Procesi haškog tribunala za ratne zločine u Srebrenici

Haško tužilaštvo podiglo je 19 optužnica za zločine koje je Vojska Republike Srpske počinila u Srebrenici. Nakon Erdemovića, podignute su optužnice protiv Radislava Krstića, Dragana Obrenovića, Vidoja Blagojevića, Dragana Jokića, Momira Nikolića, Vujadina Popovića, Ljubiše Beare, Drage Nikolića, Ljubomira Borovčanina, Radivoja Miletića, Milana Gvere, Vinka Pandurevića, Slobodana Miloševića, Momčila Perišića, Milorada Trbića, Zdravka Tolimira, Radovana Karadžića i Ratka Mladića, koji je još u bjekstvu.

Osim Slobodana Miloševića, Radovana Karadžića i Zdravka Tolimira, optuženi su osuđeni na 173 godine zatvora.

Istovremeno, jedini koji je pred Tribunalom ispred Armije BiH odgovarao za zločine nad Srbima na području Srebrenice, Bratunca i Skelana je Naser Orić.

„Poštovani sude, ja sam to morao da radim. Da sam odbio to da radim, ubili bi i mene sa tim ljudima. Kad sam odbijao da radim, rekli su mi:’Ako ti je žao, stani i ti s njima da i tebe ubijemo.’ Meni nije bilo žao mene, meni je bilo žao moje porodice, moje supruge i moga sina koji je tada imao devet mjeseci...“

Bilo je ovo prvo priznanje krivice za masovna ubistva u Srebrenici 1995. godine nekadašnjeg pripadnika 10. diverzantskog odreda VRS Dražena Erdemovića.

On je u novembru 1996. godine pred Haškim tribinalom osuđen na 10 godina zatvora za učestvovanje u pogubljenju oko 1.200 nenaoružanih muslimanskih civila na poljoprivrednom dobru Branjevo, u blizini mjesta Pilice, 16. jula 1995. nakon pada Srebrenice.

U žalbenom postupku Erdemoviću je zbog priznanja krivice i saradnje sa Tuzilaštvom kazna smanjena na pet godina.

Marc Harmen, američki tužilac koji je vodio slučajeve optuženih za zločine u Srebrenici, pred Haškim tribunalom kaže:

„Kada smo pokrenuli istragu o zločinima u Srebrenici nismo znali gdje su se desili zločini. U slučaju Dražena Erdemovića on je odmah po dolasku u pritvor razgovarao sa Tužilaštvom, ispričao šta se desilo, koja je bila njegova uloga i ko je još bio umiješan. Također nam je rekao gdje su se nalazile određene lokacije zločina. Rekao nam je gdje se nalazi vojna farma Branjevo na kojoj je počinjen masakr u kojem je on učestvovao. Također nam je rekao za lokaciju masakra za koji aposlutno nismo ni znali - Dom kulture u Pilicama. Da Dražen Erdemović nije dao te informacije, niko do danas ne bi znao da je 500 ljudi ubijeno na cesti pored Doma kulture u Pilicama. Dražen Erdemović je također pristao da svjedoči protiv ljudi koji su bili umiješani u zločine u Srebrenici. Prvo je svjedočio protiv Mladića i Karadžića, kada su prikupljeni dovoljni dokazi za izdavanje međunarodnog naloga za hapšenje. Svjedočio je u slučaju Krstić, u slučaju Milošević, u slučaju protiv Blagojevića i Jokića.“

Prvi optuženi i osuđeni

General Radislav Krstić bio je načelnik štaba, odnosno zamjenik komandanta Drinskog korpusa VRS-a i prvi je optuženi i osuđeni za genocid u Srebrenici.

Prvostepena presuda od 46 godina zatvora u žalbenom postupku smanjena mu je na 35. Predsjedavajući Pretresnog vijeća sudija Almiro Rodrigues prilikom izricanja prvostepene presude 2001. godine je rekao:

„Krivi ste za ubijanje hiljada bosanskih muslimana između 10. i 19. jula 1995., bilo da se radi o sporadičnim ubistvima, kao što je to bio slučaj u Potočarima, ili o planskim ubistvima u obliku masovnih pogubljenja. Krivi ste za nepojmljive patnje koje su pretrpjeli bosanski muslimani. Krivi ste što ste se priklonili planu masovnih pogubljenja svih vojno sposobnih muškaraca. Stoga ste, generale Krstiću, krivi za genocid.“

Vujadin Popović i Ljubiša Beara osuđeni su na doživotne kazne zatvora, čiji predmet se, sa još pet osuđenih, trenutno nalazi u žalbenom postupku.

Izricanje prvostepene presude 10. juna 2010. godine. Sudija Carmel Agius:

„Pretresno vijeće vas proglašava, Vujadine Popoviću, krivim tačka 1. genocid, istrebljenje, ubistvo, progon. S obzirom na tešku prirodu počinjenih zločina i vašu značajnu odgovornost za njih, Pretresno vijeće smatra da je jedina odgovarajuća kazna za vas doživotna kazna zatvora. Optuženi Ljubiša Beara, Pretresno vijeće vas proglašava, Ljubiša Beara, krivim tačka 1. genocid, istrebljenje, ubistvo, progon. Pretresno vijeće smatra da je jedina odgovarajuća kazna za vas doživotna kazna zatvora.“

Predmeti u fazi istrage

Jedini koji je pred Haškim tribunalom odgovarao za zločine nad Srbima na području Srebrenice, Bratunca i Skelana je Naser Orić. On je kao komandant snaga bosanskih muslimana u istočnoj Bosni, uključujući Srebrenicu od 1992. do 1995., prvostepeno osuđen na dvije godine zatvora, na osnovu individualne i krivične odgovornosti nadređenog, za bezobzirno razaranje gradova, naselja ili sela i ubistvo i okrutno postupanje.

Prema optužnici Orić je komandovao muslimanskim oružanim jedinicama u periodu od maja 1992. do februara 1993. godine, a naročito u borbama u Ratkovićima, Ježestici, Fakovićima i Bjelovcu 1992., te Kravici 7. i 8. januara 1993., uključujući jedinice vojne policije koje su učestvovale u privođenju i zatvaranju lica srpske nacionalnosti u Srebrenici.

U žalbenom postupku Orić je oslobođen iako je sudija Wolfgang Schomburg rekao da je utvrđeno da su teški zločini na području Srebrenice počinjeni nad Srbima, ali da nije dokazano da je Orić odgovoran za njih:

„Žalbeno vijeće ukida osudu Nasera Orića da preduzme potrebne i razumne mjere da spriječi događanja ubistva i okrutnog postupanja od 27. decembra 1992. do 20. marta 1993. godine i proglašava da Naser Orić nije kriv po tim tačkama.“

U Sudu BiH trenutno se vodi više procesa za ratne zločine počinjene u Srebrenici, a određeni predmeti su u fazi istrage, kaže portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić:

„U određenim predmetima su zbog nedostupnosti osumnjičenih raspisane tjeralice. Tužiteljstvo BiH intenzivno radi na velikom broju predmeta koji se odnose na ratne zločine na području Srebrenice, na stradanje bošnjačkog stanovništva 1995. godine, a postoje i predmeti koji se odnose na stradanje srpskih žrtava mahom 1992. i 1993. godine. Ima jedan predmet koji se odnosi na zločine nad Srbima, općina Vlasenica - to je Bijelić i Hodžić predmet, a ovi ostali predmeti koji se odnose na ratne zločine nad srpskim žrtvama su uglavnom u fazi istrage.“

*****
Svi prilozi iz ovosedmičnog programa Pred licem pravde - Zločin i kazna:
Spor put do pravde
Janja Beč Neumman: Fenomen poricanja genocida
Porodice žrtava nastavljaju život u Srebrenici
Zločinci moraju biti kažnjeni
Procesi haškog tribunala za ratne zločine u Srebrenici
Svjedoci zločina u Bratuncu

*****
Program Pred licem pravde - Zločin i Kazna (procesuiranje ratnih zločina, istrage, glas žrtava, tranzicijska pravda, zaštita svjedoka) - program Radija Slobodna Evropa i misije OSCE u BiH - samo u radijskom programu RSE svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata i na našoj internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Dženana Halimović, Dženana Karabegović)