Navršilo se prvih godinu dana mandata Savjeta ministara Bosne i Hercegovine (BiH).
Od 23. decembra 2019. ovaj saziv održao je 22 redovne i 37 vanrednih sjednica.
Istovremeno, uputili su u parlamentarnu proceduru 12 zakona, od kojih su samo četiri usvojena u oba doma Parlamenta BiH (Predstavnički i Dom naroda BiH).
Obavezali se na reforme i popravljanje međusobnih odnosa
U planu rada za 2020. godinu, aktuelni Savjet ministara BiH istakao je, kao ključne, reformske oblasti - ekonomiju, reformu javne uprave, evrointegracije i popravljanje odnosa unutar BiH, uz nastavak saradnje sa međunarodnim finansijskim institucijama i međunarodnom zajednicom. Kao prioritet uvršteno je i pitanje rješavanja migrantske krize.
Od 14 prioriteta koje je Evropska komisija postavila pred BiH u maju 2019., a koji se odnose na vladavinu prava, borbu protiv korupcije i zaštitu prava svih građana, kao preduslov za odobravanje zahtjeva BiH za članstvo u EU, nije urađeno mnogo, što je u novembru konstatovao i Odbor za stabilizaciju i pridruživanje.
Pročitajte i ovo: BiH mora pojačati rad na ispunjavanju prioriteta iz Mišljenja EKOd svih zahtjeva, Savjet ministara jedino je uspio usvojiti Revidiranu strategiju za rad na predmetima ratnih zločina, na čije usvajanje se čekalo dvije godine. Predlagač je bilo Ministarstvo pravde BiH.
Pročitajte i ovo: Vijeće ministara BiH usvojilo Revidiranu strategiju za rad na predmetima ratnih zločinaVlasti u Bosni i Hercegovini su 2008. godine usvojile Strategiju za rad na predmetima ratnih zločina. Ona predviđa da se na državnom nivou procesuiraju najsloženiji predmeti u roku od sedam godina, a da svi budu prebačeni na entitetski nivo i završeni do 2023. godine.
Zbog toga što najsloženiji predmeti ratnih zločina nisu završeni na državnom nivou, 2018. godine pripremljena je Revidirana strategija, koja predviđa ubrzavanje procesuiranja predmeta ratnih zločina kroz raspodjelu predmeta na sudove u Federaciji BIH i Republici Srpskoj (dva entiteta u BiH).
Zaduženja, problemi sa budžetom i raspodjelom novca
Savjet ministara BiH u aprilu 2020. godine zadužio je Bosnu i Hercegovinu kod Međunarodnog monetarnog Fonda (MMF) za 333 miliona evra putem Instrumenta za brzo finansiranje po kamatnoj stopi od 1,05 odsto i uz period odgode plaćanja kredita od 39 mjeseci. Ovaj kredit za koji se tvrdilo da je pomoć u borbi protiv posljedica pandemije korona virusa, izazvao je političku krizu u BiH oko raspodjele, a novac je oko dva mjeseca bio na računu Centralne banke BiH.
Tek početkom juna, Savjet ministara BiH postigao je dogovor o raspodjeli 333 miliona evra MMF-ovog kredita. Od ukupnog novca, 61,5 posto je dato Federaciji BiH sa njenih deset kantona, 37,5 posto Republici Srpskoj, a jedan posto Brčko distriktu. Otplatu duga vrše entiteti i Brčko distrikt (posebna administrativna jedinica u BiH).
Pročitajte i ovo: Reforme u BiH stoje, a još jedan kredit se tražiIako se Bosna i Hercegovina željela dodatno zadužiti kod Međunarodnog monetarnog fonda za oko 750 miliona evra, kako bi se prevazišle posljedice izazvane epidemijom korona virusa, to se nije desilo.
Pregovori sa MMF-om su počeli, ali se unutar BiH vlasti ne mogu dogovoriti oko uslova koje je ta međunarodna institucija postavila.
MMF traži unapređenje jedinstvenog ekonomskog prostora, reforme u pogledu digitalizacije, stvaranja jedinstvenog energetskog tržišta i promovisanja kreditne ekspanzije. Pored toga, jedan od uslova za dobijanje kredita je uspostavljanje fonda za restrukturiranje banaka i jačanje saradnje između entitetskog i državnog nivoa u pogledu predviđanja i upravljanja potencijalnim finansijskim krizama. Iz Republike Srpske smatraju kako bi ovim zahtjevima pristali na prenos nadležnosti sa entiteta na državu, na što ne pristaju
Pročitajte i ovo: BiH i dalje bez dogovora oko aranžmana s MMF-omVijeće ministara u planu ima i zaduženje od 250 miliona evra makrofinansijske pomoći od EU, za koji je u decembru usvojen Memorandum o razumijevanju između BiH i EU.
Pomoć koja je najavljena kao podrška BiH za ekonomsku stabilizaciju i program reformi, a isplaćuje se u dvije rate, od kojih svaka iznosi do 125 miliona eura.
Pročitajte i ovo: Vijeće ministara BiH donijelo odluku o privremenom finansiranju i novim zaduženjimaTokom čitavog mandata aktuelnog Savjeta ministara u 2020. godini, institucije BiH finansirane su na osnovu Odluke o privremenom finansiranju. Ista odluka je bila na snazi i tokom cijele 2019. godine, jer u BiH nije bila konstituisana vlast, nakon izbora 2018. godine.
U martu ove godine Savjet ministara BiH usvojio je Nacrt budžeta BiH za 2020. bez saglasnosti predstavnika iz Republike Srpske (RS). Zbog toga je Savjet ministara BiH donosio kvartalno odluke o privremenom finansiranju, a posljednja je donesena 16. decembra.
Nabavka vakcina
Savjet ministara BiH, 16. septembra dao je saglasnost na Ugovor o nabavci vakcina putem Globalnog saveza za vakcine (GAVI) i ovlastilo ministricu civilnih poslova, Ankicu Gudeljević da ga potpiše, što je ona i učinila 18. septembra.
Iz Savjeta ministara BiH nakon sjednice održane 3. decembra istakli su kako je BiH naručila 1.232.000 doza potencijalnih vakcina protiv COVID-a 19, za 20% populacije putem GAVI, te da bi one mogle stići u BiH u prvom kvartalu 2021. godine.
Pročitajte i ovo: Sarajevo poručilo vakcinu, ali Republika Srpska traži ruskuMeđutim, osim ove nabavke sa državnog vrha, entitet Republika Srpska naručio je rusku vakcinu Sputnjik V koja je u avgustu registrovana u toj zemlji.
Pročitajte i ovo: EU otvara vrata BiH za nabavku vakcina protiv korona virusaOptužnica protiv ministra bezbjednosti
Tužilaštvo BiH podiglo je sredinom decembra optužnicu protiv ministra bezbjednosti u Savjetu ministara BiH Selme Cikotića zbog zloupotrebe položaja ili ovlaštenja. U istoj optužnici terete se i Muriz Druškić, član Komisije Savjeta ministara za odlučivanje po žalbama u predmetima sigurnosnih provjera, te direktor Obavještajno-sigurnosne agencije BiH (OSA) Osman Mehmedagić.
Pročitajte i ovo: Optužnica Tužilaštva BiH protiv Selme Cikotića i Osmana MehmedagićaNjima se na teret stavlja da su tokom avgusta 2020. godine zloupotrijebili službeni položaj ili ovlasti, kao i resurse i kapacitete OSA-e u svrhe privatnih i ličnih interesa, kako bi došli do informacija i fotografija o pošiljaocu anonimne krivične prijave protiv direktora OSA-e. Riječ je o izuzimanju videosnimka nadzornih kamera iz pošte u sarajevskom naselju Alipašino Polje.
Migrantska kriza
Savjet ministara BiH nije na pravi način rješavao problem migranata koji prema procjenama nadležnih institucija u BiH trenutno ima oko 3000.
Tek sredinom decembra počeo je sa formiranjem radne grupe koja bi trebala da radi na izradi petogodišnje Strategije za upravljanje migracijama.
Pročitajte i ovo: U BiH moguća humanitarna kriza, oko 3.000 migranata bez smještajaZbog neslaganja sa načinom rješavanja migrantske krize, Savjet ministara u junu je napustio dotadašnji ministar bezbjednosti BiH Fahrudin Radončić, lider Saveza za bolju budućnost (SBB), a na njegovo mjesto imenovan je kadar SDA Selmo Cikotić.
Pročitajte i ovo: SDA spremna preuzeti Ministarstvo sigurnosti BiH nakon ostavke RadončićaFormiranje Savjeta ministara BiH kasnilo zbog neslaganja oko saradnje sa NATO
Aktuelni Savjet ministara BiH započeo je svoj rad slanjem Programa reformi BiH u sjedište NATO u Briselu. Program reformi rezultat je kompromisa koje su članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Milorad Dodik, Šefik Džaferović i Željko Komšić postigli u novembru 2019. godine.
Pročitajte i ovo: Vijeće ministara formirano, Program reformi poslat u BriselGodišnji nacionalni plan (ANP) priprema svaka država koja želi da postane članica NATO saveza. Za njegovo usvajanje nije želio glasati Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, čiji uslov je bilo postavljanje Milana Tegeltije za predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH.
Sa druge strane, Željko Komšić i Šefik Džaferović, članovi bh Predsjedništva, uslovljavali su formiranje Savjeta ministara BiH slanjem ANP u sjedište NATO u Briselu. Kompromis je postignut Programom reformi BiH, koji se suštinski ne razlikuje od Godišnjeg nacionalnog plana (ANP). Radi se o planu postignuća i reformi u oblastima političkih, sigurnosnih, pravnih i odbrambenih.
Ko čini Savjet ministara BiH?
Savjet ministara BiH je organ izvršne vlasti Bosne i Hercegovine.
Sastavljen je od devet ministarstava- ministarstvo inostranih poslova, spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, finansija i trezora, komunikacija i prometa, civilnih poslova, ljudskih prava i izbjeglica, pravde, sigurnosti i odbrane.
Za predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH imenovan je Zoran Tegeltija, nekadašnji ministar finansija Republike Srpske (RS) i član Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), najjače partije u bh entitetu Republika Srpska čiji je lider Milorad Dodik, član predsjedništva BiH iz Republike Srpske.
Pročitajte i ovo: Zoran Tegeltija, karijera ispunjena neuspjesimaIz SNSD-a su još u Savjet ministara izabrani Staša Košarac za ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, te Vojin Mitrović za ministra komunikacija i transporta BiH.
Iz Stranke demokratske akcije (SDA) su Bisera Turković, ministrica inostranih poslova BiH, te Selmo Cikotić, ministar odbrane BiH.
Iz Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) izabrani su Vjekoslav Bevanda za ministra finansija i trezora BiH, Ankica Gudelјević za ministricu civilnih poslova BiH, Josip Grubeša za ministra pravde BiH.
U Savjet ministara imenovani su i Sifet Podžić, kadar Demokratske fronte (DF), za ministra odbrane BiH, te Miloš Lučić iz Demokratskog narodnog saveza (DNS) za ministra za ljudska prava i izbjeglice.
Ovo je osmi saziv ove izvršne institucije od završetka rata u Bosni i Hercegovini (1992.-1995.)