Bombastične izjave kako će vlast u Bosni i Hercegovini nakon održanih izbora u oktobru biti formirana u rekordnom vremenu, nisu se obistinile. Iako je nova parlamentarna većina dogovorena na entitetskom i državnom nivou, funkcioniše samo ona u Republici Srpskoj. HDZ je, već ranije, formiranje državne uslovio konstituisanjem vlasti u Federaciji BiH, od čega se, kako kaže Dragan Čović, lider te stranke, ne odustaje.
„Još više sam ohrabren u tom razmišljanju. Razumijem stranke koje žele što prije napraviti izmjenu u Vijeću ministara, ali mi nismo u Vladi Federacije i ja sam zato sugerirao da vlast napravimo do kraja prošle godine“, poručuje Čović.
A, vlast u Federaciji BiH, kako sada stvari stoje, još uvijek neće biti formirana, barem ne do kraja ovog mjeseca. Problem je što nisu izabrani čelni ljudi ovog bh. entiteta- predsjednik i dva potpredsjednika. Iako su ova imenovanja na dnevnom redu sjednice Doma naroda federalnog parlamenta za dva dana, to se, najvjerovatnije, neće desiti, jer postojeći koalicioni partneri nemaju rješenje za izbor potpredsjednika iz reda srpskog naroda. Na njihovim kandidatskim listama u oktobru nije bio dovoljan broj Srba i sada traže pomoć od SDP-a, stranke koja ima većinu u Klubu Srba u federalnom Domu naroda.
„Mi smo zatražili od SDP-a da ne bude opozicija državi, da ne bude opozicija formiranju vlasti. To je državotvorna stranka od koje očekujemo da podrži formiranje vlasti i stabiliziranje prilika u zemlji, i očekujemo da će oni takvu odluku i donijeti“, navodi Bakir Izetbegović, zamjenik predsjednika Stranke demokratske akcije.
„Stojim na političkom stanovištu, pa mogu reći i ljudskom, da bi bilo dobro da SDP bude dio rješenja ove situacije“, kaže Željko Komšić, lider Demokratske fronte.
Iako su Bakir Izetbegović i Željko Komšić održali sastanak sa predsjednikom SDP-a Nerminom Nikšićem, konkretan dogovor nije postignut. O rješavanju pitanja izbora nove izvršne i zakonodavne vlasti u FBiH, SDP će se izjasniti u subotu, 31. januara na sjednici Glavnog odbora.
“Glavna instance koja će reći nešto o ovom pitanju je Glavni odbor, ali mislim da SDP sa ovim nema ništa”, poručuje Goran Ljubojević, predsjednik Glavnog odbora SDP-a.
I dok se čeka potez SDP, Željko Komšić, njen bivši funkcioner, a sada predsjednik Demokratske fronte, spreman je napustiti postojeću koaliciju, ukoliko se do rješenja ne dođe.
“Mi ćemo još na sljedećoj sjednici Doma naroda Parlamenta Federacije pokušati da dođemo do rješenja oko potpredsjednika Federacije iz reda srpskog naroda. U slučaju da se to ne može postići, moraće se tražiti drugo rješenje, a to je da neko drugi ulazi u priču o formiranju vlasti”, kaže Komšić.
Komšićeva izjava dolazi u trenutku nakon što prijedlog njegove stranke da Slobodan Šoja bude novi potpredsjednik Federacije BiH iz reda srpskog naroda, nije dobio podršku u Federalnom parlamentu. Istovremeno, ovakva politička konfuzija u Federaciji BiH ostavlja trag i na formiranje državne vlasti. I na tom nivou se čeka da najprije bude riješena raspodjela vlasti u ovom bh entitetu, pa tek onda formirano novo Vijeće ministara BiH.
Mladen Ivanić
“Ovo su, jednostavno, njihovi međusobni odnosi, odnosno nepovjerenje u Federaciji, i cijela Bosna i Hercegovina plaća cijenu što oni nemaju međusobno povjerenje”, navodi Mladen Ivanić, predsjednik Partije demokratskog progresa.
O svemu onome što se trenutno dešava na bosankohercegovačkoj političkoj sceni, analitičar Adis Arapović kaže:
“Nije bilo prepreka da se formira vlast na nivou kantona tokom cijelog ovog perioda, međutim to se nije desilo. Isto tako, od prije desetak dana nema prepreka ni da se formira Vijeće ministara, jer postoji parlamentarna većina. Međutim, očigledno da stranke nisu izgradile toliko povjerenja da se bez uslovljavanja vlast formira gdje god se to može uraditi, već se pokušava ići u nekom paket aranžmanu. Zbog toga mi se čini da bi voljeli u jednom danu, u isto vrijeme, formirati izvršnu vlast na svim nivoima, kako niko nikoga ne bi prevario”, zaključuje Arapović.
A da poslovica “dok mačke nema, miševi kolo vode” itekako ima smisla u sadašnjem političkom trenutku u BiH, pokazuje i činjenica kako, dok se čeka na formiranje vlasti, stranke koje čine vlast u tehničkom mandatu, a postojeća su opozicija, imenuje svoje ljude na mjesta direktora javnih ustanova ili upravne odbore. Čini se kako jedino njima sadašnje stanje odgovara.