Uz komentar "sada ćete vidjeti ubistvo uživo" napadač u Gradačcu je ubio bivšu suprugu uz prijenos na Instagramu. Video je postao dostupan u 10:20 ujutro 11. avgusta. Uklonjen je tri sata kasnije.
Dok je trajala policijska potraga, napadač se ponovo javio uživo na Instagram, rekavši da je ubio nekoliko osoba, zatim objavio fotografiju, deaktivirao i ponovo aktivirao račun.
Tokom tri sata, ubio je tri osobe, tri ranio, a onda se i ubio.
Zbog čega je video ubistva bio dostupan više od tri sata? I zbog čega je sa 125 u 12:28 broj lajkova za sat vremena porastao na 329?
Psihoterapeutkinja Vahida Djedović kaže da ljudi, zapravo, vole nesreće i što je ona veća - ljude više privlači.
"Kako smo mi izašli iz rata valjda, navikli smo da budemo pod stalno pod strahom, a strah luči adrenalin i mi smo kao nacija postali ovisni o tom adrenalinu i onda mora stalno nešto da se događa. Više nas i ne uzbuđuje to što neko nekoga ubije, ali haj'mo da vidimo to live ubistvo", pojašnjava Djedović uz komentar da je sama bila užasnuta kada je pročitala vijest o ubistvu.
'Slabost mehanizma'
Video ubistva je s Instagrama uklonjen je oko pola dva popodne.
U tom periodu osim pregleda, rastao je i broj pratilaca osobe koja je ubila svoju bivšu suprugu, koja ja ga je i ranije prijavljivala za nasilje.
Od 11.9 hiljada poslije 12 sati, do 12.196 u momentu gašenja, Instagram profil je dobio 300 novih pratilaca.
Na činjenicu da je broj lajkova na njegovoj objavi rastao psihoterapeutkinja Djedović navodi da je crna hronika postala najčitanija.
"Najviše se otvara, najviše se čita, najviše se lajkuje."
Tipični sadržaji koje je dijelio 35-ogodišnji napadač Nermin Sulejmanović uključivali su fitness, slike motora, a na drugim mrežama je objavljivao i snimke opasne brze vožnje.
U jednom momentu, njegov drugi live video gledalo je više od 15.000 ljudi. Njegov račun na Instagramu sada je uklonjen, kao i računi njegove teretane na Facebooku i Instagramu. No, video ubistva, iako uklonjen, proširio se drugim mrežama.
Maida Muminović, izvršna direktorica Mediacentra Sarajevo koji je dio Koalicije za slobodu izražavanja i moderacije sadržaja u BiH kaže da je reakcija Mete trebala biti brža. U vlasništvu ove kompanije nalaze se Facebook, Instagram i Whatsapp.
"Kruženje ovakvog snimka satima na Instagramu je pokazalo svu slabost mehanizama prijavljivanja i uklanjanja uznemirujućih sadržaja na društvenim mrežama, neodgovornost META-e. Video je gledan, komentarisan", kaže Muminović za Radio Slobodna Evropa (RSE).
"U narednim danima članice Koalicije posvetit će se detaljnijoj analizi i slanju zahtjeva Meti za detalje upravljanja ovim slučajem", ističe Muminović.
Kako je pojasnio šef kabineta federalnog ministra unutrašnjih poslova Ervin Mušinović, inspektori odjela za cyber kriminal Federalne uprave policije su u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona uklonili snimke sa Instagrama.
Prikupili su i podatke o korisničkom računu i proslijedili ih istražiteljima.
Saša Petrović, inspektor u odjelu za borbu protiv cyber kriminala Federalne uprave policije, rekao je za RSE da je u 12.20 dobio informaciju o pomenutom videu. Kaže da je odmah poslao zahtjev kompaniji Meta da se sadržaj ukloni, a nalog blokira.
"Čim smo zaprimili usmeni zahtjev tužiteljice iz Tuzle (MUP Tuzlanskog kantona), ja sam nazvao Metu, tamo imam kontakt. Trebalo je nekih 20-ak minuta", rekao je Petrović.
Kontaktirali smo Metu za pojašnjenje koliko je vremena prošlo od prijave do uklanjanja videa, no do zaključivanja teksta odgovor nije stigao.
Psihoterapeutkinja Djedović kaže da iako i sama prilično dobro zna da procesuira probleme šokirala se kada je pročitala vijest o ovom ubistvu.
"Ne možemo se normalno nositi s nenormalnim situacijama. Najbolje bi bilo da to ne gledamo. Ja nisam gledala jer ne želim da vidim. Dovoljno mi je da sam to čula i da znam da se to zaista desilo", ocjenjuje Djedović.
Šta pokrivaju smjernice Instagrama?
Svaki korisnik Instagrama može da prijavi neprimjeren sadržaj.
Instagram reguliše intelektualno vlasništvo, zatim fotografije odnosno golotinju, uz određene izuzetke, zatim nuđenje seksualnih usluga, prodaja vatrenog oružja i droge.
Sankcioniše se govor mržnje, maltretiranje i zlostavljanje, prijetnje nasiljem.
Između ostalog, sankcioniše se i vizualno izraženo nasilje.
"Objavljujte svoje fotografije i videa i uvijek poštujte zakon. Poštujte sve na Instagramu, nemojte slati spam ili objavljivati golotinju", poručuju iz Instagrama.
Povodom snimka ubistva u Gradačcu, iz Federalnog ministarstva su naveli da će ministar unutrašnjih poslova Ramo Isak zatražiti od Federalne uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona da ispituje sve osobe koje su na društvenim mrežama, podržavale ubicu i veličale zločin koji je počinio.
Raniji slučajevi
Zločini prikazani uživo na društvenim mrežama i ranije su prikazivani, uključujući višestruka silovanja, samoubistva, fizička i verbalna zlostavljanja, ubistva.
U martu 2019. godine napadač u Christchurchu u Novom Zelandu ubio je 51 osobu dok je sve snimao na Facebook live video.
Prva prijava videa stigla je 12 minuta nakon što je snimak uživo završen. No, prije no što je prijava stigla, video je već podijeljen na forume i kako su naveli iz Mete u samo prvih 24 sata uklonili su 1,5 miliona snimaka napada koji su se proširili širom svijeta.
Napad je doveo i do promjena pravila Facebooka po pitanju videa uživo. Uvedena je zabrana korištenja videa uživo svakome ko prekrši pravila, recimo na 30 dana, počevši od prvog prekršaja.
"Na primjer, neko ko podijeli link na izjavu terorističke grupe bez konteksta će sada biti odmah blokiran da koristi opciju uživo na određeni vremenski period", navode iz Facebooka.
- Ženske sjenke na RSE: Priče onih koji su preživjeli rodno zasnovano nasilje, kao i svjedočenja porodica žena kojih više nema
Meta se i prije ovoga suočavala s problemima moderacije sadržaja. Izvršni direktor kompanije Mark Zuckerberg u maju 2017. godine rekao da će dodati još 3.000 osoba koje provjeravaju sadržaje te da će uložiti u alate koji im pomažu na uklanjanju sadržaja.
Ova izmjena uslijedila je nakon što je muškarac uživo objavio kako ubija svoju 11 mjeseci staru kćerku, prenosi The Guardian. Video je bio dostupan online 24 sata prije uklanjanja.
U decembru prošle godine Meta je pokrenula novi alat za moderaciju sadržaja koji platformi treba da pomogne da otkrije problematične slike i videa i da pokrenu akcije protiv njih. Kako su naveli u godini ranije su potrošili pet milijardi na sigurnost na kojoj radi više od 40.000 ljudi.
Kako dalje?
Gradačac je grad na sjeveru Bosne i Hercegovine od 39.000 stanovnika. U njemu je 11. avgusta 2023. godine napadač ubio tri osobe, tri ranio. Jedna od ubijenih je bila i njegova bivša supruga koja ga je ranije prijavljivala za nasilje.
Medina Mujić, članica Fondacije CURE, kaže da oni kao feministička organizacija osuđuju brojne lajkove koji su iz minute u minutu rasli.
"Jesmo li toliko neempatični da u komentarima pišemo da je ovo privatna stvar, da se ne trebamo petljati u ovo, da je to njihov privatni život i da se to nas ne tiče. Da, nas se tiče. Svi mi i sve mi možemo biti žrtve nasilja, žrtve osoba koje očito trebaju stručnu pomoć. Oni slobodno hodaju ulicama", kaže Mujić koja je zajedno sa drugima izašla na ulice Sarajeva kako bi iskazali svoj protest zbog ubistva.
Psihoterapeutkinja Vahida Djedović kaže da u se u momentima poput ovih trebamo okrenuti jedni drugima.
"Nemamo više empatije, potpuno smo se otuđili kao ljudi, ukućani su se otuđili jedni od drugih. Hajmo se malo više voljeti."
Kako prijaviti nasilje u BiH?
U Bosni i Hercegovini postoje SOS telefoni za prijavu nasilja u oba entiteta.
Gender centar Federacije BiH uspostavio je SOS telefonski broj 1265 za pomoć žrtvama nasilja u porodici na teritoriji ovog entiteta.
SOS liniju 1264 za područje Republike Srpske uspostavile su 2005. godine četiri nevladine organizacije i Gender Centar Republike Srpske.
Nasilje se može prijaviti i na broj 033 222 000.
Na području BiH postoji osam sigurnih kuća sa ukupno 200 raspoloživih mjesta za žene i djecu žrtve nasilja. Sigurne kuće nalaze se u Sarajevu, Tuzli, Bihaću, Zenici, Mostaru, Modriči, Banjaluci i Bijeljini.
Fondacija lokalne demokratije nudi besplatnu pravnu pomoć na brojeve telefona 033 570 560 i 033 570 561.
Psihološko, kao i pravno savjetovalište, nudi organizacija Medica Zenica. Oni imaju i centralu na koju se može prijaviti nasilje na broj 032 463 920.
U udruženju Udružene žene Banjaluka postoji besplatno pravno savjetovalište, a termin se može dobiti pozivom na brojeve 051 463 143 i 051 462 146.
Broj policije je 122.
BiH je 2014. godine usvojila Istanbulsku konvenciju, međunarodni sporazum Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Cilj Konvencije je nulta tolerancija na nasilje.
Facebook Forum