Hasić: Izostaju zajedničke euro inicijative na Zapadnom Balkanu

Sve prethodne godine, pa tako i 2019. je od bh. političara proglašavana ključnom za uspjeh zemlje u procesu integrisanja u EU, ali ništa posebno se nije desilo.

Ovo kaže u intervjuu za RSE Jasmin Hasić, profesor međunarodnog javnog prava na Sarajevskoj školi za nauku i tehnologiju. „Zapadni Balkan bi imao uspješniju evropsku perspektivu kada bi dobrosusjedski odnosi bili bolji i kada bi lideri tih zemalja istupali zajedno.

Proces proširenja na zemlje Zapadnog Balkana treba shvatiti kao proces zatvaranja, jer nakon njihovog prijema neće biti drugih zemalja sa istim ciljem“, navodi Hasić

Svaka godina ključna

RSE: 2019. je trebala biti ključna za uspjeh BiH u reformama, odnosno u procesu integrisanja. Lideri ove zemlje su obećavali i kandidatski status u novembru. Od toga nije bilo ništa, iako je BiH, kao i ostale zemlje Zapadnog Balkana, u maju, dobila Mišljenje uz Analitički izvještaj, sa brojnim zadacima. Kako ocjenjujete, da li su bh. vlasti dovoljno ozbiljno shvatile ove dokumente?

Hasić: Mislim da je nama svaka godina ključna. Kada slušate naše političare, čini se da su pred izbore „kao fol“ ozbiljni jer žele glasove. Nakon toga se opuste i tretiraju EU integracije kao nešto sporadično jer žele da prikažu širem građanstvu kako je BiH u stvari jedan kompleksan problem, da ovdje treba rješavati probleme međusobnih odnosa, a da je EU neka sporedna stvar.

Spomenuli ste izvještaje za druge zemlje Zapadnog Balkana, vrijeme kada su Makedonci i Albanci dobili svojevrsnu odbijenicu od francuske Vlade. Onda je u Sjevernoj Makedoniji i Albaniji generalno nestala euforija povodom evropskih integracija.

Ljudi su se počeli pitati - što smo uopšte radili bilo kakve reforme, ako smo sada dobili „Ne“ i ako ćemo to i dalje dobivati, ako ne možemo ključne stvari vrlo brzo da riješimo.

Za mene je ohrabrujuća izjava makedonskog premijera Zaeva, koji je rekao da se ne rade reforme radi EU i da su oni samo eksterni pritisak za njihovo provođenje. Na reformama treba raditi i uz sva negativna mišljenja, jer će to popraviti društvo, rekao je Zaev.

• Razočarani i u Briselu i Skoplju, o pregovorima tek iduće godine

Volio bih takav jedan politički stav da čujem i u BiH, da političari sjednu i da zrelo razgovaraju o EU integracijama, kao o unutrašnjim reformama koje želimo da postignemo.

Međutim, to očekivati je stvarno iluzorno jer su stvari toliko već izmakle kontroli, da nikakav, ni vanjski, ni unutrašnji pritisak ne može stvari da dovede u pravi red. Zbog toga premisa da je 2019. godina bila ključna za uspjeh u reformama, nije istina, kao što nije bila ni 2018., ni 2017., kao što neće biti ni 2020., ni 2021.

Iskreno vjerujem, kada bih prošetao glavnim ulicama gradova BiH i tražio od ljudi da kažu, naprimjer, koliko nam je trebalo da odgovorimo na Upitnik EU, kada smo ga predali, vjerujem da niko ne bi znao.

Političari se zaista trude da EU ne bude u prizmi dnevnih dešavanja u BiH. Njima je EU jedna u nizu tačaka sa spiska stvari, koje moraju da urade. Svi analitički izvještaji i svi izvještaji o stanju u pravosuđu kao i posljednji Izvještaj koji je predstavio njemački pravni ekspert Rajnhard Pribe o vladavini prava i o pravosuđu u BiH, ovdje su vijest od tri dana.

Zato, moj odgovor na pitanje da li su vlasti BiH ozbiljno shvatile svoje zadatke i Izvještaj Evropske komisije glasi: Ne, nisu. Ne, neće. Njima u cilju nije EU kao takva, kao neki idealni stadij reformskih procesa, već žele iz tog procesa da izvuku nešto.

RSE: Na čemu temeljite ovakav stav?

Hasić: Spomenuću tri stvari koje bi mogle biti indikator. Broj jedan je da EU, koliko god novaca nudila, koliko god pomoći slala da ekonomski liberalizira bh. tržište, to tržište samo ojačava kompanije koje su u privatnom vlasništvu, koje imaju neke bliske veze sa državnim organima.

Drugo, EU samo daje uslove koji idu odozgo ka dole, sa njihovog vrha prema nama. Međutim, to je potpuno oslabilo opoziciju u ovoj zemlji. Vidjeli smo sami šta se dešavalo, konkretno po pitanju NATO-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Isto se može desiti i povodom bilo kog pitanja.

Treća, i možda najgora stvar, koju su ovi odnosi uslovljavanja EU sa BiH proizveli je ta da EU, kao zajednica država, pregovara samo u velikom vrhu - Predsjedništvo i šefovi Vlada. Svi drugi organi vlasti, na nižim nivoima, su potpuno isključeni.

Nikada nismo čuli parlamente zemalja Zapadnog Balkana da imaju bilo kakav uticaj na formiranje stavova prema Uniji. Tek povremeno se čuje glas organizacija civilnog društva. Uglavnom, efekta nema, oni koji su dokumente Evropske komisije trebali ozbiljno shvatiti, nisu to ostvarili iako je sva koncentracija moći u njihovim rukama. Oni, mogu da rade šta žele.

RSE: Kako vidite mogućnost širenja uticaja na BiH drugih svjetskih sila, ukoliko se proces integrisanja zemlje u EU bude i dalje odugovlačio?

Hasić: Ta mogućnost postoji svakako. Vukovi vrebaju, ali to nisu vukovi poput EU, zainteresovani za političko sazrijevanje ovih naših zapadno-balkanskih demokratija.

Te druge sile, Rusija, Kina, možda neke arapske zemlje, Turska, ili bilo ko drugi, imaju isključivo, po mom sudu, neke vojne, geostrateške ili ekonomske ciljeve. Ne nužno ovim redom, možda su ekonomski ciljevi prvi. U svakom slučaju, ni jedna od tih Vlada, kolika god bila njihova ulaganja, posjete, odnosi, bilo kakvi dokumenti, memorandumi, nigdje se ne postavljaju uslovi lokalnim vlastima u bilo kojoj od zapadno-balkanskih zemalja.

Ne traže od njih reforme, usklađivanja, možda samo u onom dijelu koji će olakšati investicije, ulazak kapitala ili neke strane firme. Pošto te zemlje i same nisu primjeri dobrih praksi u demokratiji i u ljudskim pravima, te zemlje generalno ne interesuje da se zemlje u regiji reformišu.

Ako je riječ o tome da li je dobro da druge sile počnu razvijati interes za BiH, ili bilo koju drugu zapadno-balkansku zemlju, mislim da to nije dobro jer taj njihov interes naša društva neće oplemeniti u političkom ili demokratskom smislu, u poštivanju većih standarda ljudskih prava. Ne nužno zato što te zemlje to nisu, niti su to pokazale na svojim primjerima. Možemo pričati o tome u različitim kontekstima, ali to je zato što, za razliku od EU, njihovi paketi pomoći, ekonomski, vojni, ili drugi, ne dolaze uz bilo kakve uslove.

To je možda našim političarima i primamljivo jer ih niko ne disciplinuje izvana. Ali to našim građanima, ne bi trebalo biti dobro, ni primamljivo. Definitivno se onda ne upuštamo u reforme bitne za EU, o kojima smo govorili na početku. Ako nema tog eksternog pritiska, ova izuzetno visoka koncentracija moći, o kojoj sam govorio, će ostati u rukama naših vlasti, koje su, u svakoj od zemalja, skoro pa nepromijenjene. Onda će građani u velikom broju, kao i do sada odlaziti, tražiti sreću negdje drugo, gdje imaju osjećaj da se stvari mogu promijeniti.

EU nagrađuje one koji rade

RSE: Šta bi trebalo uraditi u BiH da se konačno ubrza proces integrisanja i postigne uspjeh?

Hasić: Za BiH ali i za sve sve zemlje Zapadnog Balkana, šestorku o kojoj stalno govorimo, najvažnije je da se stvarno radi, ali intenzivno i iskreno, na dobrosusjedskim odnosima. Pomenuću mini Šengen, kao inicijativu, za koju mislim da neće specijalno zaživjeti. U nekome idealnom smislu, mogla bi da posluži kao prostor za otvaranje boljih dobrosusjedskih odnosa. Ali inicijativa je prosto loše koncepirana. Ne samo zato što je postavljena na takvim parametrima, kakvim jeste, nego zato što je apsolutno izazvala odbojnost kod drugih država, koje ne žele uopšte na takav način da sarađuju.

• Rama: Odbijanjem inicijative 'mali Šengen' Kosovo na gubitku

U procesima integrisanja, već su se formirale tri kolone. Srbija i Crna Gora su vodeće zemlje u pregovorima sa EU. Sjeverna Makedonija i Albanija su iza njih. Kosovo i BiH nisu ni u čekaonici jer nemaju ni status kandidata.

EU nagrađuje one koji rade. Ako Crna Gora radi i ispunjava sve preduslove, koji su postavljeni u pregovaračkim poglavljima, ona će dobiti nagradu, dobiće pristupe fondovima, dobiće neke olakšice, pristupila je NATO-u. Odmah će neke zemlje lobirati za njen ulazak u EU. Srbija isto tako, dok ne dođe do teških poglavlja oko pravde, korupcije i tako dalje. Kada na red dođu Makedonija i Albanija, iste stvari će se ponavljati.

Proces zatvaranja a ne proširenja EU

RSE: Nedostaje li zajedničkih istupa zemalja Zapadnog Balkana, koje su pretendenti za punopravno članstvo u EU?

Hasić: Kada je Makron rekao NE, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, da li ste vidjeli možda zajedničku reakciju Vlada, šefova Vlada ili predsjednika država zapadnog Balkana, koji osuđuju francusku odluku zbog neprincipijelnosti, zbog nekakvih paušalnih ocjena? Šta to Francuska zna, a drugih 27 zemalja, koje su rekle DA, ne znaju? Pitam se da li su se uopšte telefonom čuli, da izraze žaljenje što ove zemlje nisu dobile pozitivnu ocjenu za otvaranje pregovara.

Dakle, u inicijativama, dobrosusjedski odnosi skoro da i ne postoje, jer politički, svih šest zemalja je izuzetno razjedinjeno.

Zapadno-balkanske zemlje se ne mogu porediti sa Višegradskom grupom koju čine Češka, Slovačka, Mađarska i Poljska, koje su se prije pregovaranja sa EU, doslovno svake sedmice sastajale i donosile zajedničke stavove. Tako su imali veliku moć u pregovaračkim procesima.

Kada saberete ukupno stanovništvo tih zemalja, Poljska sa 46 miliona, Češka 10, Slovačka pet, Mađarska skoro šest miliona, imate jednu veliku grupaciju zemalja, koja, ako djeluje zajednički, mogu čuda da naprave, i u Evropskom parlamentu.

Ne vidim takvu povezanost, takve dobrosusjedske odnose, zasnovane na regionalnim interesima pridruživanja. Kada imamo zajedničke regionalne interese pridruživanja, možemo istaći pojedinačne ciljeve korištenja benefita, koji proizlaze iz tog pridruživanja. Mi toga nemamo.

Nama je dobrosusjedski odnos to što je naprimjer, Vučić dolazio u BiH, što neki drugi lider takođe ode negdje. Suštinski, svaka zemlja nastupa sama za sebe. Mi se takmičimo. Kada god otvorite medije, vidite - Crna Gora napreduje u ovome, Srbija napreduje u onome, BiH ima zaostatak, Makedonci su najbolji u ovoj ili onoj oblasti..... Vidimo hijerarhiju i red takmičenja, kao da je pristupanje EU neki sportski događaj, a ne potreba da cijeli region, kao region, uđe u EU, jer ovo je proces zatvaranja a ne proširenja EU.

RSE: Kako mislite, proces zatvaranja?

Hasić: Izraz proširenje je pogrešan jer EU, nakon Zapadnog Balkana, nema više gdje da se širi. Eventualno Turska jer je ona kandidatska zemlja i to je to. Zemlje Istočnog bloka, zemlje u susjedskom položaju ka EU, nemaju nikakvu perspektivu pridruživanja. Zatvaranje EU treba da bude regionalno.

Zamislite tu situaciju kada bi se svaka zemlja, jedna po jedna, pridruživale. Definitivno BiH i Kosovo bi ostale posljednje i naše izvjesno članstvo ne možemo da predvidimo prije 2045. godine. Ne znam ko će, u ovoj zemlji, ako ima imalo razuma, čekati da se to desi.

Nama, Bosancima i Hercegovcima, će izgleda jedina opcija biti, da se skupimo na nekom trgu, da napravimo raspored, ko će kada ići u koju zemlju. Zvuči malo trivijalno, ali mislim da bi većina građana trebala napustiti BiH i otići u neku drugu zemlju, na pet-šest godina gdje bi dobili državljanstvo.

Onda, ako hoće neka se vrati, pa bi otišao neko drugi. Tako bi većina stanovnika BiH imala dvojno državljanstvo sa nekom EU zemljom. BiH može da postane neka off shore teritorija.

S ovom brzinom, BiH zaista nikako, kao teritorija, stanovništvo i politički sistem, neće ući u EU prije 2045. godine, u najoptimističnijim predviđanjima. Slobodno to mogu da kažem i rado ću to raspraviti s kim god treba, ukoliko se ne slaže sa ovom prognozom. A prognoza zaista, za mnoge može biti diskutabilna...