Crna Gora u 2022: Iz krize u krizu

Sa jednog od političkih skupova koji su održani tokom 2022. godine.

  • Najveća književna državna nagrada "Miroslavljevo jevanđelje" dodijeljena književniku Milutinu Mićoviću, bratu mitropolita SPC Joanikija, za djelo u kome se kaže da su Crnogorci "nule od ljudi" ako se odreknu srpstva, a Hrvati, Albanci i muslimani se tretiraju kao otpadnici srpstva.
  • 500 kilograma kokaina je zaplijenjeno u magacinu trgovačke kompanije “Voli”. Stigao je u paketima banana iz Ekvadora. Pola godine ranije u Zeti je zaplijenjeno preko tone kokaina, isto u paketima banana.
  • Startovao ekonomski program "Evropa sad". Plate su povećane za oko 20%, minimalna sa 250 na 450 eura. Program su kreirali ministri bivše Vlade Zdravka Krivokapića, Milojko Spajić i Jakov Milatović. Programom su ukinuti doprinosi za zdravstvo.
  • Izglasano nepovjerenje Vladi Zdravka Krivokapića početkom februara. Pad Vlade inicirao vicepremijer Dritan Abazović koji je predložio formiranje nove manjinske Vlade. Krivokapićeva Vlada je funkcionisala do izbora nove.
  • Sa čela Skupštine Crne Gore smijenjen je lider Demokrata Aleksa Bečić. Demokrate su organizovali proteste nazvajući Dritana Abazovića izdajnikom, a pregovore o formiranju manjinske Vlade "prekrajanjem narodne volje".

Protest na Cetinju protiv Ruske agresije na Ukrajinu.

  • Počela agresija Rusije na Ukrajinu. U Podgorici i na Cetinju organizovani skupovi solidarnosti sa Ukrajinom. Proruske i prosrpske političke snage u Crnoj Gori uglavnom ćutale ili opravdavale rusku agresiju.
  • Nakon više odlaganja Vlada Zdravka Krivokapića formalno usvojila sankcije Rusiji zbog agresije na Ukrajinu što je omogućilo zamrzavanje imovine dijelu ruskih državljana u Crnoj Gori i zabranu rada ruskih vladinih medija.
  • Uhapšena bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica. Osumnjičena je za protivzakonit uticaj i stvaranje kriminalne organizacije. Tri mandata bila je na čelu crnogorskog sudstva i jedan na čelu tužilaštva, tokom kojih je, kako se sumnja počinila više krivičnih djela.

Bivša predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica izlazi iz pritvora.

  • Formirana nova manjinska Vlada Dritana Abazovića. Izabrana je glasovima Demokratske partije socijalista predsjednika Mila Đukanovića ali bez učešća njenih članova u Vladi.
  • Uhapšen predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić i više stečajnih sudija. Osumnjičen je kao organizator kriminalne grupe i za zloupotrebu službenog položaja. Osam godina bio na čelu suda.
  • Zaplijenjeno 145 hiljada paketa cigareta iz Slobodne zone Luke Bar. To je najveća zapljena u istoriji. Niko nije bio uhapšen.
  • Vlada Crne Gore usvojila Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom, uprkos protivljenju prvenstveno Đukanovićevih socijalista, koji su je izglasali, što je uzrokovalo krizu vlasti.

Ceremonija otvaranja dionice autoputa.

  • Otvorena prva dionica autoputa od Podgorice do Mateševa kod Kolašina duga 41 kilometar koji je građena sedam godina a koštala je milijardu eura.
  • U Skupštini usvojena Rezolucija kojom se osuđuje agresija Rusije na Ukrajinu
  • Potpisan Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom. Ugovor u državnoj Vili Gorica u Podgorici potpisali premijer Dritan Abazović i Patrijarh Porfirije. Događaj organizovan bez najave i prisustva medija.

Patrijarh Porfirije i premijer Dritan Abazović, potpisivanje Temeljnog ugovora 3. avgusta.

  • Nezapamćeni zločin na Cetinju. Vuk Borilović usmrtio je deset osoba i šest ranio, nakon čega je ubijen u razmjeni vatre sa policijom. Motivi ubistava su ostali nepoznati.
  • Nakon nešto više od 100 dana rada, Vlada Dritana Abazovića oborena u Skupštini. Neposredan povod je bio potpisivanje Temeljnog ugovora. Partije koje su izabrale Vladu smatrale su da će to destabilizovati prilike u državi i udaljiti je od evropskih integracija.
  • Izveden sistemski sajber napad na Vladinu informacionu strukturu koji je blokirao gotovo sve servere, a dio državnih podataka je izgubljen. Sistem ni poslije više mjeseci nije potpuno oporavljen.
  • Predsjednik Milo Đukanović odbio da dodijeli mandat za sastav nove Vlade Miodragu Lekiću, jer je zahtjev upućen sa zakašnjenjem. Đukanović je zatražio raspuštanje Skupštine i održavanje vanrednih izbora. Većina predvođena proruskim Demokratskim frontom je to odbila.
  • U Morinju kod Kotora, na mjestu gdje je 1991. bio logor za Hrvate zarobljene tokom opsade Dubrovnika, postavljena spomen ploča. Postavili su je ministri Ranko Krivokapić i Raško Konjević. Premijer Dritan Abazović je ocijenio da su time "počinili krivično djelo".

Konjević, Krivokapić i Kentera

  • Iako je Vladi izglasano nepovjerenje, premijer Abazović razriješio je ministre vanjskih poslova i odbrane Ranka Krivokapića i Raška Konjevića zbog političkih neslaganja. Smijenio je i direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Sava Kenteru koji je imao podršku zapadnih partnera.
  • Održani lokalni izbori u 14 opština. Đukanovićev DPS sa partnerima je izgubio vlast u Podgorici i još pet opština. Najbolji rezultat ostvario novoosnovani pokret "Evropa sad". U Šavniku ni poslije osam pokušaja nisu okončani izbori.
  • Propao pokušaj deblokade Ustavnog suda koji odlučuje o ustavnim i izbornim žalbama. Nijedan kandidat nije dobio potrebnu dvotrećinsku niti tropetinsku većinu u Skupštini. Sud mjesecima nema kvorum, od sedam ima troje sudija.
  • Parlamentarna većina usvojila izmjene Zakona o predsjedniku, kojima preuzima ustavno ovlašćenje Mila Đukanovića da predlaže mandatara za sastav nove Vlade. Venecijanska komisija, Evropska unija i SAD pozvali da se odustane od usvajanja tog zakona. Tokom usvajanja ispred Skupštine došlo do incidenata protestanata sa policijom.

Privođenje bivšeg specijalnog tužioca Saše Čađenovića.

  • Uhapšen Specijalni tužilac Saša Čađenović zbog sumnje da je pripadao "kavačkom" kriminalnom klanu. Bio je tužilac u slučaju "državni udar", protiv grupe srpskih državljana, dvojice ruskih obavještajaca i dvojice lidera proruskog Demokratskog fronta iz Crne Gore.
  • Uhapšen je bivši direktor Uprave carina Rade Milošević, funkcioner pokreta Ura Dritana Abazovića. Sumnja se da je organizator krađe zaplijenjenih cigareta iz Slobodne luke Bar a koje su bile predviđene za uništavanje.

Miodra Lekić, kandidat za premijera 44. Vlade.

  • Sjedinjene države upozorile parlamentarnu većinu da neće priznati Vladu koja bude formirana na osnovu spornog Zakona o predsjedniku. Evropska unija upozorila da će zaustaviti pregovore sa Crnom Gorom iz istog razloga.
  • Parlamentarna većina predvođena proruskim Demokratskim frontom je na osnovu izmijenjenog Zakona o predsjedniku proglasila Modraga Lekića za mandatara.

  • Ženska rukometnna reprezentacija osvojila treće mjesto na Evropskom prvenstvu. Hiljade građana proslavilo pobjedu "Lavica". Crnogorska skakačica uvis Marija Vuković osvojila srebro na Evropskom prvenstvu u Minhenu što je najveći uspjeh u istoriji crnogorske atletike.