'Kritičko mišljenje' novi predmet za one koji ne idu na vjeronauk u Hrvatskoj

"Cilj je naučiti kako misliti, a ne što misliti, i zato je tu jako bitna logika", kaže Bruno Ćurko, docent na splitskom Sveučilištu, objašnjavajući sadržaj i ciljeve budućeg izbornog predmeta za osnovnoškolce u Hrvatskoj.

Biće to Kritičko mišljenje, predmet koji je zamišljen kao alternativa za učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk. U Hrvatskoj nešto više od 15 posto djece ne ide na vjeronauk.

Radio Slobodna Evropa (RSE) razgovarao je sa Ćurkom povodom zagrebačkog predstavljanja dugo očekivanog kurikuluma za novi izborni predmet, koji bi trebalo da se predaje dva sata tjedno u svih osam razreda.

Ćurko je voditelj radne skupine za izradu kurikuluma

Pročitajte i ovo:

Peticija sa 4.000 potpisa da vjeronauk i zaista postane izborni predmet

"Imamo tri domene. Jedna od njih je kritičko mišljenje u smislu strategije kritičkog mišljenja, konceptualizacije, promišljanja.

Drugi je dio više povezan uz etiku i društvene odnose, vrijednosti, a sve to kroz kritičko mišljenje, a treći dio je možda najzahtjevniji – metakognicija u kojem učenik u početku uz pomoć učitelja, a kasnije sam pokušava planirati svoje učenje i evaluirati ga", kaže Ćurko.

RSE: Što će znati i kakav će biti četrnaestogodišnjak nakon što jednom odsluša svih osam godina izbornog predmeta Kritičko mišljenje?

Ćurko: To ne možemo sa sigurnošću tvrditi, ali ja mislim da bi morao razvijati vlastiti stav i imati vlastito mišljenje, i to najviše kod medijskih i političkih manipulacija. Da zna – "ovo mi je nepotrebno, ovo je neistina", da iz hrpe informacija koje postoje zna izabrati one koje će njemu koristiti. To je najvažnije.

Također, bit će upoznat s hrpom stvari, jer je ovaj predmet dosta premrežen sa svim drugim predmetima, i cilj je da zna smjestiti sebe i da se zna argumentirano boriti za sebe i svoja prava.

Originalni koncept

RSE: Jeste li se, dok ste koncipirali ovaj prijedlog kurikuluma, možda konzultirali sa nekim postojećim rješenjima?

Ćurko: Mislim da nigdje ne postoji ovakav koncept predmeta. Možda mu je vrijednost baš u tome što smo proučavali sve što postoji na tu temu, pa smo našli neki kompromis, i, ono što je najvažnije, da smo teme prilagodili svakom godištu.

U Sloveniji je 1999. godine u više razrede osnovne škole uvedeno kao izborni predmet Kritičko mišljenje i Filozofija za djecu, ali to je bilo po programu i uz dopuštenje američkog autora Matthewa Lipmana.

Pročitajte i ovo:

Žele li mladi Balkana učiti o religiji?

Kada počinju predavanja?

RSE: Tko će predavati novi predmet i kada ga se može očekivati u školama?

Ćurko: Prijedlog je da to u razrednoj nastavi predaju učitelji razredne nastave, a u predmetnoj nastavi filozofi, etičari i humanisti, oni koji su studirali humanističke znanosti. Oni su najosposobljeniji za to raditi, jer je većina na fakultetima slušala logiku, koja je vrlo bitna za ovaj predmet.

Postoji više mogućnosti kada bi se krenulo s tim predmetom u školama, ali vjerojatno će se krenuti sljedeće školske godine 2023/2024 eksperimentalno u 50 škola.

RSE: Vi ste najpoznatiji po bavljenjem filozofijom za djecu i projektom “Male filozofije”. Koliko je to iskustvo pomoglo u radu na ovom projektu?

Ćurko: Pomoglo je sve! Ono što ja radim u "Maloj filozofiji" je čista filozofija za djecu, a ovo je jedan korak prema čišćem kritičkom mišljenju. Bez toga ne bih uspio, jer imam od 2009. iskustva u neformalnom obrazovanju sa klincima razredne i predmetne nastave. Odradio sam s njima 1.200 – 1.300 radionica od Londona, Amsterdama, Seula i Pekinga do Zadra i Zagreba.

RSE: Je li u ovih devet mjeseci što ste radili na kurikulumu za Kritičko mišljenje bilo formalnih ili neformalnih otpora, je li vam netko dobacivao na hodniku?

Ćurko: Možda, ali nisam primijetio.