Evropa ima obavezu da podrži demokratizaciju arapskog svijeta i izbriše predrasude o suprotstavljenosti islama i hrišćanstva, da se ujedini u borbi protiv transnacionalnih opasnosti i pomogne u humanitarnim katastrofama koje se događaju u Mediteranu, koji je kao kolijevka savremene civilizacije ostavio u nasljeđe multikulturalizam - to su neke od poruka koje su se mogle čuti na jesenjem zasijedanju Parlamentarne skupštine OEBS-a u Budvi.
Debata o Siriji, borba protiv transnacionalnih prijetnji i zaštita ljudskih prava bili su tema o kojima u Budvi raspravlja najveća parlamentarna skupština na svijetu, a sve ih je sublimirala debata o Mediteranu kao uniji civilizacija.
U dodiru sa Evropom, Azijom i Afrikom, mediteransko more je u svojih oko 2 i po miliona kvadratnih kilometara kolijevka savremene civilizacije, podsjeća predsjednik parlamentarne skupštine OEBS-a Ranko Krivokapić:
"Mediteran je stvorio toliko toga što definiše svijet danas, i grčku demokratiju i rimsku republiku, arapsku nauku i renesansu koja je dodirnula i arapski i hrišćanski svijet. Sjeme koje čini temelj modernih, ustavnih republika takođe je zametnuto na obalama Jadranskog mora. Venecija još od XII vijeka bila je republika sa prvim ustavom. Vijekovima je Venecija širila snagu uvjerenja da niko nije vlasnik države i javnog posla, niko osim slobodnog čovjeka. Mediteran je sjeme iz kojeg je nikla savremena demokratija".
I danas su oči svijeta uprte u Mediteran, u Egipat, Libiju i Siriju, ali sa skepsom koju Krivokapić ne dijeli jer smatra da se u revolucionarni potencijal arapskog proljeća ne vjeruje zbog predrasuda.
"I zato najstarija demokratska zajednica u sviejtu Evropa ima obavezu da podrži demokratsku energiju arapskog svijeta. Ovi procesi nijesu samo šansa za arapski Mediteran. Proces širenja i jačanja demokratije na Mediteranu je istorijska šansa za jedan od najvećih izazova OEBS-a", poručio je.
Jedan od najhitnijih primjera pomoći treba da bude reakcija Evrope na humanitarnu katastrofu kroz koju prolazi Sirija, ocjenjuje predsjednik parlamentarne skupštine Savjeta Evrope Žan Klod Minjon.
"Suočavamo se sa užasnom humanitarnom katastrofom, sa katastrofom kakvu možda nećemo moći da prevaziđemo ni u narednih 20 godina. Svi od nas očekuju da preuzmemo onaj dio odgovornosti koji nam pripada i da pokažemo da smo u prilici da primimo ove izbjeglice i da im pružimo adekvatne uslove".
Zajednica euromediteranaca
I primjer Italije, kroz imigrantske talase koji je zapljuskuju posljednjih godina kao i utopljenj ana stotina izbjeglica posljednjih sedmica zahtijevaju veću solidarnost Evrope i mediteranskih država ali ne samo u izbjegličkoj pomoći već i u iznalaženju rješenja za uzrok talasa ilegalnih imigranata, čulo se od italijanske delegacije.
"Moramo učiniti više za zemlje Mediterana, da ne napustimo ove ljude sa juga, da ih ne prepustimo sopstvenoj gorkoj sudbini. Njihova je sudbina neodvojivo povezana sa našom Mi prosto moramo da se obavežemo na međunarodnom niovu u smislu da nas Mediteran kao i nekada što je nekada objedinjavao civilizacije, da nas ponovo objedini", kazao je Đuljermo Piki.
Zadatak Evrope je da pomogne razbijanje predrasuda i podjele između civilizacija Istoka i Zapada, islama i hrišćanstva, kaže predsjednik Parlamentarne skupštine OEBS-a Ranko Krivokapić i zalaže se za izgradnju mediteranskog identiteta koji počiva na multikulturalizmu.
"Moramo znati da islam nije suprotstavljen Evropi. Islam je nerazdvojni dio naše istorije, njene kulture a u mnogim našim zemljama i tradicije. Zajedno moramo naći rješenja da ta tradicija bude unaprijeđena i bude osnov za stabilan i miran život ovog prostora u 21. vijeku. I kada nestanu države i narodi ostaju kulture. Ne mogu se razmrsiti jer su na Mediteranu one u spletovima grčke, rimske, turske, arapske. Nemoguće ih je razdvojiti kao što je nemoguće razdvojiti vode Mediterana. Ukoliko uspijemo da stvorimo građanina kao političkog suverena kojem religija i nacija nijesu predmet unutrašnje politike toliko ćemo moći da razvijemo Mediteran kao more zajedničkih vrijednosti i pune kompatibilnosti obje njegove obale. Tada već u ovom vijeku možemo biti prosperitetna demokratska zajednica euromediteranaca od milijardu stanovnika", kazao je Krivokapić-
Debata o Siriji, borba protiv transnacionalnih prijetnji i zaštita ljudskih prava bili su tema o kojima u Budvi raspravlja najveća parlamentarna skupština na svijetu, a sve ih je sublimirala debata o Mediteranu kao uniji civilizacija.
U dodiru sa Evropom, Azijom i Afrikom, mediteransko more je u svojih oko 2 i po miliona kvadratnih kilometara kolijevka savremene civilizacije, podsjeća predsjednik parlamentarne skupštine OEBS-a Ranko Krivokapić:
"Mediteran je stvorio toliko toga što definiše svijet danas, i grčku demokratiju i rimsku republiku, arapsku nauku i renesansu koja je dodirnula i arapski i hrišćanski svijet. Sjeme koje čini temelj modernih, ustavnih republika takođe je zametnuto na obalama Jadranskog mora. Venecija još od XII vijeka bila je republika sa prvim ustavom. Vijekovima je Venecija širila snagu uvjerenja da niko nije vlasnik države i javnog posla, niko osim slobodnog čovjeka. Mediteran je sjeme iz kojeg je nikla savremena demokratija".
I danas su oči svijeta uprte u Mediteran, u Egipat, Libiju i Siriju, ali sa skepsom koju Krivokapić ne dijeli jer smatra da se u revolucionarni potencijal arapskog proljeća ne vjeruje zbog predrasuda.
"I zato najstarija demokratska zajednica u sviejtu Evropa ima obavezu da podrži demokratsku energiju arapskog svijeta. Ovi procesi nijesu samo šansa za arapski Mediteran. Proces širenja i jačanja demokratije na Mediteranu je istorijska šansa za jedan od najvećih izazova OEBS-a", poručio je.
Žan Klod Minjon
Jedan od najhitnijih primjera pomoći treba da bude reakcija Evrope na humanitarnu katastrofu kroz koju prolazi Sirija, ocjenjuje predsjednik parlamentarne skupštine Savjeta Evrope Žan Klod Minjon.
"Suočavamo se sa užasnom humanitarnom katastrofom, sa katastrofom kakvu možda nećemo moći da prevaziđemo ni u narednih 20 godina. Svi od nas očekuju da preuzmemo onaj dio odgovornosti koji nam pripada i da pokažemo da smo u prilici da primimo ove izbjeglice i da im pružimo adekvatne uslove".
Zajednica euromediteranaca
I primjer Italije, kroz imigrantske talase koji je zapljuskuju posljednjih godina kao i utopljenj ana stotina izbjeglica posljednjih sedmica zahtijevaju veću solidarnost Evrope i mediteranskih država ali ne samo u izbjegličkoj pomoći već i u iznalaženju rješenja za uzrok talasa ilegalnih imigranata, čulo se od italijanske delegacije.
"Moramo učiniti više za zemlje Mediterana, da ne napustimo ove ljude sa juga, da ih ne prepustimo sopstvenoj gorkoj sudbini. Njihova je sudbina neodvojivo povezana sa našom Mi prosto moramo da se obavežemo na međunarodnom niovu u smislu da nas Mediteran kao i nekada što je nekada objedinjavao civilizacije, da nas ponovo objedini", kazao je Đuljermo Piki.
Zadatak Evrope je da pomogne razbijanje predrasuda i podjele između civilizacija Istoka i Zapada, islama i hrišćanstva, kaže predsjednik Parlamentarne skupštine OEBS-a Ranko Krivokapić i zalaže se za izgradnju mediteranskog identiteta koji počiva na multikulturalizmu.
"Moramo znati da islam nije suprotstavljen Evropi. Islam je nerazdvojni dio naše istorije, njene kulture a u mnogim našim zemljama i tradicije. Zajedno moramo naći rješenja da ta tradicija bude unaprijeđena i bude osnov za stabilan i miran život ovog prostora u 21. vijeku. I kada nestanu države i narodi ostaju kulture. Ne mogu se razmrsiti jer su na Mediteranu one u spletovima grčke, rimske, turske, arapske. Nemoguće ih je razdvojiti kao što je nemoguće razdvojiti vode Mediterana. Ukoliko uspijemo da stvorimo građanina kao političkog suverena kojem religija i nacija nijesu predmet unutrašnje politike toliko ćemo moći da razvijemo Mediteran kao more zajedničkih vrijednosti i pune kompatibilnosti obje njegove obale. Tada već u ovom vijeku možemo biti prosperitetna demokratska zajednica euromediteranaca od milijardu stanovnika", kazao je Krivokapić-