Protekle sedmice evropske institucije našle su vremena da se konačno bave same sobom - tako je u Evropskom parlamentu inicirana stroža kontrola nad lobiranjem, što je direktna posljedica nedavnog korupcijskog skandala.
U srijedu uveče je iz Lisabona put Brisela upućen zvaničan apel za pomoć portugalskoj državi kojoj je oko 80 milijardi eura neophodno kako bi izbjegla bakrot. Uz sve ovo, ministri unutrašnjih poslova se spremaju da se početkom naredne sedmice uhvate u koštac s problemom koji i bukvalno preplivava Mediteran.
Tako je to sa Evropljanima: sve je podložno diskusiji, ne baš sve promjenama.
Kada se otkrio korupcijski skandal gdje su, koliko se do sada zna, tri evropska parlamentarca mirno pristali da za novac guraju zakone koji odgovaraju njihovim poslodavcima, svi su se složili da je ozbiljna i dubinska istraga stvarnog stanja neophodna.
Međutim, kada su u evropskoj agenciji za borbu protiv korupcije OLAF rekli da žele u Parlamentu provesti istragu, dočekala su ih zatvorena vrata ove evropske institucije. Ispostavilo se, naime, da u Parlametu jesu za istragu, ali da istražitelji ne mogu ulaziti u urede parlamentaraca, niti istrazi davati kriminalni okvir - samo administrativni, poručeno je OLAF - u, koji je takvo ponašanje ocijenio kao krajnje neprihvatljivo.
Za sve one koji čekaju svijetao evropski primjer borbe protiv korupcije, koju, inače, traže od kandidata i potencijalnih kandidata, to je poruka da će na to morati čekati još neko vrijeme jer se u Parlamentu pravdaju imunitetom parlamentaraca koji ih štiti od evropskih ali i od nacionalnih istraga kakve čekaju učesnike nedavne afere.
Ako nešto znači, parlamentarci su se protekle sedmice složili da treba pooštriti kontrolu lobista, i gotovo istovremeno složili su se, kada je u pitanju poštenje, da je pošteno da i dalje bez štednje koriste sredstva evropskih poreskih obveznika, seljakajući se redovno na relaciji Brisel - Strazbur, tako da, kada šetate hodnicima Parlamenta između limenih kofera punih parlamentarnih dokumenata, imate osjećaj da niste u Parlamentu već na željezničkoj stanici. I, da, složili su se da ne žele sebi ukidati luksuz letenja biznis klasom jer bi to donijelo uštedu od samo 20- tak miliona eura godišnje.
Problem imigranata
Što se tiče Portugala, situacija je jasna - zemlja je, iako su njeni prvi ljudi dugo tvrdili suprotno, finansijski pala na koljena i dalje neće moći bez finansijske injekcije evropskog stabilizacijskog fonda i Međunarodnog monetarnog fonda. Govori se o cifri od 80 milijardi eura koje bi trebale popuniti rupe državnog deficita.
Međutim, sve ipak nije tako jednostavno. Portugal je pred bankrotom jer je u toj zemlji iznenada izbila politička kriza izazvana odbijanjem Parlamenta da prihvati plan vlade o štednji, plan koji je trebao gorkim ali neizbježnim mjerama stezanja kaiša, preduprijediti upravo situaciju u kojoj se Portugal danas nalazi.
Gotovo istog dana su pale akcije portugalske države, a kamate na sredstva koja su joj potrebna za život skočile su na finansijskom tržištu. Nije bilo druge nego po povoljnijim uslovima tražiti novac od Brisela. Međutim, da bi taj novac i došao do Lisabona, ključni preduslov su – pogađate - usvojene mjere stezanja kaiša.
Šta će se desiti i kako će se razriješiti ovaj zatvoreni krug, drugo je pitanje.
A na brojna pitanja - o sudbini hiljada imigranata sa sjevera Afrike – trebalo bi biti odgovoreno u ponedjeljak kada se u Briselu sastaju ministri unutrašnjih poslova, pokušavajući ublažiti pritisak kakav sada osjeća Italija pod imigranskim talasima i, koliko se može, spriječiti tragedije poput one koja se nedavno desila sa imigrantima iz Libije, koji su, nastojeći se domoći italijanskog ostrva Lampeduza, živote okončali u talasima Mediteranskog mora.
Neće im biti lako jer danas u Evropi svi zaziru od hvatanja u koštac sa imigranskim problemom, krijući se pod parolama zajedničkih rješenja i podijeljene odgovornosti.
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati možete slušati u našem radijskom programu. Sadržaji iz ovog programa nalaze se i na našoj internet stranici.
(Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
U srijedu uveče je iz Lisabona put Brisela upućen zvaničan apel za pomoć portugalskoj državi kojoj je oko 80 milijardi eura neophodno kako bi izbjegla bakrot. Uz sve ovo, ministri unutrašnjih poslova se spremaju da se početkom naredne sedmice uhvate u koštac s problemom koji i bukvalno preplivava Mediteran.
Tako je to sa Evropljanima: sve je podložno diskusiji, ne baš sve promjenama.
Kada se otkrio korupcijski skandal gdje su, koliko se do sada zna, tri evropska parlamentarca mirno pristali da za novac guraju zakone koji odgovaraju njihovim poslodavcima, svi su se složili da je ozbiljna i dubinska istraga stvarnog stanja neophodna.
Međutim, kada su u evropskoj agenciji za borbu protiv korupcije OLAF rekli da žele u Parlamentu provesti istragu, dočekala su ih zatvorena vrata ove evropske institucije. Ispostavilo se, naime, da u Parlametu jesu za istragu, ali da istražitelji ne mogu ulaziti u urede parlamentaraca, niti istrazi davati kriminalni okvir - samo administrativni, poručeno je OLAF - u, koji je takvo ponašanje ocijenio kao krajnje neprihvatljivo.
Za sve one koji čekaju svijetao evropski primjer borbe protiv korupcije, koju, inače, traže od kandidata i potencijalnih kandidata, to je poruka da će na to morati čekati još neko vrijeme jer se u Parlamentu pravdaju imunitetom parlamentaraca koji ih štiti od evropskih ali i od nacionalnih istraga kakve čekaju učesnike nedavne afere.
Ako nešto znači, parlamentarci su se protekle sedmice složili da treba pooštriti kontrolu lobista, i gotovo istovremeno složili su se, kada je u pitanju poštenje, da je pošteno da i dalje bez štednje koriste sredstva evropskih poreskih obveznika, seljakajući se redovno na relaciji Brisel - Strazbur, tako da, kada šetate hodnicima Parlamenta između limenih kofera punih parlamentarnih dokumenata, imate osjećaj da niste u Parlamentu već na željezničkoj stanici. I, da, složili su se da ne žele sebi ukidati luksuz letenja biznis klasom jer bi to donijelo uštedu od samo 20- tak miliona eura godišnje.
Problem imigranata
Što se tiče Portugala, situacija je jasna - zemlja je, iako su njeni prvi ljudi dugo tvrdili suprotno, finansijski pala na koljena i dalje neće moći bez finansijske injekcije evropskog stabilizacijskog fonda i Međunarodnog monetarnog fonda. Govori se o cifri od 80 milijardi eura koje bi trebale popuniti rupe državnog deficita.
Policajac čuva imigrante koji čekaju da budu prebačeni sa italijanskog ostrva Lampeduza, 30. mart 2011.
Međutim, sve ipak nije tako jednostavno. Portugal je pred bankrotom jer je u toj zemlji iznenada izbila politička kriza izazvana odbijanjem Parlamenta da prihvati plan vlade o štednji, plan koji je trebao gorkim ali neizbježnim mjerama stezanja kaiša, preduprijediti upravo situaciju u kojoj se Portugal danas nalazi.
Gotovo istog dana su pale akcije portugalske države, a kamate na sredstva koja su joj potrebna za život skočile su na finansijskom tržištu. Nije bilo druge nego po povoljnijim uslovima tražiti novac od Brisela. Međutim, da bi taj novac i došao do Lisabona, ključni preduslov su – pogađate - usvojene mjere stezanja kaiša.
Šta će se desiti i kako će se razriješiti ovaj zatvoreni krug, drugo je pitanje.
A na brojna pitanja - o sudbini hiljada imigranata sa sjevera Afrike – trebalo bi biti odgovoreno u ponedjeljak kada se u Briselu sastaju ministri unutrašnjih poslova, pokušavajući ublažiti pritisak kakav sada osjeća Italija pod imigranskim talasima i, koliko se može, spriječiti tragedije poput one koja se nedavno desila sa imigrantima iz Libije, koji su, nastojeći se domoći italijanskog ostrva Lampeduza, živote okončali u talasima Mediteranskog mora.
Neće im biti lako jer danas u Evropi svi zaziru od hvatanja u koštac sa imigranskim problemom, krijući se pod parolama zajedničkih rješenja i podijeljene odgovornosti.
Na vratima Evrope
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati možete slušati u našem radijskom programu. Sadržaji iz ovog programa nalaze se i na našoj internet stranici.
(Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)