Predsjedavajući Zastupničkog doma parlamenta BiH i donedavni predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić izjavio je da je Program reformi upućen 23. decembra u sjedište NATO u Briselu i da je identičan Godišnjem nacionalnom programu (ANP).
"Struktura tog dokumenta je identična strukturi ANP-a", kazao je Zvizdić za regionalnu N1 televiziju.
"Očekujem da u narednih nekoliko dana NATO da svoj jasan stav da li će na bazi Programa reformi BiH biti aktivirani procesi koji znače reformu Oružanih snaga, odnosno koji znače sve ono što je bio akcioni plan, što je u sadržajnom, operativnom smislu očekivano poslije dostavljanja ANP-a", naveo je Zvizdić.
Šta je Program reformi?
Program reformi je rezultat kompromisa koje su članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine postigli. Suštinski se ne razlikuje od Godišnjeg nacionalnog plana (ANP) koji priprema svaka država koja želi da postane članica NATO saveza. Radi se o planu postignuća i planirane reforme u više oblasti između ostalog političkih, sigurnosnih, pravnih i odbrambenih.
Zoran Tegeltija, novoimenovi predsjedavajući Vijeća ministara, najavio je njegovo slanje u centralu NATO-a u Brisel u prvom obraćanju novinarima nakon što su poslanici u danas (23. decembra), potvrdili izbor novog Vijeća ministra sa njime na čelu. Dogovor o novom Vijeću ministra je inače postignut i potvrđen u Parlamentu 14 meseci nakon što su u BiH održani opšti izbori (oktobra 2018).
„Pokazali smo da se u Bosni i Hercegovini vlast može prenositi na demokratski način, bez obzira koliko kasnili sa tim. Pred nama je dosta obaveza do kraja godine, a ulazimo u praznike i dogovorili smo se da će prva sjednica Savjeta ministra biti održana 30. decembra“, rekao je Tegeltija.
Dodao je da Nacrt zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2020. godinu nije donesen i ne može biti, dok ga novoizabrani ministri ne protumače i odobre. Nakon toga dokument treba odobriti Predsjedništvo BiH, a onda tek ide u redovnu parlamentarnu proceduru.
„Ja smatram da je realno da u prvom kvartalu 2020. godine dobijemo budžet za narednu godinu. To je realan okvir u kojem možemo da realizujemo one projekte koji stoje nama na raspolaganju, imajući u vidu da je usvojen budžet sada za 2019. godinu i da će se neke obaveze realizovati u prvom kvartalu“, smatra Tegeltija.
Tegeltija je ponovio kako Vijeće ministara BiH ne smije biti institucija u kojoj će se vršiti blokade.
„Moje opredjeljenje je da Savjet ministara bude operativan, da sjednice traju kratko da sjednice Savjeta ministara budu mjesto donošenja odluka i ne smije postati mjesto političkog sukobljavanja i nepotrebnih političkih rasprava“, rekao je Tegeltija.
Poruka Ambasade SAD i zvaničnika EU
Ambasada SAD-a u BiH pozdravila je u ponedjeljak formiranje novog saziva Vijeća ministara BiH i predaju Programa reformi u sjedište NATO-a.
"Pozdravljamo formiranje Vijeća ministara BiH i predaju dokumenta Programa reformi BiH NATO-u, čime će se nastaviti partnerstvo i saradnja BiH sa Savezom i otključati prijeko potrebne reforme odbrane", poručeno je iz američke ambasade.
Imenovanje Vijeća ministara otvara put za obnavljanje opredjeljenja političkih stranaka da omoguće napredak te zemlje na putu ka Evropskoj uniji, naveli su u zajedničkom saopštenju evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi i visoki komesar EU Joseph Borrell.
"Naglašavamo hitnost angažmana koji vlada na državnom nivou treba da provede kako bi definisali, usvojili i sproveli novi paket socijalnih i ekonomskih reformi u korist države i njenih građana. Budući napredak zahtijeva potpunu posvećenost zakonodavne i izvršne vlasti na svim nivoima", naveli su u saopštenju.
Dodali su da su odnosi između Evropske unije i Bosne i Hercegovine u odlučujućem trenutku nakon prihvatanja Mišljenja Komisije i njezinih 14 ključnih prioriteta u područjima vladavine prava, temeljnih prava i reforme javne uprave.
Vijeće posle 14 meseci
Inače, za izbor Vijeća ministara glasalo 29 zastupnika, 8 je bilo protiv, dok je jedan zastupnik bio suzdržan.
Predsjedavajući, ministri, zamjenici ministara Vijeća ministara BiH položili su zakletvu, čime je sjednica završena.
Mandatar za Vijeće ministara BiH Zoran Tegeltija je predložio Biseru Turković, za ministricu inostranih poslova BiH, Stašu Košarca, za ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Vjekoslava Bevandu, za ministra finansija i trezora BiH, Vojina Mitrovića, za ministra komunikacija i transporta BiH, Ankicu Gudelјević, za ministricu civilnih poslova BiH, Josipa Grubešu, za ministra pravde BiH, Fahrudina Radončića, za ministra sigurnosti BiH i Sifeta Podžića, za ministra odbrane BiH.
Zoran Tegeltija je saopštio zastupnicima da je iz Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) stigla provjera za Mlađena Božovića.
"Na osnovu dokumenta koji smo dobili iz SIPA-e sve provjere su uspješno okončane za ministra za ljudska prava i izbjeglice Božovića. Zbog poslovničkih nemogućnosti danas ga nisam predložio", rekao je Tegeltija.
Kako je navedeno imenovanje će biti obavljeno na jednoj od narednih sjednica.
Također, Zastupnički dom PSBiH danas se neće izjasniti o imenovanju Vladimira Mijatović (Socijalistička partija) za zamjenika ministra sigurnosti BiH. Kako je ranije saopćeno, sporna je Mijatovićeva diploma, zbog čega su potrebne dodatne provjere.
Jedini detalj o tom pitanju iznio je Dragan Mektić, poslanik Srpske demokratske strnake (SDS), tvrdeći da je Mijatoviću je upitna diploma srednje škole. Nije naveo detalje, a tu informaciju do ovog trenutka niko nije demantovao ili potvrdio.
Zašto je izgubljena godina?
Zastupnik Partije demokratskog progresa (PDP) Branislav Borenović, iz stranke koja čini opoziciju, ukazao je na činjenicu da prvi put Predsjedništvo BiH ne prisustvuje potvrdi Vijeća ministara. Rekao je da javnost nema velika očekivanja od novog Vijeća ministara BiH.
"Konačno nakon godinu dana blokada, imaćemo formiran Savjet ministara, pa ćemo ako ništa drugo utvrditi odgovornost u radu, da se zna ko je vlast, a ko je opozicija", rekao je Borenović.
Zastupnik Stranke demokratske aktivnosti (A-SDA) Jasmin Emrić, također iz stranke koja je u opoziciji, rekao je da očekuju da fokus bude na ekonomskom rastu i razvoju, te da ne vidi da je politički ambijent bolji nego ranije. Ukazao je na činjenicu da je prošla godina dana od konstituranja Zastupničkog doma Parlamenta BiH.
"Izgubljena je godina dana. Rješavala su se vrlo teška pitanja i dobro je da je postignut dogovor i da smo deblokirali rad Predstavničkog doma. Sada vidimo da je bespotrebno blokirati rad bilo kojeg parlamenta u BiH, jer na kraju nemamo ništa od toga, a građani imaju nepovjerenje, kako prema sistemu i svim sudionicima političkog sistema", rekao je Emrić.
OHR: Očekujemo da Vijeće ministara pokrene BiH naprijed
Kancelarija Visokog predstavnika u BiH (OHR) očekuje da Vijeće ministara BiH odmah počne preduzimati potrebne korake da zemlju pokrene naprijed u skladu s njenim obavezama i deklariranim ciljevima, saopšteno je iz OHR-a.
"Puno poštivanje i kontinuirano provođenje Općeg okvirnog sporazuma za mir, fokusiran i ubrzan reformski put, uključujući i unapređenje ekonomije, vladavine prava, ljudskih prava i borbe protiv korupcije , to je ono što treba Bosni i Hercegovini i što se očekuje od Vijeća ministara BiH da realizira. Osim ovih prioriteta, očekivanja građana BiH također idu u pravcu da se vrijeme izgubljeno u proteklih petnaest mjeseci mora nadoknaditi", navodi se u saopštenju za javnost.
Neravnopravnost spolova
Zastupnica Naše stranke Mirjana Lepić- Marinković, ukazala je na neravnopravnost spolova u Vijeću ministara BiH. Naglasila je da su od 9 ministara dvije žene, a među zamjenicima je samo jedna.
"To znači 22 posto, odnosno 11 posto. Ja stvarno ne znam šta da očekujemo kad je u startu prekršen zakon (Zakon ravnopravnosti spolova BiH) i nismo se dakle ni približili tom procentu od 40 posto", ukazala je Lepić- Marinković.
Nermin Nikšić, zastupnik Socijaldemokratske partije BiH (SDP) i predsjednik te stranke, koja je u opoziciji, rekao je da ova stranka neće podržati imenovanje Vijeća ministara BiH.
"Mogu reći da mi je razumljivo da ako smo imenovali predsjedavajućeg Vijeća ministara koji je prešutio da je bio osuđivan, onda je logično da možemo i ministra za ljudska prava imenovati, koji je doduše nepravosnažno osuđivan za mobing. Mislim da takav odnos na samom početku pokazuje odnos vladajuće većine prema vladavini prava i pravnoj državi", poručio je Nikšić.
Prethodno je u ponedjeljak u Sarajevu, Komisija za pripremu izbora Vijeća ministara BiH dala preporuku Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BIH (PSBiH) za potvrđivanje Odluke predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH o imenovanju ministara, zamjenika ministara i zamjenika predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.
Nakon što je razmotrila navedenu Odluku, te obavila intervjue, Komisija je ovom Domu predložila potvrđivanje imenovanja za ministre u Vijeću ministara BiH.
Komisija je Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH predložila i potvrđivanje imenovanja kandidata za zamjenike ministra.
Diskusija o NATO putu
Diskusija se povela i tokom sjednice Zastupničkog doma Parlamenta BiH o NATO puta BiH.
Nakon što je kandidat za ministra odbrane BiH Sifet Podžić odgovarao na pitanja članova Komisije za pripremu i izbor Vijeća ministara BiH o bh. putu ka NATO-u i stanju u Oružanim snagama BiH, zastupnici koji dolaze iz opozicije, ukazali su na to da on, kao budući ministar nije vidio dokument, koji je dostavljen u Brisel.
Pitanje člana komisije Branislava Borenovića budućem ministru odbrane bilo je da li je BiH u MAP-u ili ne s obzirom na to da BiH drugi put u 24 godine šalje neki dokument u Brisel i da je vrlo bitno da poslanici i javnost znaju šta to znači za ovu zemlju.
"Godinu dana razvlačimo pamet građanima, jest ANP nije ANP, mi danas (ponedeljak) nemamo privilegiju da vidimo taj dokument koji treba biti predat sutra (utorak) u Briselu", rekao je zastupnik Nermin Nikšić.
"Ministrica vanjskih poslova je kazala kako nema MAP-a iako je najavljen. Ministrica vanjskih poslova je otišla dalje od ovog programa, najavljuje referendum u BiH. To je vjerovatno također, što može biti dogovoreno mimo očiju javnosti. Ispade da je ministrica malo bolje informirana od ministra koji je izjavio da nije vidio dokument. Kad budemo imenovali nedostajućeg ministra, imat ću neka dodatna pitanja", kazao je Nikšić.
Halid Genjac, zastupnik Stranke demokratske akcije (SDA), koja je dio vladajuće većine, a koji je u ponedjeljak predsjedavao Komisijom za pripremu izbora Vijeća ministara BiH, rekao je da se nije dobro razumjela izjava Bisere Turković o referendumu.
"Njena izjava o refrendumu može se shvatiti samo na jedan način. Skoro sve zemlje NATO saveza, članice, skoro bez izuzetka, postajale su članice nakon referenduma. Referenduma svih građana te države, na nacionalnom državnom nivou. Poznavajući stavove gospođe Turković, ja jedino tako mogu razumjeti njen navod oko referenduma", rekao je Genjac.
Provjera kandidata
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) je 18. decembra saopštila da kandidati za buduće članove Vijeća ministara BiH, kao i zamjenike ministra, ispunjavaju zakonske uslove za izbor.
U saopštenju CIK-a je navedeno da je procedura provjere izvršena na osnovu zahtjeva predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.
Predsjedavajući Zastupničkog doma Denis Zvizdić izjavio je u utorak (17. decembar) da su definisana dva moguća datuma održavanja sjednice Zastupničkog doma Parlamenta BiH na kojoj bi trebalo biti imenovano novo Vijeće ministara BiH.
"Da li će to biti 23. ili 30. decembra ne ovisi od nas. Mi smo spremni zakazati hitnu sjednicu za imenovanje Vijeća ministara BiH čim se završe provjere i od mandatara dobijemo prijedlog za imenovanje ministara i zamjenika ministara. Nadamo se da ćemo stići do 23. decembra, a ako to zbog procedure provjera ne bude moguće, onda je naredni termin 30. decembar, do kada ima dovoljno vremena da se završe provjere i da prije nove godine bude imenovano novo Vijeće ministara BiH", rekao je Zvizdić.
Inače, 6. decembra su održane prve konsultacije oko imena novih ministara u Vijeću ministara BiH. Prethodno je Zastupnički dom Parlamenta BiH imenovao Zorana Tegeltiju za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.
Imena kandidata SNSD-a i HDZ-a poznata su već neko vrijeme, dok su nakon dogovora lidera SDA Bakira Izetbegovića, DF-a Željka Komšića i SBB-a Fahrudina Radončića o koaliciji na svim nivoima vlasti u BiH stigli prijedlozi za ministre i iz ovih stranaka.
Provjeru svih predloženih ministara i njihovih zamjenika vrši Agencija za istrage i zaštitu (SIPA) i Centralna izborna komisija (CIK BiH).
O uspostavi Vijeća ministara dogovor su još početkom avgusta 2019. postigla tri partijska lidera - Bakir Izetbegović, Milorad Dodik i Dragan Čović. Ovaj dogovor tada nije realizovan, jer nije bilo zajedničkog stava vezanog za NATO integracije.
Nakon što je 19. novembra Predsjedništvo BiH potvrdilo Zorana Tegeltiju, kao mandatara za sastav novog Vijeća ministara, te dogovorilo upućivanje Programa reformi BiH u sjedište NATO-a u Briselu, krenulo se u sastavljanje nove državne vlade.
U BiH su održani izbori u oktobru 2018. Od tada se stranke, pobjednice na izborima, nisu mogle dogovoriti oko formiranja vlasti.
Zoran Tegeltija bio je ministar finansija Republike Srpske u dva mandata - u vladi premijera Aleksandra Džombića od 2010. do 2014. godine, te u vladi premijerke Željke Cvijanović od 2014. do 2018. godine.
Facebook Forum