Ministarstvo pravde Srbije uputilo je nadležnim organima Velike Britanije molbu za izručenje ratnog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Ejupa Ganića, potvrdio je za RSE državni sekretar ministarstva pravde Srbije Slobodan Homen.
Molba sa obimnom sudskom dokumentacijom upućena je Velikoj Britaniji radi optužnice koju je Beograd raspisao protiv njega za „ratni zločin i ubistvo 40 vojnika JNA koji su se povlačili iz Sarajeva“, 3. maja 1992. godine.
"Uz zahtev su pruženi kompletni dokazi prevedeni na engleski jezik, kako to zahteva i britansko pravosuđe. Znači postupili smo pre roka, taj rok je bio 45 dana i mi naravno očekujemo da će sud Velike Britanije postupiti po našem zahtevu i da će Ganića isporučiti Republici Srbiji," rekao je Homen.
Dokumentacija od 800 stranica odnosi se na dokaze o Dobrovoljačkoj, koje je posjedovalo Tužilaštvo za ratne zločine Srbije, precizira Homen:
"Poslata je kompletna dokumentacija, koja se odnosi na dokaze. To je naravno pripremilo Tužilaštvo za ratne zločine i u pitanju je negde oko osamstotina strana konkretnih dokaza o učešću Ganića u događajima '92. godine."
Nakon što dokumenti stignu, Sud u Londonu razmotriće ih kako bi utvrdio ima li razloga za Ganićevu ekstradiciju, kao i kome ga predati, Beogradu ili Sarajevu, koje je takođe zatražilo izručenje, jer se u Tužilaštvu BiH za slučaj Dobrovoljačka vodi istraga.
Predsjedništvo BiH je danas trebalo raspravljati o Ganićevom hapšenju, ali je ova tema odgođena za narednu raspravu.
Predsjedništvo je zatražilo od Ministarstva vanjskih poslova da pripremi pisani materijal na osnovu kojeg bi Predsjedništvo moglo raspravljati o ovom. Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH će danas također raspravljati o slučaju Ganić.
Iz Predsjedništva je potvrđeno da predsjedavajući Predsjedništva Haris Silajdžić danas putuje u London, ali detalji nisu saopšteni.
Ranije je iz kabineta člana Predsjedništva BiH Nebojše Radmanovića zatraženo da se razmotri „upućivanje nota i istupi službenika Ministarstva inostranih poslova BiH“ u vezi sa hapšenjem Ganića.
Peticija
Povod je protestna nota pomoćnika ministra vanjskih poslova BiH za bilateralne odnose Jasmine Pašalić Ambasadi Srbije u BiH od 3. marta, u kojoj je Srbija kritikovana zbog narušavanja odnosa sa BiH.
Političari iz RS-a oštro su reagovali na ovaj diplomatski dopis, ustvrdivši kako to nije i stav Ministarstva vanjskih poslova BiH, te kako generalno istupi političara iz Sarajeva u povodu Ganićevog hapšenja narušavaju odnose u BiH.
Iz RS-a su upozorili da neće dopustiti da Ganićeva odbrana bude finansirana iz budžeta BiH.
Ganić će u pritvoru ostati još najmanje do sutra, kada će Viši sud u Londonu ponovo razmatrati zahtjev za njegovo puštanje na slobodu uz kauciju, koji je već jednom odbijen.
U Sarajevu se danas nastavlja potpisivanje peticije pod nazivom „Sloboda za dr. Ganića“, koja će predstavnicima Ambasade Velike Britanije u Sarajevu biti uručena sutra. Potpisivanje je organizovala Asocijacija mladih Stranke demokratske akcije.
Zbog Ganićevog hapšenja u Sarajevu su prošle sedmice održani i protesti ispred ambasada Srbije i Velike Britanije u BiH.
Za slučaj “Dobrovoljačka” Srbija tereti još 18 osoba: Fikreta Muslimovića, Zaima Backovića, Jovana Divjaka, Emina Švrakića, Jusufa Pušinu, Dragana Vikića, Jusufa Prazinu-Đapića, Nusreta Šišića, Mušana Kovača, Jovana Begovića, Ibrahima Hodžića, Avdu Panjetu, Jusufa Kecmana, Damira Dolana, Samira Čongića, Stjepana Kljuića i Hasana Efendića.
Generalni sekretarijat Interpola obustavio je u julu 2009. godine crvene potjernice protiv državljana BiH u slučaju "Dobrovoljačka ulica”, koje je zatražio Interpol Srbije.
******
Pročitajte i ovo:
BiH pokrenula pitanje zasnovanosti zahtjeva Srbije
Slučaj na kojem se prelamaju ukupni odnosi na Balkanu
Beograd ćuti o detaljima slučaja Ganić
Utrka BiH i Srbije oko izručenja Ganića
Šta se desilo u "Dobrovoljačkoj" 1992.?
Nastavak politike devedesetih?
Hapšenje produbilo jaz na bh. političkoj sceni
Ganićeva ekstradicija mogla bi da potraje
Ganiću određen pritvor
Robin Haris: Nadamo se da zahtjev Srbije neće biti odobren
Ganić demantuje da je priveden, Silajdžić oštro reagovao
Obustavljene "crvene potjernice" za slučaj "Dobrovoljačka"
Slučajevi Jurišić i Ganić: Različiti aršini bh. vlasti
O onome što se zaista dogodilo u Dobrovoljačkoj 3. maja 1992. godine, pročitajte u specijalnom prilogu Omera Karabega "Svjedoci rata" - Divjak za RSE o Dobrovoljačkoj, u kojem je Omer Karabeg razgovarao sa penzionisanim generalom Armije BiH Jovan Divjakom, koji je bio učesnik dešavanja u Dobrovoljačkoj ulici.
Molba sa obimnom sudskom dokumentacijom upućena je Velikoj Britaniji radi optužnice koju je Beograd raspisao protiv njega za „ratni zločin i ubistvo 40 vojnika JNA koji su se povlačili iz Sarajeva“, 3. maja 1992. godine.
"Uz zahtev su pruženi kompletni dokazi prevedeni na engleski jezik, kako to zahteva i britansko pravosuđe. Znači postupili smo pre roka, taj rok je bio 45 dana i mi naravno očekujemo da će sud Velike Britanije postupiti po našem zahtevu i da će Ganića isporučiti Republici Srbiji," rekao je Homen.
Dokumentacija od 800 stranica odnosi se na dokaze o Dobrovoljačkoj, koje je posjedovalo Tužilaštvo za ratne zločine Srbije, precizira Homen:
"Poslata je kompletna dokumentacija, koja se odnosi na dokaze. To je naravno pripremilo Tužilaštvo za ratne zločine i u pitanju je negde oko osamstotina strana konkretnih dokaza o učešću Ganića u događajima '92. godine."
Nakon što dokumenti stignu, Sud u Londonu razmotriće ih kako bi utvrdio ima li razloga za Ganićevu ekstradiciju, kao i kome ga predati, Beogradu ili Sarajevu, koje je takođe zatražilo izručenje, jer se u Tužilaštvu BiH za slučaj Dobrovoljačka vodi istraga.
Predsjedništvo BiH je danas trebalo raspravljati o Ganićevom hapšenju, ali je ova tema odgođena za narednu raspravu.
Predsjedništvo je zatražilo od Ministarstva vanjskih poslova da pripremi pisani materijal na osnovu kojeg bi Predsjedništvo moglo raspravljati o ovom. Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH će danas također raspravljati o slučaju Ganić.
Iz Predsjedništva je potvrđeno da predsjedavajući Predsjedništva Haris Silajdžić danas putuje u London, ali detalji nisu saopšteni.
Ranije je iz kabineta člana Predsjedništva BiH Nebojše Radmanovića zatraženo da se razmotri „upućivanje nota i istupi službenika Ministarstva inostranih poslova BiH“ u vezi sa hapšenjem Ganića.
Peticija
Povod je protestna nota pomoćnika ministra vanjskih poslova BiH za bilateralne odnose Jasmine Pašalić Ambasadi Srbije u BiH od 3. marta, u kojoj je Srbija kritikovana zbog narušavanja odnosa sa BiH.
Političari iz RS-a oštro su reagovali na ovaj diplomatski dopis, ustvrdivši kako to nije i stav Ministarstva vanjskih poslova BiH, te kako generalno istupi političara iz Sarajeva u povodu Ganićevog hapšenja narušavaju odnose u BiH.
Iz RS-a su upozorili da neće dopustiti da Ganićeva odbrana bude finansirana iz budžeta BiH.
Ganić će u pritvoru ostati još najmanje do sutra, kada će Viši sud u Londonu ponovo razmatrati zahtjev za njegovo puštanje na slobodu uz kauciju, koji je već jednom odbijen.
U Sarajevu se danas nastavlja potpisivanje peticije pod nazivom „Sloboda za dr. Ganića“, koja će predstavnicima Ambasade Velike Britanije u Sarajevu biti uručena sutra. Potpisivanje je organizovala Asocijacija mladih Stranke demokratske akcije.
Zbog Ganićevog hapšenja u Sarajevu su prošle sedmice održani i protesti ispred ambasada Srbije i Velike Britanije u BiH.
Za slučaj “Dobrovoljačka” Srbija tereti još 18 osoba: Fikreta Muslimovića, Zaima Backovića, Jovana Divjaka, Emina Švrakića, Jusufa Pušinu, Dragana Vikića, Jusufa Prazinu-Đapića, Nusreta Šišića, Mušana Kovača, Jovana Begovića, Ibrahima Hodžića, Avdu Panjetu, Jusufa Kecmana, Damira Dolana, Samira Čongića, Stjepana Kljuića i Hasana Efendića.
Generalni sekretarijat Interpola obustavio je u julu 2009. godine crvene potjernice protiv državljana BiH u slučaju "Dobrovoljačka ulica”, koje je zatražio Interpol Srbije.
******
Pročitajte i ovo:
BiH pokrenula pitanje zasnovanosti zahtjeva Srbije
Slučaj na kojem se prelamaju ukupni odnosi na Balkanu
Beograd ćuti o detaljima slučaja Ganić
Utrka BiH i Srbije oko izručenja Ganića
Šta se desilo u "Dobrovoljačkoj" 1992.?
Nastavak politike devedesetih?
Hapšenje produbilo jaz na bh. političkoj sceni
Ganićeva ekstradicija mogla bi da potraje
Ganiću određen pritvor
Robin Haris: Nadamo se da zahtjev Srbije neće biti odobren
Ganić demantuje da je priveden, Silajdžić oštro reagovao
Obustavljene "crvene potjernice" za slučaj "Dobrovoljačka"
Slučajevi Jurišić i Ganić: Različiti aršini bh. vlasti
O onome što se zaista dogodilo u Dobrovoljačkoj 3. maja 1992. godine, pročitajte u specijalnom prilogu Omera Karabega "Svjedoci rata" - Divjak za RSE o Dobrovoljačkoj, u kojem je Omer Karabeg razgovarao sa penzionisanim generalom Armije BiH Jovan Divjakom, koji je bio učesnik dešavanja u Dobrovoljačkoj ulici.