Tržište suvenira u Crnoj Gori procvjeta u ljetnjim mjesecima pa se u poplavi svega i svačega osim onih originalnih proizvoda sa autentičnom crnogorskom markom nađu i suveniri koji nemaju nikakve veze sa Crnom Gorom iako je napis Montenegro na njima vidno istaknut. Prevareni gost ode, prodavci trljaju ruke a kakve su posljedice po domaći turistički imidž?
Glinena figurica čovjeka sa šajkačom na glavi i nošnjom karakterističnom za ljude iz sela Srbije, a na postolju suvenira ispisana riječ Montenegro.
Tako u poplavi suvenira izgleda jedan od onih koji će neupućeni ili bolje reći prevareni kupac kupiti na Žabljaku i odnijeti iz Crne Gore uvjeren da je to njen autentični proizvod.
Glad za brzom zaradom motivisao je mnoge da na ulične tezge ili u radnjama iznesu raznovrsne rukotvorine i suvenire od onih sa lokalnim etno-motivima, predmetima sa obilježjima nacionalnog i državnog folklora do onih, poput navedenog, koji je čist falsifikat.
"Prije svega mislim da je motiv tog čovjeka da on može da stavi i prodaje bilo šta pod nazivom Montenegro. Mislim da je to neozbiljno, da ne upotrijebim neku težu riječ da se takav proizvod i suvenir prodaje. Mislim, prije svega da su gosti izigrani i obmanuti, a svakako da bi za to morale da budu nadležne neke institucije, da li je to inspekcija koja je dozvolila tom objektu da radi. Ona treba sada da iskontroliše i vidi šta oni prodaju i čime se bave", kaže objašnjava direktor turitstičke organizacije na Žabljaku Boro Nikolić.
Pojačati kontrole
Ko treba da kontroliše što se osim unikatnih, originalnih suvenira koji obogaćuju turističku ponudu Crne Gore nalaze i oni falš koji nemaju veze ni sa Crnom Gorom ni sa lokalnim ambijentom a na kojima je, bez pardona, ispisano Montenegro?
Prema riječima Olge Nikčević iz Centra za zaštitu potrošača na potezu je trebalo da budu tržišne inspekcije.
"Treba pojačati kontrole, naročito sada u ovim ljetnjim mjesecima kada je frekvencija turista velika i kada naravno svi jureći za zaradom ne misle ili čak i ne vide da je to neki veliki prekršaj. Važno je da se zaradi. Naravno da kontrole moraju biti pojačane od strane svih inspekcija", kaže Nikčević.
Jovan Mitrović, predsjednik i osnivač Civilnog centra koji godinama okuplja proizvođače suvenira iz Crne Gore i organizuje Sajmove i druge izložbene manifestacije u cilju popularizacije crnogorskih autentičnih proizvoda, kao odgovorne proziva Nacionalnu turističku organizaciju i Ministarstvo turizma.
"Po mom osmogodišnjem iskustvu, koliko se bavimo zaštitom suvenira nijesmo primijetili neko veliko interesovanje upravo ove dvije organizacije koje sam upravo malo čas i pomenuo. Svi njihovi napori su umjereni na promociju crnogorskog turizma putem kataloga, putem sajmova i kroz medijsku promociju međutim, suvenir kao neizostavan i veoma važan turistički proizvod do sada nije bio predmet njihove pažnje. Mislim da bi u nekoj budućnosti i to što skorije trebalo da postoji možda neko državno tijelo ili prosto neka nadležna osoba u okviru ovih institucija koja bi se bavila suvenirima i pokušala na tim sajmovima na kojima naša turistička privreda učestvuje da kroz promociju same destinacije promovišu i proizvode", kazao je Mitrović.
Cilj civilnog centra kojim rukovodi Mitrović jeste da podiže svijest kako se proizvodnjom domaćih suvenira pomaže ukupan privredni rast zemlje i povećava zaposlenost.
No, taj cilj često gubi bitku pred interesima prodavaca za lakom zaradom, ali i sitnim hirovima koji nerijetko odslikavaju i političke prilike i odnose u regionu.
"Turista koji dođe iz Zapadne Evrope ili nekih dalekih zemalja prosto ne može da napravi tu jasnu razliku da li je šajkača domaća ili proizvod neke druge zemlje. Siguran sam, da se gubi i taj neki crnogorski identitet i da se polako pravi taj haos u cjelokupnoj ponudi koja, čini mi se sve više i prisutna, a još se ništa ne radi na tom pitanju da bi se riješilo", ističe on.
Glinena figurica čovjeka sa šajkačom na glavi i nošnjom karakterističnom za ljude iz sela Srbije, a na postolju suvenira ispisana riječ Montenegro.
Tako u poplavi suvenira izgleda jedan od onih koji će neupućeni ili bolje reći prevareni kupac kupiti na Žabljaku i odnijeti iz Crne Gore uvjeren da je to njen autentični proizvod.
Nikolić: Mislim da je to neozbiljno, da ne upotrijebim neku težu riječ da se takav proizvod i suvenir prodaje.
Glad za brzom zaradom motivisao je mnoge da na ulične tezge ili u radnjama iznesu raznovrsne rukotvorine i suvenire od onih sa lokalnim etno-motivima, predmetima sa obilježjima nacionalnog i državnog folklora do onih, poput navedenog, koji je čist falsifikat.
"Prije svega mislim da je motiv tog čovjeka da on može da stavi i prodaje bilo šta pod nazivom Montenegro. Mislim da je to neozbiljno, da ne upotrijebim neku težu riječ da se takav proizvod i suvenir prodaje. Mislim, prije svega da su gosti izigrani i obmanuti, a svakako da bi za to morale da budu nadležne neke institucije, da li je to inspekcija koja je dozvolila tom objektu da radi. Ona treba sada da iskontroliše i vidi šta oni prodaju i čime se bave", kaže objašnjava direktor turitstičke organizacije na Žabljaku Boro Nikolić.
Pojačati kontrole
Ko treba da kontroliše što se osim unikatnih, originalnih suvenira koji obogaćuju turističku ponudu Crne Gore nalaze i oni falš koji nemaju veze ni sa Crnom Gorom ni sa lokalnim ambijentom a na kojima je, bez pardona, ispisano Montenegro?
Prema riječima Olge Nikčević iz Centra za zaštitu potrošača na potezu je trebalo da budu tržišne inspekcije.
"Treba pojačati kontrole, naročito sada u ovim ljetnjim mjesecima kada je frekvencija turista velika i kada naravno svi jureći za zaradom ne misle ili čak i ne vide da je to neki veliki prekršaj. Važno je da se zaradi. Naravno da kontrole moraju biti pojačane od strane svih inspekcija", kaže Nikčević.
Jovan Mitrović, predsjednik i osnivač Civilnog centra koji godinama okuplja proizvođače suvenira iz Crne Gore i organizuje Sajmove i druge izložbene manifestacije u cilju popularizacije crnogorskih autentičnih proizvoda, kao odgovorne proziva Nacionalnu turističku organizaciju i Ministarstvo turizma.
"Po mom osmogodišnjem iskustvu, koliko se bavimo zaštitom suvenira nijesmo primijetili neko veliko interesovanje upravo ove dvije organizacije koje sam upravo malo čas i pomenuo. Svi njihovi napori su umjereni na promociju crnogorskog turizma putem kataloga, putem sajmova i kroz medijsku promociju međutim, suvenir kao neizostavan i veoma važan turistički proizvod do sada nije bio predmet njihove pažnje. Mislim da bi u nekoj budućnosti i to što skorije trebalo da postoji možda neko državno tijelo ili prosto neka nadležna osoba u okviru ovih institucija koja bi se bavila suvenirima i pokušala na tim sajmovima na kojima naša turistička privreda učestvuje da kroz promociju same destinacije promovišu i proizvode", kazao je Mitrović.
Cilj civilnog centra kojim rukovodi Mitrović jeste da podiže svijest kako se proizvodnjom domaćih suvenira pomaže ukupan privredni rast zemlje i povećava zaposlenost.
No, taj cilj često gubi bitku pred interesima prodavaca za lakom zaradom, ali i sitnim hirovima koji nerijetko odslikavaju i političke prilike i odnose u regionu.
"Turista koji dođe iz Zapadne Evrope ili nekih dalekih zemalja prosto ne može da napravi tu jasnu razliku da li je šajkača domaća ili proizvod neke druge zemlje. Siguran sam, da se gubi i taj neki crnogorski identitet i da se polako pravi taj haos u cjelokupnoj ponudi koja, čini mi se sve više i prisutna, a još se ništa ne radi na tom pitanju da bi se riješilo", ističe on.