Nakon što je Predsjedništvo BiH krajem 2014. usaglasilo Izjavu o evropskoj opredijeljenosti i neophodnim reformama, što je bio prvi uslov EU u ponudi za drugačiji pristup ove zemlje procesu integrisanja, ovih dana je objavljeno da od prijedloga ovog dokumenta nema ništa. Više lidera političkih partija je dostavilo mišljenje za korekciju teksta, čiji sadržaj odstupa od onog što se tom Izjavom želi postići. Tako se zastoj BiH nastavlja, uprkos obećanjima da su ekonomske i socijalne reforme, prihvatljivije od političkih.
Ima pa nema. Tako bi se moglo reći za Izjavu Predsjedništva BiH o spremnosti provođenja ekonomskih i socijalnih reformi, što je trebaobiti prvi znak da BiH prihvata novu ili posljednju šansu EU, iz takozvanog obnovljenog pristupa za državu koja godinama stagnira na putu integrisanja. Riječ je samoo potpisanomizrazu političke volje, dok bi program reformi na red došao kasnije, ističe predsjedavajući bh. Predsjedništva Mladen Ivanić:
“Suština reformi će se ogledati u drugom dokumentu, a to je Program reformi. Predsjedništvo ima stav da taj program treba da urade dva premijera dva entiteta, zajedno sa predsjedavajućim Savjeta ministra čime se jasno pokazuje da se poštuje ustavno uređenje BiH te da je sva priča koja je bila prisutna posljednjih dana, tipično politikanstvo i da nema želje da se postigne politički dogovor”, kaže Ivanić
Na prijedlog teksta Predsjedništva stigle su brojne primjedbe iz političkih partija a prvi se usprotivio Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, spočitavajući kolektivnom šefu države izlazak iz nadležnosti koje ima. Sada je član Predsjedništva Dragan Čović izjavio: “Malo po malo, tekst su počeli svi korigovati” .
“Mislim da je Predsjedništvo trebalo donijeti svoju odluku i time završiti priču u Predsjedništvu. Možda se neko neće složiti s tom izjavom, ali bi imali bar jednu instituciju koja je završila posao. Ne moraju se svi lideri političkih partija složiti i potpisati. Ako budemo čekali njihovu saglasnost za ovako kratak tekst, šta onda možemo očekivati za krupnije teme i ozbiljnije dokumente?", pita se Čović.
Iako je Mladen Ivanić vjerovao da će Izjavu podržati partijski lideri kako bi tekst konačno stigao u Parlament, gdje bi trebao bit usvojen, on sada kaže:
“Nisam više optimista da će to te izjave uopšte doći. .. razumni ljudi koji su tekst usaglašavali gube strpljenje. Pomalo je glupo baviti se ovim ako će sada početi svi izlaziti sa svojim isključivim stavovima, jer očito da većini nije cilj da usvojimo prijedlog teksta”, kaže Ivanić.
Svi napori Evrope da se BiH odlijepi od posljednjeg mjesta na putu integracija, padaju u vodu. Posljednje, izgledno svjetlo na kraju tunela je pod znakom pitanja, smatra profesor banjalučkog Univerziteta, Đorđe Vuković:
“Ja mogu osuti drvlje i kamenje po političkim elitama koje pokazuju tu krajnju nesposobnost, pa i bezobrazluk, zbog blokade evropskog puta BiH, i ovo beskrajno iscrpljivanje oko te famozne izjave. Nećemo pogriješiti ako svu krivicu svalimo na grupu korumpiranih i očigledno zadatku nedoraslih političara, ali bojim se da je problem mnogo dublji. Stvari se pojednostavljuju i svode na tehnička pitanja, na neka deklarativna izjašnjavanja, manifestaciju dobre volje i slično, ali mi moramo kao društvo mnogo toga uraditi da bismo prvo iskorijenili one uzroke koji političarima omogućavaju da manipulišu ljudima, da Bosnu i Hercegovinu održavaju kao neko izolovano ostrvo u Evropi i kockaju se sa golim životima svih nas koji živimo ovdje”, kaže Vuković.
Profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu, Enver Kazaz, očekuje da će bh. Predsjedništvo nastaviti rad na tekstu, uprkos kritičarima
“Sama priča o Izjavi pokazuje složenost unutarnjih odnosa u BiH. Predsjedništvo mora pokazati odgovornost čak i ako neki lideri odbiju da je potpišu. To je zadnja šansa BiH i najveća odgovornost je na trojici članova Predsjedništva pri čemu se mora ukazati na odgovornost lidera koji ne žele potpisati Izjavu, jer onda oni moraju snositi posljedice svoje neodgovornosti”, smatra Kazaz.
U novom pristupu EU je ponudila BiH da provede ekonomske i socijalne reforme, u zamjenu za neuspjeh u ispunjavanjupresude Sejdić – Finci, odnosno izmjena Ustava . Zauzvrat,čelnici Unije bili su spremni da konačno, Sporazum o stabilizaciji i pruidruživanju potpisan prije šest i po godina, stupi na snagu i donese brojne pogodnosti za BiH. Profesorica sarajevskog Univerziteta Meliha Povlakić:
“Ja ne znam koliko puta, koliko godina zaredom se može kršiti Privremeni sporazum BiH – Eu a da se ne dobije crveni karton. Imam osjećaj da su drugi vrlo strpljivi s nama i ponekad,čini mi se da je svima drugim više stalo do procesa integrisanja nego nama samima, bar prema onom što se preduzima”, kaže Povlakić.
Politička volja jeste važna ali je još važnije zaustaviti sve ono što se sa svakom inicijativom pokazuje kao bh. problem, navodi Đorđe Vuković:
“Još je važnije zaustaviti radikalizaciju identitetskih pitanja, nacionalna neprijateljstva, primitivni nacionalizam, zloupotrebu prošlosti, raspirivanje međusobnog nepovjerenja, a onda i ovaj ekonomski kolaps, kulturnu zaostalost itd, što mi ne možemo, očigledno, bez evropske podrške. I sad, kad je imamo, kad imamo nagovještaj te dobre volje da nam se ponudi šansa, mi se opet vrtimo u tom vrzinom kolu, opet grupa tih političara, kojima možemo adresirati svu odgovornost, ali ipak – iza njih stojimo mi, svojom voljom, svojim glasovima, svojom pasivnošću, svojom nesposobnošću da ih pritisnemo, svojim slabostima itd, koje su dugo njegovane i pothranjivane”, mišljenja je Vuković.
Dug je put, gotovo godinu dana od inicijative Hrvatske, zatim Velike Britanije i Njemačke za novi odnos prema BiH, do prihvatanja u institucijama EU. Ali uzalud sve, jer bh. političari imaju svoje, pojedinačne vizije, ističe profesor Kazaz.
“Trebalo je da to bude samo mali doprisnos promijenjenoj politici EU i znak da je bh. politička oligarhija prihvarila tu pomjenu. Ako nisu sposobni da naprave samo retorički gest, onda šta od njih očekivati u provođenju reformi, u otvaranju novih radnih mjesta,u poboljšanju privredne situacije, u borbi protiv kriminala i korupcije? Radi se o ljudima koji i iz stručnog i moralnog stajališta, čast prerijetkim izuzecima, nisu sposobni ni za šta drugo nego za pljačku društvenog bogastva. To su jednostavno pljačkaši“, kaže Kazaz.
Još prije desetak godina, tada zamjenik ministra u Uredu za evropska pitanja Republike Slovenije, Rado Genorio, je izjavio: „Postoji samo jedan put u Evropu, ali to nije ovaj, bosanski“.
Dok bh. političari to shvate, Evropa će biti sve dalje i od BiH i od njenih građana.
