Piše: Kemal Kurspahić
(Mišljenja izrečena u komentaru ne odražavaju nužno stavove RSE)
Bavljenje debatom koju su u bosanskohercegovačkoj javnosti izazvala reagovanja na gostovanje crtača stripova Filipa Andronika u emisiji "Dobre vibracije" kantonalne Televizije Sarajevo moglo bi se u ovim danima egzistencijalnih izazova za budućnost države – uključujući i blokade uspostavljanja vlasti nakon oktobarskih izbora – potcjenjivati i kao bavljenje „perifernim temama“. Ništa ne bi bilo pogrešnije od propuštanja da se ovaj skandal sagleda u svojim dubljim značenjima kao simptom potencijalno krajnje štetočinskog nesporazuma u vezi sa značenjima i značajem slobode izražavanja za perspektive bosanskohercegovačkog društva.
Pročitajte i ovo: Ko kome 'otima' Sarajevo?Za čitaoca koji možda nije upoznat s detaljima ovog „slučaja“ samo kratak uvod: u pomenutoj emisiji bilo je riječi o Andronikovom stripu „Superjunaci u posjeti Bosni i Hercegovini“ i – pored ostalih - prikazan je i crtež Batmana koji stoji pored opeljušanog automobila i kaže, ovdje ćemo radi autentičnosti doslovno citirati taj monolog: „J..o ga Alija sa Kovača! Pa zar opet?! Sad su i točkove skinuli, o j....m ti državu“.
Uslijedilo je histerično reagovanje Nadzornog odbora i Uprave TV Sarajevo koji su se oglasili izvinjenjem gledaocima zbog prikazivanja crteža koji su „neprimjereni i neprihvatljivi za javnost“. Izvinjavaju se i svima koji su „na krajnje podrugljiv način prikazani u ilustracijama prezentiranim tokom emisije“ i posebno porodici rahmetli prvog predsjednika Predsjedništva Republike BiH Alije Izetbegovića kojom je „na degutantan način ismijan njegov lik i djelo“.
„Nadzorni odbor i Uprava“ TV Sarajevo – u navodnicima samo zato što takvi organi ne bi smjeli da imaju bilo kakvu ulogu u dnevnom vođenju programa – u tom izvinjavanju cjelokupnoj javnosti i porodici Izetbegović razotkrivaju i vlastitu ulogu i metode cenzure programa: kažu kako je urednica emisije Enisa Skenderagić ignorisala odluku Uprave da „za svaku emisiju mora dostaviti imena gostiju“ pa tako niko nije znao da će u emisiji gostovati Andronik.
Pročitajte i ovo: Javni resursi za stranačke potrebeOčekivanje da bi nekakav „Nadzorni odbor i Uprava“ inače mogli spriječiti da se u programu pojavljuju ljudi „neprihvatljivih ideja“ – i da bi, da su znali za njegovo gostovanje, spriječili da se u Dobrim vibracijama pojavi jedan po svemu sudeći talentovan karikaturista i satiričar – žalosna je slika o stanju slobode izražavanja u današnjoj Bosni i Hercegovini.
Kao javna medijska kuća, finansirana od građana sarajevskog kantona, Televizija Sarajevo umjesto porodici Izetbegović duguje izvinjenje javnosti zbog institucionalnog uvođenja cenzure programa i odlučivanja ko jeste a ko nije podoban da govori u njenim programima. Nove vlasti Kantona Sarajevo u ovom slučaju nalaze se pred prvim ispitom iskrenog građanskog opredjeljenja: hoće li prešutjeti ovaj drastičan primjer ozakonjenja cenzure ili će doprinositi širenju slobodnog javnog dijaloga. U smjeru oslobađanja a ne kontrole medija koji bi morali da služe javnosti a ne interesima partija na vlasti.
Tu vezu, partije na vlasti i medija pod njenom kontrolom, i na ovom „slučaju“ je pokazala Stranka demokratske akcije koja je, nadovezujući se na izvinjenje „Nadzornog odbora i Uprave“ Televizije Sarajevo, priprijetila kako će „svi koji pokušaju da u javnom prostoru vrijeđaju prvog predsjednika Bosne i Hercegovine ili da se u javnom prostoru na uvredljiv način odnose prema šehidima i poginulim borcima Armije BiH dobiti primjeren odgovor“.
Ta partija – naglašavajući kako su njeni osnivači i robijali za ideal slobode izražavanja – od autora ilustracija prikazanih u "Dobrim vibracijama" zahtijeva „javno izvinjenje i povlačenje neprimjerenih ilustracija sa svih platformi na kojima su objavljene“.
Ton oba saopštenja, i „Nadzornog odbora i Uprave“ i SDA, osim što zagovara ograničavanje javnog dijaloga, predstavlja i prećutno ohrabrenje za ekstremnije oblike „cenzure“ kakve su – nakon ovih saopštenja – najavili mračnjaci koji putem društvenih mreža upućuju prijetnje urednici i gostu „sporne emisije“.
SDA je, prijeteći „primjerenim odgovorom“ na vrijeđanje šehida i poginulih boraca – iako nisam vidio da u ovom slučaju bilo ko vrijeđa jedne ili druge – odgovorna i za bilo kakvo neposredno ugrožavanje urednice „sporne emisije“ i njenog gosta.
Poratno Sarajevo već je pokazalo razdražljivost na „neprimjerene karikature“ kad su u centru grada organizovane demonstracije protiv „danskih karikatura koje vrijeđaju muslimane“ s paljenjem zastava prijateljskih evropskih zemalja nasuprot evropskim vrijednostima slobode javne riječi koje je još u osamnaestom vijeku ovjekovječio Volter (Voltaire) kad je poručio: „Ja se ne slažem s onim što vi hoćete reći ali ću braniti do smrti vaše pravo da to kažete“.
Tvit glavnog urednika portala Buka Aleksandra Trifunovića sa karikaturom zbog koje su reagovali u TV SA
U prvim sarajevskim reagovanjima na „sporne karikature“ prikazane u "Dobrim vibracijama" izdvaja se pokušaj da se pokaže kako „Alija sa Kovača“ iz „uvredljive ilustracije“ može biti bilo koji Alija sa Kovača a ne nužno Alija Izetbegović. Krajnje pogrešno jer Alija Izetbegović – sa svim ličnim uticajem na zbivanja u prošle gotovo tri decenije – nipošto ne može biti izuzet od kritičkog javnog preispitivanja kako su na sadašnjost i budućnost Bosne i Hercegovine uticale njegove istorijske odluke: o partnerstvu i međusobnoj podršci s nacionalističkim strankama; vezivanju zastava; pristajanju na pregovore „tri strane u sukobu“ u BiH umjesto sa Srbijom i Hrvatskom; prihvatanju dejtonske podjele države.
Dijalog o tome je uslov razumijevanja nedavne prošlosti i okretanja evropskoj budućnosti.