Trgovci već ovog vikenda mogu nesmetano raditi, rezultat je odluke Ustavnog suda. Prema obrazloženju, propisivanje zabrane rada nedjeljom nije opravdalo proklamirani cilj zaštite radnika, a posljedice te zabrane izazivaju prekomjeran teret trgovcima. Zabrana rada nedjeljom narušavala je Ustavom zajamčena prava trgovaca bez opravdanog razloga. Ustavni sud je ocijenio i da je Vlada donošenjem ovakvog, danas dijelom ukinutog Zakona o trgovini, praktično ušla u zonu radno-pravnih odnosa, koji se zapravo rješavaju Zakonom o radu.
Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista, Ljubo Jurčić, kaže kako je ova odluka Ustavnog suda logična:
"Odluka o zabrani rada nedjeljom pravno nije bila održiva. Može se reći da je pravno bila diskriminirajuća, ekonomski je bila štetna, a socijalnu pravdu nije ostvarila, čak je i pogoršavala. Tako da ni jedan razlog nije bio da se donosi odluka o zabrani rada nedjeljom. Zbog toga su mnogi radnici ostali bez posla i u ovih posljednjih par mjeseci je barem 5.000-6.000 ljudi ostalo bez posla. To bi danas točno vidjeli da nije počela sezona, pa se otvaraju prodavaonice koje rade u turističkim mjestima. Da je odluka zabrane rada nedjeljom ostala do kraja godine, vjerujem da bi skoro 20.000 ljudi ostalo bez posla. Poništavanje ove odluke jedina ispravna odluka."
Savjetnik uprave lanca trgovina namještajem „Mandi“, Dragutin Mamić, pozdravio je ukidanje zabrane rada nedjeljom. Tko želi raditi, neka radi, a postoje oni koji su zaduženi da kontroliraju jesu li radnici plaćeni ili ne:
"Mislim da je u vrijeme ove recesije, u krizi i sve skupa, bilo vrlo glupo zatvarati prodavaonice, isto kao što mislim da i Zakon o pušenju, iako nisam pušač, ima drugih alternacija. Pogledajte Austriju. Mi uvijek uzimamo one države za primjere koje imaju najgore zakone, a ne uzimamo neke normalne. Austriju smo uzeli kao primjer jer ima iz 1800. i neke godine Zakon o trgovini, a nismo uzeli Austriju za primjer po pitanju Zakona o pušenju jer kod njih postoje pušački i nepušački kafići - po želji. To je to."
Katolička crkva je očekivano nezadovoljna. Član komisije Justita et pax Hrvatske biskupske konferencije, Željko Tanjić:
"Čini mi se da je Ustavni sud još jednom ozakonio, kroz ovaj vid samo jednog problema, primat ekonomskog, primat tržišta, primat profita nad primatom javnog, društvenog i građanskog interesa."
Ovo je drugi puta da Ustavni sud ukida zabranu rada nedjeljom. I 2004. godine i sada inicijatori zahtjeva za ukidanje zabrane bili su u prvom redu veliki trgovački lanci, koji nedjeljom ostvaruju i 15 posto ukupnog prihoda.
Jurčić, inače vjernik rodom iz Gruda u Hercegovini, bio je ministar gospodarstva u Račanovoj vladi u vrijeme kada je prvi puta Katolička crkva izišla sa zahtjevima za zabranom rada nedjeljom. I tada im je kazao da bi zabrana rada nedjeljom bila štetna:
"Dolazim iz mjesta koje je 100 posto katoličko. I mi smo kroz tjedan radili od jutra do sutra. Nedjeljom smo se okupali, išli u crkvu i poslije crkve bi se otvorio dućan. I mama i baka su kupovale stvarčice i nitko nije smatrao da je to povreda religije ili kršćanstva. Slična situacija je i danas, kada ljudi trebaju raditi, kada je mala produktivnost i mala plaća. Počeli su da rade puno više i kroz tjedan im posao ne dopušta da idu u trgovinu, a nedjeljom imaju mogućnost da nadoknade ono što nisu kroz tjedan mogli, ne dirajući njihova vjerska prava, osjećaje i tako dalje. Ovo nije imalo nikakvog smisla - ni religioznog, ni ekonomskog, ni pravnog, ni socijalnog."
Trgovci već ovog vikenda mogu nesmetano raditi, rezultat je odluke Ustavnog suda. Prema obrazloženju, propisivanje zabrane rada nedjeljom nije opravdalo proklamirani cilj zaštite radnika, a posljedice te zabrane izazivaju prekomjeran teret trgovcima.
Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista, Ljubo Jurčić, kaže kako je ova odluka Ustavnog suda logična:
"Odluka o zabrani rada nedjeljom pravno nije bila održiva. Može se reći da je pravno bila diskriminirajuća, ekonomski je bila štetna, a socijalnu pravdu nije ostvarila, čak je i pogoršavala. Tako da ni jedan razlog nije bio da se donosi odluka o zabrani rada nedjeljom. Zbog toga su mnogi radnici ostali bez posla i u ovih posljednjih par mjeseci je barem 5.000-6.000 ljudi ostalo bez posla. To bi danas točno vidjeli da nije počela sezona, pa se otvaraju prodavaonice koje rade u turističkim mjestima. Da je odluka zabrane rada nedjeljom ostala do kraja godine, vjerujem da bi skoro 20.000 ljudi ostalo bez posla. Poništavanje ove odluke jedina ispravna odluka."
Savjetnik uprave lanca trgovina namještajem „Mandi“, Dragutin Mamić, pozdravio je ukidanje zabrane rada nedjeljom. Tko želi raditi, neka radi, a postoje oni koji su zaduženi da kontroliraju jesu li radnici plaćeni ili ne:
"Mislim da je u vrijeme ove recesije, u krizi i sve skupa, bilo vrlo glupo zatvarati prodavaonice, isto kao što mislim da i Zakon o pušenju, iako nisam pušač, ima drugih alternacija. Pogledajte Austriju. Mi uvijek uzimamo one države za primjere koje imaju najgore zakone, a ne uzimamo neke normalne. Austriju smo uzeli kao primjer jer ima iz 1800. i neke godine Zakon o trgovini, a nismo uzeli Austriju za primjer po pitanju Zakona o pušenju jer kod njih postoje pušački i nepušački kafići - po želji. To je to."
Katolička crkva je očekivano nezadovoljna. Član komisije Justita et pax Hrvatske biskupske konferencije, Željko Tanjić:
"Čini mi se da je Ustavni sud još jednom ozakonio, kroz ovaj vid samo jednog problema, primat ekonomskog, primat tržišta, primat profita nad primatom javnog, društvenog i građanskog interesa."
Ovo je drugi puta da Ustavni sud ukida zabranu rada nedjeljom. I 2004. godine i sada inicijatori zahtjeva za ukidanje zabrane bili su u prvom redu veliki trgovački lanci, koji nedjeljom ostvaruju i 15 posto ukupnog prihoda.
Jurčić, inače vjernik rodom iz Gruda u Hercegovini, bio je ministar gospodarstva u Račanovoj vladi u vrijeme kada je prvi puta Katolička crkva izišla sa zahtjevima za zabranom rada nedjeljom. I tada im je kazao da bi zabrana rada nedjeljom bila štetna:
"Dolazim iz mjesta koje je 100 posto katoličko. I mi smo kroz tjedan radili od jutra do sutra. Nedjeljom smo se okupali, išli u crkvu i poslije crkve bi se otvorio dućan. I mama i baka su kupovale stvarčice i nitko nije smatrao da je to povreda religije ili kršćanstva. Slična situacija je i danas, kada ljudi trebaju raditi, kada je mala produktivnost i mala plaća. Počeli su da rade puno više i kroz tjedan im posao ne dopušta da idu u trgovinu, a nedjeljom imaju mogućnost da nadoknade ono što nisu kroz tjedan mogli, ne dirajući njihova vjerska prava, osjećaje i tako dalje. Ovo nije imalo nikakvog smisla - ni religioznog, ni ekonomskog, ni pravnog, ni socijalnog."
