U trenutku kada najrazvijenije zemlje svijeta imaju problema sa sajber napadima, od napada na informacione sisteme nije imuna ni Crna Gora. Zvanično je potvrđeno da su politički motivisani sajber napadi pojačani 2017. godine. Da li Crna Gora ima resurse da odgovori na te izazove?
Ministarka javne uprave Suzana Pribilović potvrdila je, odgovarajući na pitanje Radija Slobodna Evropa, da su sajber napadi u 2017. godini višestruko povećani, te da to predstavlja jedan od velikih izazova za ovo ministarstvo:
"Nesporni su pokazatelji da su te vrste napada u 2017. godini bile mnogo intenzivnije kako po broju, vrsti i jačini, nego što je to bio slučaj u ranijim godinama. Mogu reći da je Ministarstvo javne uprave sa svojim kapacitetima i raspoloživim resursima uspjelo da u prethodnoj godini i u tekućem periodu adekvatno odgovori tim izazovima i da održi sistem da ne bude imao nekakvih posljedica na samu infrastrukturu i uopšte čitav informacioni sistem u Crnoj Gori", navela je Suzana Pribilović.
- Ducaru: Sajber prostor svih NATO saveznica mora biti snažan i bezbjedan
- Masivni sajber napad pod kontrolom, novi nije isključen
Prema vladinom dokumentu o Strategiji sajber bezbjednosti Crne Gore tokom prvih devet mjeseci 2017. godine bilo je 385 bezbjednosnih incidenata na internetu, što je mnogostruko više od svega 22 napada u toku 2013 godine. Dominantno je tokom prošle godine, čak 245 puta, pokušano ubacivanje malicioznih softvera ili kodova koji uključuju viruse, crve, trojance ili špijunske programe.
Kako je objavio Centar za istraživačko novinarstvo (CIN-CG/BIRN), u Vladu su tokom prošle godine stizali mejlovi sa malicioznim virusima za koje je, istragom uglednih međunarodnih kompanija koje se bave informacionim tehnologijama, utvrđeno da su mejlovi došli od hakerske grupe poznate i kao Fancy Bear (poznati i kao: APT28, Pawn Storm, Sofacy Group, Sednit and Strontium), koju sponzoriše ruska država. "Američkiobavještajni podaci dodatno kažu da je ova grupa povezana sa ruskom vojnom obavještajnom službom GRU", navodi Centar za istraživačko novinarstvo.
Na pitanje koliko je Crna Gora podložna hakerskim napadima sa političkim motivom, dekan Fakulteta za informacione tehnologije Univerziteta Mediteran Adis Balota podsjeća da napadi te vrste imaju najčešće ekonomski, politički i vojni motiv. Kada je riječ o Crnoj Gori, povećanje sajber napada se može povezati sa političkim ambijentom.
Maliciozni programi koji se distribuiraju, a koji su u službi država su najmasovnije oružje koje koriste države u ostvarivanju svojih političkih ciljeva
"Ako znate da su parlamentarni izbori bili 2016. godine tada se i preko sajber prostora, društvenih mreža itekako utiče, ne samo na volju birača nego i na kompromitaciju određenih političkih struktura. To se pokazalo i na izborima u SAD, ne zaboravimo i izbore u Francuskoj", podsjeća Balota.
"Znači", dodaje Balota, napadi se vrše od određenih pojedinaca ili grupa koji mogu, ali i ne moraju biti usko povezani sa zvaničnim državnim organima".
"Napadi koji imaju političku pozadinu najčešće se dešavaju u organizaciji država, a maliciozni programi koji se distribuiraju, a koji su u službi država su najmasovnije oružje koje koriste države u ostvarivanju svojih političkih ciljeva. I Crna Gora pred svaki neki izborni ciklus ili promjenu, ne samo Crna Gora nego i regionu – Makedoniji, Srbiji, BiH, uvijek se poveća aktivnost takvih napada ili pokušaja napada na određenu državnu infrastrukturu", kaže Balota.
Odgovarajući na pitanje koliko je Crna Gora sposobna da se odbrani od sajber napada, Adis Balota ocjenjuje da se odbrambena sposobnost od napada povećava napretkom informatičke opreme i razvojem elektronskih servisa:
"Crna Gora ima, ako upoređujemo sa okruženjem, dosta razvijen taj odbrambeni mehanizam, posebno sad kada je ušla u NATO. Jer samom činjenicom da smo članice NATO imamo i određene i bolje kontakte sa razvijenim državama koje pripadaju Alijansi. I tu se razmjenjuju određene informacije i uvjek se može tražiti određena pomoć. Tako da sam siguran da se Crna Gora može u narednom periodu uspješno boriti, ali da bi taj uspjeh bio još veći potrebna su značajno veća ulaganja i sinhhronizacija svih državnih organa koji se bore protiv sajber napada", ocjenjuje Balota.
Potpredsjednik Vlade Slovenije i ministar javne uprave te zemlje Boris Koprivnikar kaže da je u odbrani od sajber napada veoma važna unutrašnja i spoljna koordinacija.
"Sajber bezbjednost mora da bude i na nacionalnom i internacionalnom nivou koordinirana. Tu mora biti jaka saradnja različitih organa i između različitih država, pošto je koordinirana i brza reakcija najbolji način da se pojača sigurnost naših sistema kritične infrastrukture", konstatuje Koprivnikar.
Kao kritične sektore informatičke infrastrukture čijim bi se prekidom rada ili uništenjem ugrozili život, zdravlje, bezbjednost građana i funkcionisanje države i od čijeg funkcionisanja zavisi vršenje djelatnosti od javnog interesa Vlada Crne Gore je označila: komunikacione tehnologije, bankarstvo i finansije,zdravstvo i nacionalna odbrana i bezbjednost.