Prema podacima evropske agencije za statistiku, u septembru će inflacija iznositi cijelih tri posto.
To je povećanje od pola procenta u odnosu na august, kada je iznosila 2,5 posto. Osim toga, nezaposlenost na nivou EU ostala je nepromijenjena – 10 posto.
Analitičari nisu očekivali tako veliki skok inflacije u ovom mjesecu, iako su, pred objavljivanje podataka, ukazali da bi neke tehničke izmjene u načinu obračuna mogle imati veliki utjecaj na stopu inflacije.
Ovakav značajan skok samo je otežao poziciju Evropske centralne banke, koja odlučuje o kamatama u eurozoni. S obzirom da ekonomski rast stagnira, banka je odavno pod pritiskom da smanji ključnu kamatu.
Predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Barroso, u intervjuu koji nje objavljen u petak, usprotivio se centralnoj ekonomskoj vladi koja bi trebala upravljati eurozonom.
Francuska i Njemačka, koje osiguravaju polovinu privrednih aktivnosti u EU, predložile su ekonomsku Vladu na nivou zajednice. Cilj im je jačanje jedinstva u eurozoni.
Barroso međutim takav stav naziva iluzijom, jer, kako je kazao za minhenski Suedeutsche Zeitung, „ekonomijama zemalja koje imaju 330 miliona stanovnika ne može se upravljati na dva godišnja sastanka premijera tih država“.
Umjesto toga predsjednik Evropske komisije je predložio snaženje institucija Evropske unije.
Paralelno, međunarodni finansijski inspektori odgodili su sastanak s grčkim ministrom Janisom Ragusisom, jer su državni službenici zauzeli zgradu ministarstva saobraćaja u Atini.
Delegacija inspektora se udaljila kada su zatekli zgradu pod opsadom i službenike koji protestiraju u dvorištu, a sastanak s ministrom odložili za večeras.
Sličan sastanak s ministrom finansija Evangelosom Venizelosom u četvrtak je premješten u drugu zgradu jer je i to ministarstvo bilo pod opsadom.
Predstavnici Međunarodnog monetarnog fonda, Evropske centralne banke i Evropske komisije vratili su se u Atinu pošto su početkom mjeseca, zbog neispunjenih budžetskih ciljeva, odložili reviziju grčkih reformi.
Njihovo odborenje je ključno kako bi Grčka mogla da dobije sljedeću ratu od osam, od ukupno 110 milijardi eura kredita za spasavanje tamošnje ekonomije.
To je povećanje od pola procenta u odnosu na august, kada je iznosila 2,5 posto. Osim toga, nezaposlenost na nivou EU ostala je nepromijenjena – 10 posto.
Analitičari nisu očekivali tako veliki skok inflacije u ovom mjesecu, iako su, pred objavljivanje podataka, ukazali da bi neke tehničke izmjene u načinu obračuna mogle imati veliki utjecaj na stopu inflacije.
Ovakav značajan skok samo je otežao poziciju Evropske centralne banke, koja odlučuje o kamatama u eurozoni. S obzirom da ekonomski rast stagnira, banka je odavno pod pritiskom da smanji ključnu kamatu.
Predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Barroso, u intervjuu koji nje objavljen u petak, usprotivio se centralnoj ekonomskoj vladi koja bi trebala upravljati eurozonom.
Francuska i Njemačka, koje osiguravaju polovinu privrednih aktivnosti u EU, predložile su ekonomsku Vladu na nivou zajednice. Cilj im je jačanje jedinstva u eurozoni.
Barroso međutim takav stav naziva iluzijom, jer, kako je kazao za minhenski Suedeutsche Zeitung, „ekonomijama zemalja koje imaju 330 miliona stanovnika ne može se upravljati na dva godišnja sastanka premijera tih država“.
Umjesto toga predsjednik Evropske komisije je predložio snaženje institucija Evropske unije.
Paralelno, međunarodni finansijski inspektori odgodili su sastanak s grčkim ministrom Janisom Ragusisom, jer su državni službenici zauzeli zgradu ministarstva saobraćaja u Atini.
Delegacija inspektora se udaljila kada su zatekli zgradu pod opsadom i službenike koji protestiraju u dvorištu, a sastanak s ministrom odložili za večeras.
Sličan sastanak s ministrom finansija Evangelosom Venizelosom u četvrtak je premješten u drugu zgradu jer je i to ministarstvo bilo pod opsadom.
Predstavnici Međunarodnog monetarnog fonda, Evropske centralne banke i Evropske komisije vratili su se u Atinu pošto su početkom mjeseca, zbog neispunjenih budžetskih ciljeva, odložili reviziju grčkih reformi.
Njihovo odborenje je ključno kako bi Grčka mogla da dobije sljedeću ratu od osam, od ukupno 110 milijardi eura kredita za spasavanje tamošnje ekonomije.