Odbor za praćenje provedbe i izvještavanje po Istanbulskoj konvenciji i femicidu u Bosni i Hercegovini smatra da je situacija u pogledu femicida i rodno zasnovanog nasilja alarmantna i da kao takva zahtijeva dužnu pažnju i hitnu reakciju svih nadležnih institucija.
Iz Odbora su reagirali nakon slučaja femicida, dva ubistva i ranjavanja troje ljudi u Gradačcu, na sjeveru BiH.
Počinitelj Nermin Sulejmanović ubio je 11. avgusta suprugu koja ga je nekoliko dana ranije prijavila policiji zbog nasilja. Ubistvo je prenosio uživo na Instagram profilu, koji je kasnije uklonjen.
"Femicid nije izoliran događaj, već je potrebno imati u vidu specifičnost konteksta u kome se ubistvo dogodilo. Više od jedne trećine pokušaja i izvršenog femicida desilo se u stanu, kući ili dvorištu žrtve čime se potvrđuje da je za ženu koja trpi nasilje najopasnije mjesto upravo njen dom. Najvećem broju ubistava prethodilo dugotrajno nasilje koje nije bilo prijavljivano ili je bilo prijavljivano, ali je izostala adekvatna reakcija institucija, također u većini slučajeva počinilac bio bivši bračni, vanbračni ili emotivni partner", saopćeno je iz Odbora.
Pročitajte i ovo:
Tri osobe ubijene u Gradačcu, počinitelj izvršio samoubistvoUbistvo uživo: 'Navikli smo da stalno budemo pod strahom'Odbor je tijelo Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, kojim rukovodi Agencija za ravnopravnost polova BiH Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, a koja, između ostalog, ima zadatak da analizira podatke o slučajevima femicida i daje preporuke za dalje postupanje u cilju sprečavanja ovog najtežeg oblika nasilja nad ženama.
Prema podacima Odbora, tokom 2021. i 2022. u BiH je ubijeno 19 žena.
U skladu navedenim, Odbor poziva nadležne institucije da reagiraju s dužnom pažnjom i preuzimaju sve neophodne mjere propisane Istanbulskom konvencijom, kako bi se spriječili budući slučajevi femicida, ali i svi oblici nasilja nad ženama i djevojčicama, kao i nasilja u porodici.
Odbor podsjeća da je Bosna i Hercegovina 2013. godine ratificirala Istanbulsku konvenciju i obavezala se na poduzimanje zakonodavnih i drugih mjera radi osiguranja prevencije i zaštite žrtava nasilja, te kažnjavanje počinilaca nasilja.
Prema Istanbulskoj konvenciji, država je dužna postupati s dužnom pažnjom prema svim prijavljenim slučajevima nasilja nad ženama, što uključuje neophodne zakonodavne, odnosno druge mjere da spriječi, istraži, kazni i za djela nasilja obuhvaćena ovom konvencijom.
Istanbulska konvencija propisuje obavezu država članica da poduzmu potrebne mjere kako bi osigurale da se za prijavljene slučajeve nasilja nad ženama, provede procjena rizika opasnosti od ubistva, ozbiljnosti situacije i opasnosti od ponovljenog nasilja, te da, ako je potrebno, bude osigurana koordinirana podrška žrtvama.
Kako prijaviti nasilje u BiH?
U Bosni i Hercegovini postoje SOS telefoni za prijavu nasilja u oba entiteta.
Gender centar Federacije BiH uspostavio je SOS telefonski broj 1265 za pomoć žrtvama nasilja u porodici na teritoriji ovog entiteta.
SOS liniju 1264 za područje Republike Srpske uspostavile su 2005. godine četiri nevladine organizacije i Gender Centar Republike Srpske.
Nasilje se može prijaviti i na broj 033 222 000.
Na području BiH postoji osam sigurnih kuća sa ukupno 200 raspoloživih mjesta za žene i djecu žrtve nasilja. Sigurne kuće nalaze se u Sarajevu, Tuzli, Bihaću, Zenici, Mostaru, Modriči, Banjaluci i Bijeljini.
Fondacija lokalne demokratije nudi besplatnu pravnu pomoć na brojeve telefona 033 570 560 i 033 570 561.
Psihološko, kao i pravno savjetovalište, nudi organizacija Medica Zenica. Oni imaju i centralu na koju se može prijaviti nasilje na broj 032 463 920.
U udruženju Udružene žene Banjaluka postoji besplatno pravno savjetovalište, a termin se može dobiti pozivom na brojeve 051 463 143 i 051 462 146.
Broj policije je 122.
BiH je 2014. godine usvojila Istanbulsku konvenciju, međunarodni sporazum Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Cilj Konvencije je nulta tolerancija na nasilje.