Nova šengenska pravila stvorila su kilometarske kolone i ogromne gužve na granicama između Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Pooštrene kontrole otežavaju svakodnevnicu lokalnom stanovništvu, djeci koja idu u školu, ali i rad gradskim interventnim službama.
U međuvremenu hrvatska Vlada boji se veliki zastoji mogu negativno utjecati na turizam, posebno za uskršnje blagdane. S Mađarima je dogovoreno da se umjesto pojačane prijeđe na ciljanu kontrolu putnika, a hrvatska Vlada apelira na Slovence da to učine i oni.
Hrvatskoj je odobreno da umjesto sustavnog nadzora svakog putnika i svakog vozila na granicama prijeđe na ciljani nadzor, tako će na jedno dulje razdoblje postupati i Mađari, a hrvatska Vlada apelira da i Slovenci prijeđu na ciljani nadzor, jer sustavna kontrola svakog putnika i svakog vozila stvara ogromne gužve na granicama, a to za turističku zemlju poput Hrvatske nije prihvatljivo.
„Hrvatska je donijela odluku da prelazimo na takozvani režim ciljane kontrole, dakle naša će granična policija kontrolirati samo ona vozila za koja se pokaže određena indikacija da je to potrebno, čime će se ubrzati protok s naše strane. Svi smo angažirani u dijalogu i sa Mađarskom i sa Slovenijom“, kazao je premijer Andrej Plenković.
Gužve na ulazu u Hrvatsku signal su da se hitno mora reagirati, kaže za Radio Slobodna Europa predsjednica hrvatske sekcije i potpredsjednica Svjetske udruge turističkih novinara Tina Čubrilo.
„To je zaista došlo u najnezgodnije vrijeme, sada pred blagdane. Ako se to odmah ne riješi, to može poslati jednu vrlo lošu poruku, tim više što smo mi sada za Uskrs najavljivali 10 posto više turista nago prošle godine. Tri i po sata čekanja na granici – ja mislim da će se mnogi okrenuti i vratiti.“
Vaš browser nepodržava HTML5
Kolone automobila na granici BiH i Hrvatske
Ministar turizma Gari Capelli po funkciji mora smirivati situaciju.
„Turistička sezona se ne dovodi u pitanje, nego se u pitanje dovodi koliko će izazvati nervozu kod gostiju, a izazvat će je. Znamo svi, kad putujemo, kad idemo na skijanje, pa kada čekamo na granici, sigurno smo nervozni. Naravno da nije dobro da se čeka i sigurno će biti opaski kako će sve funkcionirati preko ljeta, ali mislim da će do tada sve malo splasnuti. Mi ćemo svoj dio posla odraditi što bolje i što brže možemo, ali ne ovisi sve samo o nama.“
Slovenija nije odustala od sustavnog nadzora, nego će o izboru sustavnog ili ciljanog nadzora odlučivati ovisno o tome je li na nekom graničnom prijelazu gužva ili ne, međutim nisu precizirali - što je to gužva. „Nama je najvažnija sigurnost. Nećemo dopustiti da zbog gužvi na granicama povećamo rizik od terorizma", kazao je državni tajnik u slovenskom Ministarstvu unutarnjih poslova Boštjan Šefic.
Granica između Hrvatske i Slovenije, ilustrativna fotografija
Je li posrijedi realizacija nekoliko mjeseci stare najave da će Slovenija – u slučaju da arbitraža oko Piranskog zaljeva donese pravorijek, a Hrvatska ga ne poštuje, kako je uostalom i najavila – pooštriti graničnu kontrolu i tako udariti Hrvatsku gdje je najosjetljivija, u turizam? Novinar riječkog „Novog lista“ i ekspert za bespuća slovenske politike Denis Romac kaže kako odluke o arbitraži još nema, nego se prije radi o slovenskom nastojanju da pokažu kako su „europejci sa dna kace“.
„Mislim da je u ovom slučaju puno veći prioritet Slovenije da pokaže dosljednost u primjeni šengenske uredbe na južnoj granici s Hrvatskom zbog toga da time nagovori Austriju da ukloni kontrole koje sada postoje na slovensko-austrijskoj granici. Te su kontrole veliki problem za Sloveniju i ona ih smatra simboličkom preprekom koja stoji na putu slovenskoj pripadnosti onom čvrstom jezgru najpovezanijih članica Europske unije.“
Čekanja su se malo smanjila – poslijepodne se na Macelju čekalo 20 minuta na izlazak iz Slovenije, na Plovaniji i Kaštelu po 40 minuta, a na Pasjaku se na izlazak iz Slovenije prema Hrvatskoj čeka puna dva sata. Na izlazak iz Hrvatske u smjeru BiH čeka se na Županji dva do dva i po sata, a kraća su čekanja i na izlazima Vinjani Donji, Slavonski Brod i Stara Gradiška prema BiH i Bajakovo prema Srbiji.
Kolone kod Neuma
Vaš browser nepodržava HTML5
Neum - grad do kojeg se dolazi kozjom stazom
Na graničnim prelazima kod Neuma kolone su kilometarske kolone, a s druge strane, alternativnom cestom, preko Svitave do Neuma jedva da se mogu mimoići putnički automobili.
Građani BiH prisiljeni su zbog uvođenja strožijeg režima na granicama Evropske unije satima čekati u kilometarskim kolonama na graničnim prijelazima sa Hrvatskom. Poseban apsurd je putovanje bh. građana do Neuma, gdje moraju izaći iz BiH, voziti se nekoliko desetina kilometara, ući na teritoriju Republike Hrvatske,potom izaći, pa opet ući u BiH. Za sada jedini alternativni pravac je onaj koji vodi preko Svitave. Zbog svega toga načelnik Općine Neum, Živko Matuško najavio je blokadu graničnih prelaza sa Hrvatskom ukoliko bh vlasti ne iznađu neko rješenje. Kaže kako mu je žao gostiju koji su prisiljeni ići do Neuma preko Svitave.
“Put preko Svitave uvijek dobro dođe. Gosti koji dolaze iz unutrašnjosti dođu u strahu, jer putuju maltene kozijom stazom.15.godina gradimo tu cestu, nismo još završili ni tih sedam kilometara, tek je prvi sloj asfalta stavljen”, objašnjava Matuško.
Sa istekom mandata stala i izgradnja ceste: Enver Bijedić
Sve to moglo se izbjeći da je izgrađena magistralna cesta od Neuma do Stoca tvrdi nekadašnji federalni ministar prometa i komunikacija Enver Bijedić.
“Mi smo u prošlom mandatu pokrenuli projekat da Neum spojimo sa Stocem savremenom magistralnom cestom. Mi smo od Neuma krenuli prema Stocu i napravili nekih 13 kilometara. Treba još nekih 20-tak kilometara od Babinog dola do Stoca da se napravi i onda bi BiH imala izlaz na more brzom magistralnom cestom, kojom bi se od Stoca do Neuma stizalo za nekih 20 minuta. Međutim, naš mandat je istekao i stalo se sa gradnjom na toj dionici”, objašnjava Bijedić.
Alternativni put preko Svitave je u izuzetno lošem stanju. Na pojedinim dijelovima nemoguće je da se mimioiđu dva automobila, a autobusi i kamioni ne smiju ni voziti tim putem. U poslijednjih petnaest godina, na ovoj dionici urađeno je svega sedam kilometara ceste. Čini se da ona nije prioritet vlastima iako mještani godinama mole da se uradi ovaj put.