju ispoštovati kod pregovora“, komentira Joško Klisović.
Klisović tvrdi da je srpskim zakonom ustvari prekršeno načelo univerzalne jurisdikcije.
"Jer to načelo kaže da to možete samo ako proglasite prema svima, a ne samo za jednu regiju, i to u onim uvjetima kada ta država u kojoj su počinjeni zločini nije ih u stanju procesuirati, jer je recimo 'failed state' (neuspješna država), pa su se raspale institucije, ili to iz nekih političkih razloga ne želi napraviti,pa se neće procesuirati zločini“, kaže Klisović.
Osim što nije u skladu s međunarodnim pravom, regionalna nadležnost Srbije nema svrhe u uvjetima u kojima postoji međunarodni kazneni sud koji je nadležan upravo za zločine na tom području, dodaje Klisović.
"To također dovodi do pravne nesigurnosti. Time se krše načela međunarodnog prava, posebno načelo pravne sigurnosti, a dobrim dijelom i ljudska prava ljudi koji ne znaju smiju li ili ne smiju preći neku granicu“, napominje Klisović.
Jandroković kaže kako je nekolicini veleposlanika država članica Europske unije u Hrvatskoj postavio pitanje – kako bi oni reagirali da neka od država kandidata za EU ima takav zakon i bi li oni inzistirali da se taj zakon povuče?
"Oni su mi odgovorili da bi inzistirali da se taj zakon makne. Samo što su neki od njih postavili pitanje - je li politički oportuno tražiti ih to sada, prije otvaranja ovog poglavlja, ili se to može učiniti kasnije? Moje je mišljenje da na ovom zakonu treba inzistirati odmah jer je on toliko neeuropski i toliko neprimjeren trenutku u kojem živimo da ga Srbija mora povući, ako doista ima dobre namjere i kao želi ući u EU kao zemlja koja iskreno zagovara i zastupa europske vrijednosti“, komentira Jandroković.
