Od ove jeseni i glavni grad Hrvatske uvodi kurikulum Građanski odgoj i obrazovanje (GOO) u osnovne i srednje škole, te se tako pridružio gradovima i županijama koje ga već provode.
Zamišljen je kao predmet koji neće ex cathedra učenicima tumačiti pojmove o politici, demokraciji i ljudskim pravima, već ih učiti i vježbati kako da postanu aktivni građani.
"Ovo je predmet koji će definitivno osposobiti učenike srednjih škola koji su ga odabrali da bolje razumiju te izazove i da se bolje nose s njima", poručuje zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević.
Iz udruge GONG, pak, smatraju da bi GOO trebao postati predmet sa jasnom strukturom i kurikulumom. Uz početak nove školske godine udruga GONG založila se za dizanje GOO-a na razinu predmeta i uvođenje kolegija o ljudskim pravima i demokraciji na svim učiteljskim studijima.
"Svi ovi iskoraci bolji su od onoga što nam je bilo zatečeno stanje, a to je međupredmetna izvedba GOO-a, u kojem je on svačija dužnost, ali ničija odgovornost i vrlo često ispadne sporedan i mnogim nastavnicima ne posebno bitan sadržaj, za koji neće imati vremena", kaže za RSE koordinator edukacijskih aktivnosti u GONG-u Dražen Hoffman.
Pročitajte i ovo: Građanski odgoj – ni na nebu ni na zemljiGrađanski odgoj i obrazovanje je eksperimentalno započeo u Rijeci godine 2016./2017. u petim i šestim razredima osnovnih škola kojima je grad osnivač, a projekt se otada polagano širi, u principu na jedinice lokalne i regionalne samouprave na kojima su na vlasti stranke ljevice ili lijevog centra.
Učenici o novom predmetu
Učenica IV. razreda Prve riječke hrvatske gimnazije Saša Prekali prošle je godine sudjelovala u pilot-projektu ŠIZ-a, i za njega u izjavi za RSE ima samo pohvale.
"Naučila sam kako doći do rješenja", kaže učenica Saša Prekali
"ŠIZ mi je otvorio mogućnosti. Naučila sam kako doći do rješenja, ali i da nije sve tako lako – da treba za neke veće ideje tražiti dozvole Grada. Naučila sam koji su procesi, kako se surađuje s ljudima. Mislim da sam stvarno puno toga naučila", kaže Saša Prekali.
U Istarskoj županiji se, nakon pet godina provođenja pilot-projekta, u svih 25 osnovnih škola kojima je Županija osnivač uvodi GOO (Građanski odgoj i obrazovanje).
"Krenulo se s osnovnim školama kako bi djecu već u toj dobi učili svemu onome što GOO obuhvaća. Temelj za GOO uspostavljen je u suradnji s Gradom Rijekom i civilnim društvom, te je potom oplemenjen i prilagođen našim lokalnim specifičnostima", pojasnili su na upit RSE iz Istarske županije.
- I u Zagrebu nastava za srpske školarce po modelu 'C'
- Mladi u Hrvatskoj sa sve manje distance prema srpskoj manjini
Edukacija učitelja obavljena je tijekom lipnja i kolovoza, u rujnu će škole upoznati roditelje s ovim novim projektom i početkom listopada se prema iskazanom interesu započinje sa nastavom, dodaju iz Županije.
GOO od ove školske godine postaje izborni predmet u svim osnovnim školama i u Varaždinu, a grad Varaždin je za one učenike koji ga izaberu tiskao i dva besplatna udžbenika.
Sve o novom predmetu
U Primorsko-goranskoj županiji (PGŽ) od ove školske godine po prvi puta se u 14 od ukupno 31 srednje škole, kojima je županija osnivač, uvodi posebni kurikulum Građanskog odgoja i obrazovanja pod nazivom Škola i zajednica (ŠIZ).
Godinu ranije provođen je kao pilot-projekt na jednoj riječkoj srednjoj školi.
Namijenjen je učenicima II. i III. razreda i realizira se kao jednogodišnji predmet sa satnicom od 70 nastavnih sati, a dio će se odvijati i izvan škole.
Provodit će se i u strukovnim školama i gimnazijama, a za sada su minimalno 332 učenika iz PGŽ-a iskazala interes, dok je 31 nastavnik završio višemjesečnu edukaciju.
U Zagrebu će se od ove školske godine po prvi puta GOO, točnije ŠIZ, provoditi u dvije trećine svih srednjih škola, dakle njih najmanje 36, po istom programu kao i u Rijeci.
Tomašević: Neka učenici upozore i nas na probleme (svibnja 2021.)
"Da sam učenik u srednjoj školi, sigurno bih odabrao ovaj predmet, jer živimo u kriznim vremenima", kazao je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević.
Tomašević očekuje da srednjoškolci sada posljedice lokalnih, pa i globalnih problema, adresiraju.
"Očekujem da neki od ovih učenika pokucaju i na naša vrata, upozore nas na probleme", poručio je Tomašević.
Minimalni broj učenika koje se očekuje u Zagrebu je više od 800, a organizirat će ih se u minimalno 55 skupina učenika.
Izborni ili redovni predmet?
Taj predmet se na razini Hrvatske sporo, ali sustavno probija - od izvannastavne aktivnosti u fakultativni predmet - sa tendencijom da postane izborni, a na kraju i redovni predmet u osnovnim i srednjim školama.
možda vas zanima 'Kritičko mišljenje' novi predmet za one koji ne idu na vjeronauk u Hrvatskoj"Građanski odgoj i obrazovanje je međupredmetna tema propisana nacionalnim kurikulima međupredmetnih tema i provodila se kroz predmete koji se dotiču te teme. Međutim, pojavila se potreba da se ta tema provodi sustavnije i strukturiranije, i da se provodi tijekom cijele školske godine", navodi za Radio Slobodna Europa (RSE) profesorica u Prvoj riječkoj hrvatskoj gimnaziji Helena de Karina.
Otuda se, dodaje ona, pojavila ideja o stvaranju kurikuluma Građanskog odgoja pod nazivom Škola i zajednica.
Helena de Karina jedna je od autorica kurikuluma ŠIZ-a. Cijele prošle godine bila je aktivno uključena u provedbu pilot-programa ŠIZ-a u svojoj školi.
Šta su teme građanskog odgoja?
Autori kurikuluma su Centar za studije mira i konflikata Sveučilišta u Rijeci, zagrebački Institut za društvena istraživanja i Prva riječka hrvatska gimnazija.
"U pilot-projektu prošle godine, i u redovitoj nastavi ove godine, učenici sami izabiru temu", pojašnjava profesorica Helena de Karina.
Helena de Karina: Učenici upoznavaju mehanizme rješavanja (datum fotografije nepoznat)
Prošle je godine tema bila nedostatak zelenih površina u Rijeci na kojima se učenici mogu družiti i baviti sportom.
Našli su odgovarajući prostor nedaleko škole koji bi odgovarao toj namjeni. Potom su kontaktirali lokalne vlasti, građane, školu, privatni sektor i tražili način kako da ga pretvore u svima dostupnu zelenu površinu.
"Na taj način su u praksi vježbali vještine aktivnog građanstva, odnosno tražili rješenja za ono što su oni prepoznali kao svoj problem", priča profesorica.
Međutim, učenici su u jednom času zapeli u toj komunikaciji s institucijama koje su za to nadležne, pojašnjava ona.
"Tako da je njihov zaključak bio da su naučili na koji način pristupiti problemima u zajednici koji njih muče. Upoznali su mehanizme rješavanja, a među ostalim su shvatili da nekada nije moguće promijeniti neke stvari, ali da to ne znači da treba odustati", pojašnjava De Karina.
Od ekologije do sporta
Helena de Karina upozorava da mnogi GOO brkaju sa predmetom Politika i gospodarstvo u srednjim školama, koji ex cathedra upoznaje učenike sa temeljnim pojmovima političkog sustava, demokratskog upravljanja, ljudskim i manjinskim pravima i drugim srodnim temama.
Jedanaest predviđenih tema postavljeno je široko – od ekologije, zdravlja, sporta, medija...- kaže Helena de Karina
"Mi smo krenuli drugačije, zato što želimo da učenici shvate da su i oni bitni čimbenici zajednice, te da i oni mogu nešto promijeniti. Zato je i 11 predviđenih tema postavljeno vrlo široko – od ekologije, zdravlja, sporta, medija, dakle sve ono što su društveno bitne teme", riječi su Helene de Karina.
Ali, nijedna tema nije obavezna, ističe profesorica, nego će svaka sredina izabrati svoj problem.
"Sigurno nemaju iste problem srednjoškolci u Moravicama kao srednjoškolci u Zagreb, u Rijeci ili na Lošinju. Upravo iz onoga što njih na nekom konkretnom mjestu muči, predmet kreće dalje", pojašnjava profesorica.
U ŠIZ-u nema ni pismenih, ni usmenih provjera, već se učenike vrednuje u odnosu na ono što čine i po učinku što ga postignu.