Sindikat trgovine u Hrvatskoj za zabranu rada nedjeljom

Potrebno je jasno zakonsko rješenje, kažu u Sindikatu trgovine. Negdje je plaćanje rada nedjeljom riješeno kolektivnim ugovorom, gdje je dodatak za rad nedjeljom najviše do 40 posto normalne plaće, a u trgovini su plaće jedva nešto iznad minimalne plaće.

“Smatramo da radno vrijeme u trgovini treba regulirati,” kaže u izjavi za Radio Slobodna Europa (RSE) predsjednica Sindikata trgovine Zlatica Štulić pozdravljajući najavu premijera Andreja Plenkovića da će se odmah nakon lokalnih izbora u svibnju ići na zabranu većine rada nedjeljom, osim za 16 nedjelja tijekom godine, kada će se moći raditi, bilo u ljetnoj sezoni na Jadranu, bilo u predblagdansko vrijeme na kontinentu.

“Mi danas imamo situaciju da se može raditi od 0 do 24 svih 365 dana u godini što smatramo da svakako nije dobro i radnici u trgovini žele regulaciju. Nije samo pitanje plaćanja, nego je i pitanje dana tjednog odmora kada bi obitelji trebale biti zajedno, kada bi radnici u trgovini mogli biti sa svojim prijateljima, koristiti svoje slobodno vrijeme, odmoriti se kako bi u sljedećem tjednu normalno mogli raditi i funkcionirati,” obrazlaže predsjednica sindikata.

Zabrana rada nedjeljom potrebna je pogotovo jer su većina zaposlenih u maloprodaji žene sa malom djecom i djecom školske dobi, a npr. radno vrijeme vrtića - samo radnim danom - nije prilagođeno činjenici da mnoge majke moraju nedjeljom raditi.

Najava zabrana rada nedjeljom očito postaje jedan od predizbornih aduta HDZ-a, kaže za RSE Gabrijela Galić sa fact-checing portala faktograf.hr

Po njenoj ocjeni, život će normalno funkcionirati ako trgovine nedjeljom budu zatvorene.

“Znamo da postoje djelatnosti koje štite zdravlje, život i sigurnost i koje moraju raditi, a trgovina svakako tu ne spade, nego je to pitanje komocije. Naši članovi, radnici u trgovini žele slobodnu nedjelju kako bi mogli planirati svoj privatni život,” poručuje naša sugovornica.

Pročitajte i ovo: U trgovinu i nedjeljom

Potrebno jasno zakonsko rješenje

Potrebno je jasno zakonsko rješenje, kažu u Sindikatu trgovine. Negdje je plaćanje rada nedjeljom riješeno kolektivnim ugovorom, gdje je dodatak za rad nedjeljom najviše do 40 posto normalne plaće, a u trgovini su plaće jedva nešto iznad minimalne plaće. Također, Zakon o blagdanim zabranjuje rad na 12 blagdana u Hrvatskoj, ali to se ne poštuje:

“Recimo za Praznik rada 1. svibnja velik dio trgovina je radio. U zakonu piše da se ne radi, ali nemate propisanu sankciju, pa inspekcija uopće nema ovlasti ulaziti u prostor i to kontrolirati,” rezignirana je Zlatica Štulić.

Pročitajte i ovo: Ustavni sud Hrvatske: Odluke Stožera nisu protuustavne

Sindikati odbijaju najave nekih poslodavaca, u prvom redu direktora šoping-centara da će im pasti promet i da će i radnici biti na gubitku, i podsjećaju da se kod nedavne zabrane rada nedjeljom na početku korona krize promet sa nedjelje rasporedio na subote i ponedjeljke.

“Najava zabrana rada nedjeljom očito postaje jedan od predizbornih aduta HDZ-a,” kaže za RSE Gabrijela Galić sa fact-checing portala faktograf.hr, podsjećajući da je premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković imao i pred prošle parlamentarne izbore identičnu najavu.

Ona kaže kako se to većinom u svijetu rješava socijalnim dijalogom i kolektivnim pregovaranjem, ali da je to u Hrvatskoj nemoguće.

A što bi bilo moguće?

“Moguće bi bile više plaće i bolja regulacija radnog vremena unutar samog sektora, što slikovito znači – ne može netko raditi i svetkom i petkom. Dakle ljudi moraju imati zakonom dano pravo na slobodan dan nakon rada, moraju imati pravo na dva slobodna dana u kontinuitetu, a to automatski znači da netko ne može odraditi jednu nedjelju, jednu subotu, pa će opet raditi drugu subotu, pa drugu nedjelju i tako u nedogled,” upozorava Gabrijela Galić.

Vlada je već u više navrata pokušavala zabraniti rad nedjeljom. Posljednji puta prošlog proljeća u prvom valu korona krize, ali Ustavni sud redovito ukida te zakone, nakon što poslodavci u velikim trgovačkim centrima ulože žalbu Ustavnom sudu, bilo zato što je zakon diskriminirao jedne zabranjujući im rad, a drugima ga dopuštajući, bilo jer je po ocjeni Ustavnog suda promašio svrhu, jer da se prava radnika štite već postojećim mehanizmima.

I sada su upravo oni bili prvi u negativnim reakcijama na Vladinu najavu.