Dimitrije Jovićević
Lela Šćepanović
Iako još traje rasprava o gradnji četiri velike hidroelektrane na Morači ne stišavaju se negativne reakcije javnosti. Ekološka organizacija "Green Home" i još 40 nevladinih organizacija danas su u devet crnogorskih gradova nastavili prikupljanje potpisa građana.
Koliko je ta akcija slična onoj od prije šest godina kada su građani uz pomoć nevladinog sektora peticijom uspjeli da natjeraju Vladu da odustane od plana potapanja dijela kanjona rijeke Tare.
Šest godina kasnije kampanju pod nazivom "Neću baru, hoću Taru", koja je onemogućila izgradnju hidroelektrane Buk Bijela i potapanje dijela kanjona te rijeke koja je pod zaštitom UNESCO-a, zamijenila je kampanja čiji je slogan "Pamet u glavu - plan na popravnom". Do juče više od tri hiljade građana svoj potpis protivljenja podizanju četiri velike hidroelektrane na Morači stavilo je na peticiju koju su organizovale ekološka nevladina organizacija "Green Home " i Svjetski fond za životnu sredinu.
Akciji se pridružilo više od 40 nevladinih organizacija. Sve podsjeća na kampanju za zaštitu Tare kojom je koordinisao Milorad Mitrović, direktor nevladine organizacije "Breznica".
"Sada pričamo o branama na rijeci Morači gdje smo obuhvatili i taj drugi aspekt, osim ekologije i kulturnu baštinu. Tara je bila ekološka akcija gdje su građani na jednom nivou građanske svijesti dali svoju podršku i došli do te deklaracije zajedno sa nevladinim sektorom. Sada je ovdje potpuno druga priča. Mi želimo da znamo tačno šta će se raditi u Morači i građani će imati svoju ulogu u svemu tome."
Namjera crnogorske Vlade da zajedno sa Republikom Srpskom gradi hidroelektranu Buk Bijela, kojom bi potopila dio kanjona rijeke Tare, ujedinila je tradicionalno podijeljenu Crnu Goru. Pritisak javnosti ovjeren potpisima 11 hiljada građana urodio je plodom, pa je u decembru 2004. godine skupština usvojila Deklaraciju o zaštiti Tare. Jedan od aktivista u kampanji za očuvanje tog prostora, ekolog Aleksandar Ražnatović, kada je riječ o ekološkom aspektu, vidi isti scenario u slučaju Tare i Morače.
"Razlika je u tome što kod akcije na Tari čini mi se da je bilo iznenađenje za aktuelnu vlast, tadašnju i sadašnju, i nijesu bili u mogućnosti da se nekako odupru cijelom tom procesu, dok su sada bili svjesni šta će da se desi od strane ekologa i spremno su dočekali akciju na Morači. Nema razlike između hidroelektrana na Tari i na Morači što se tiče ekonomske strane, osim nekih privatnih interesa gdje će neko da zaradi ogromnu količinu novca, a na uštrb cjelokupne države Crne Gore", kaže Ražnatović.
Akcija građana i NVO biće uspješna
Planom o izgradnji četiri velike hidroelektrane na Morači Vlada je oživjela 40 godina star projekat. Dio javnosti se usprotivio tom projektu, navodeći kao argumente njegovu ekonomsku neopravdanost, opasnost koja prijeti Podgorici, ako bi brane popustile zbog zemljotresa i ocjene da bi izgradnja hidroelektrana imala poguban uticaj po životnu okolinu. Kakve efekte očekuju od kampanje protiv izgradnje hidroelektrana najprije smo pitali Milorada Mitrovića:
"Nesumnjivo da, sudeći po broju potpisa i reakcijama građana i pažnje koju smo izazvali u medijima, kampanja će postići neki svoj intenzitet. Mi, na kraju, očekujemo da se svi ti planovi povuku i da se urade nove i bolje procjene i da na kraju sublimiramo šta su to benefiti koje dobijaju građani Crne Gore i taj region ili to područje koje se potapa."
Mitrovićev optimizam, međutim, ne dijeli Aleksandar Ražnatović.
"Očekujem efekte kampanje prije svega usmjerene prema Evropskoj uniji, Americi i drugim institucijama i državama koje treba to da sagledaju, ali vidim isto tako i odlučnost u Vladi da se dođe do konačnog cilja, a to je gradnja hidroelektrana na Morači. Prije svega, su se uključili i direktori nekih institucija, te nacionalnih parkova, te Zavoda za zaštitu prirode, te Hidrometeorološkog zavoda, oni ljudi koji bi trebalo da štite i da stanu prvi u zaštitu, oni su ti koji se zalažu za što hitniju izgradnju brana", objašnjava Ražnatović.
U devet crnogorskih opština je nastavljeno potpisivanje peticije protiv postojećeg plana za gradnju hidorelektrana na Morači. Poslušajte šta o tome misle Nikšićani:
*****
Pročitajte i ovo:
"Green Home" pod 'prismotrom' zbog protivljenja hidroelektranama
Ekolozi u borbi protiv hidroelektrana na Morači
Javnost podijeljena oko gradnje hidroelektrane na Morači
Lela Šćepanović
Iako još traje rasprava o gradnji četiri velike hidroelektrane na Morači ne stišavaju se negativne reakcije javnosti. Ekološka organizacija "Green Home" i još 40 nevladinih organizacija danas su u devet crnogorskih gradova nastavili prikupljanje potpisa građana.
Koliko je ta akcija slična onoj od prije šest godina kada su građani uz pomoć nevladinog sektora peticijom uspjeli da natjeraju Vladu da odustane od plana potapanja dijela kanjona rijeke Tare.
Šest godina kasnije kampanju pod nazivom "Neću baru, hoću Taru", koja je onemogućila izgradnju hidroelektrane Buk Bijela i potapanje dijela kanjona te rijeke koja je pod zaštitom UNESCO-a, zamijenila je kampanja čiji je slogan "Pamet u glavu - plan na popravnom". Do juče više od tri hiljade građana svoj potpis protivljenja podizanju četiri velike hidroelektrane na Morači stavilo je na peticiju koju su organizovale ekološka nevladina organizacija "Green Home " i Svjetski fond za životnu sredinu.
Akciji se pridružilo više od 40 nevladinih organizacija. Sve podsjeća na kampanju za zaštitu Tare kojom je koordinisao Milorad Mitrović, direktor nevladine organizacije "Breznica".
"Sada pričamo o branama na rijeci Morači gdje smo obuhvatili i taj drugi aspekt, osim ekologije i kulturnu baštinu. Tara je bila ekološka akcija gdje su građani na jednom nivou građanske svijesti dali svoju podršku i došli do te deklaracije zajedno sa nevladinim sektorom. Sada je ovdje potpuno druga priča. Mi želimo da znamo tačno šta će se raditi u Morači i građani će imati svoju ulogu u svemu tome."
Namjera crnogorske Vlade da zajedno sa Republikom Srpskom gradi hidroelektranu Buk Bijela, kojom bi potopila dio kanjona rijeke Tare, ujedinila je tradicionalno podijeljenu Crnu Goru. Pritisak javnosti ovjeren potpisima 11 hiljada građana urodio je plodom, pa je u decembru 2004. godine skupština usvojila Deklaraciju o zaštiti Tare. Jedan od aktivista u kampanji za očuvanje tog prostora, ekolog Aleksandar Ražnatović, kada je riječ o ekološkom aspektu, vidi isti scenario u slučaju Tare i Morače.
"Razlika je u tome što kod akcije na Tari čini mi se da je bilo iznenađenje za aktuelnu vlast, tadašnju i sadašnju, i nijesu bili u mogućnosti da se nekako odupru cijelom tom procesu, dok su sada bili svjesni šta će da se desi od strane ekologa i spremno su dočekali akciju na Morači. Nema razlike između hidroelektrana na Tari i na Morači što se tiče ekonomske strane, osim nekih privatnih interesa gdje će neko da zaradi ogromnu količinu novca, a na uštrb cjelokupne države Crne Gore", kaže Ražnatović.
Akcija građana i NVO biće uspješna
Planom o izgradnji četiri velike hidroelektrane na Morači Vlada je oživjela 40 godina star projekat. Dio javnosti se usprotivio tom projektu, navodeći kao argumente njegovu ekonomsku neopravdanost, opasnost koja prijeti Podgorici, ako bi brane popustile zbog zemljotresa i ocjene da bi izgradnja hidroelektrana imala poguban uticaj po životnu okolinu. Kakve efekte očekuju od kampanje protiv izgradnje hidroelektrana najprije smo pitali Milorada Mitrovića:
"Nesumnjivo da, sudeći po broju potpisa i reakcijama građana i pažnje koju smo izazvali u medijima, kampanja će postići neki svoj intenzitet. Mi, na kraju, očekujemo da se svi ti planovi povuku i da se urade nove i bolje procjene i da na kraju sublimiramo šta su to benefiti koje dobijaju građani Crne Gore i taj region ili to područje koje se potapa."
Mitrovićev optimizam, međutim, ne dijeli Aleksandar Ražnatović.
"Očekujem efekte kampanje prije svega usmjerene prema Evropskoj uniji, Americi i drugim institucijama i državama koje treba to da sagledaju, ali vidim isto tako i odlučnost u Vladi da se dođe do konačnog cilja, a to je gradnja hidroelektrana na Morači. Prije svega, su se uključili i direktori nekih institucija, te nacionalnih parkova, te Zavoda za zaštitu prirode, te Hidrometeorološkog zavoda, oni ljudi koji bi trebalo da štite i da stanu prvi u zaštitu, oni su ti koji se zalažu za što hitniju izgradnju brana", objašnjava Ražnatović.
U devet crnogorskih opština je nastavljeno potpisivanje peticije protiv postojećeg plana za gradnju hidorelektrana na Morači. Poslušajte šta o tome misle Nikšićani:
*****
Pročitajte i ovo:
"Green Home" pod 'prismotrom' zbog protivljenja hidroelektranama
Ekolozi u borbi protiv hidroelektrana na Morači
Javnost podijeljena oko gradnje hidroelektrane na Morači