Crna Gora je otvorila više od polovine poglavlja u procesu pristupnih pregovora sa Evropskom unijom, ali među njima nije i jedno od najtežih – zaštita životne sredine. Ekološka problematika ne samo da predstavlja jedno od najsloženijih poglavlja, već i najskuplje. Procjenjuje se da će za usklađivanje sa evropskim standardima u ovoj oblasti biti potrebno više od milijarde eura, a prema najnovijem Izvještaju Evropske komisije, usklađivanje sa evropskim zakonodavstvom i jačanje adminstrativnih kapaciteta za Crnu Goru ostaje ključni izazov.
„Čini se da je Evropska komisija u najnovijem Izvještaju, kada je riječ o poglavlju – životna sredina, ušla više u detalje i problematiku i jasnije naznačila osnovne probleme koji u ovoj oblasti postoje u Crnoj Gori“, kaže izvršna direktorica ekološke organizacije Green Home Nataša Kovačević, koja se posebno osvrnula na preporuku Evropske komisije da država mora da napravi odlučne napore da zaštiti ulcinjsku Solanu.
Između ostalog, Evropska komisija konstatuje da je Vlada preduzela početne korake, ali da su potrebni odlučni napori da se to područje zaštiti i očuva ekosistem uz primjenu održivog upravljanja.
„Ohrabrujuće je da se u Izvještaju, kao poseban uslov, navodi rješavanje problema ulcinjske Solane“, kaže Kovačević.
„Mi vjerujemo da je do ovog iskoraka došlo usljed zalaganja NVO sektora, posebno Centra za zaštitu i proučavanje ptica, pri čemu postojeći okvir za saradnju između lokalne samouprave, nacionalnih institucija, vlasnika Solane i civilnog sektora još uvijek nije na zadovoljavajućem nivou. Tokom javne rasprave nedvosmisleno se pokazalo da je lobi lovačkih organizacija i dalje veoma jak, da se ne miri sa činjenicom da ovo područje treba da bude isključeno sa liste lovnih područja. Takođe, još uvijek nije jasno regulisan način i uključenje prisustva stručnjaka, predstavnika civilnog društva, turista na lokaciji, kao i pitanje pokretanja proizvodnje soli koja treba da obezbijedi održivost ovog na ovom prostoru“, smatra Kovačević.
RSE: Upadljvo je da se Evropska komisija vrlo konkretno osvrnula na problematiku u vezi sa ulcinjskom Solanom. Kako tumačite značaj koji je EK dala ovom pitanju?
Nataša Kovačević
Kovačević: Riječ je o veoma važnom području sa stanovišta biodiverziteta i području koje je važno pričije stanište i sa tog stanovišta ono direktno ulazi u mrežu Natura 2000. Kao lokacija i kao dio migratornog puta ono zaista zavrijeđuje zaštitu koju smo kao država dužni da obezbijedimo. S obziromo da je riječ o konkretnom lokalitetu i vrlo osjetljivom području, mislimo da su zalaganja EU vro poželjna.
Podsjetimo: sportski funkcioner, prijatelj premijera Mila Đukanovića i biznismen, Veselin Barović je ulcinjsku Solanu kupio 2005. U međuvremenu je otjerao pod stečaj i čak učinio sve da ona ostane bez koncesije na morsku vodu. Barović je Solanu kupio za 800.000, a pokušao je da je proda za skoro 260 miliona eura što znači da bi ovaj biznismen, da mu je uspjelo, zaradio 300 puta veću sumu od uložene, a da pritom nije morao da se trudi da ulaže i vodi kupljeno preduzeće, već samo da ga uništi. Potom da proda njeno zemljlište, čija bi vrijednost bila basnoslovno uvećana prostom prenamjenom nekada poljoprivrednog zemljišta u građevinsko.
Uslijedio je i stečaj, a u međuvremenu su prestale su da rade čak i pumpe koje su u Solanu neprestano dovodile nove količine morske vode sa kojom je dolazila i hrana za ptice kojima je ovo područje bilo obavezno odmorište pri seobama sa sjevera na jug i obrnuto.
Ambasadorka Njemačke u Crnoj Gori Gudrun Štajnaker je prije nekoliko mjeseci, zajedno sa ambasadorkama Francuske i Poljske: Veronik Brumo i Grazinom Sikorskom prodrmala Vladu Crne Gore i natjerala je na akciju. Vlada je dala 80.000, a UNDP još 34.000 eura i sada se bar upumpava morska voda, a u međuvremenu je javno preduzeće Nacionalni parkovi preuzelo upravljanje Solanom.
Direktor ekološke organizacije Ozon Aleksandar Perović kaže da ga raduje što se Evropska komisija posebno bavila ulcinjskom Solanom, ali primjećuje da je to jedina novina među ostalim preporukama koje se, između ostalog, tiču jačanja kapaciteta i strateškog planiranja uz upozorenja da se pirlikom planiranja gradnji hidroelektrana moraju poštovati procjene uticaja na životnu sredinu.
„U suštini, identifikovani su opet isti problemi s tim što postoji novina – da je ulcinjska Solana konkretno postavljena kao jedan od predmeta interesovanja Evropske komisije, dok su se ranije uopšteno bavili nekim oblastima. Evropska komisija Izvještajem samo bilježi unapređenje zakonodavstva, implementaciju nekih Vladinih strategija i u suštini, taj dokument treba da nam posluži da informišemo građane – šta je urađeno u prilagođavanju zakonodavnog konteksta. Problemi su isti kao i prethodnih godina, tako da ne postoji poseban razlog za radovanje, niti za prevelik pesimizam jer je Evropska komisija smo konstatovala kako stvari stoje", navodi Perović.