I prethodnih nekoliko dana EU je imala pune ruke posla sa Zapadnim Balkanom - počelo je zelenim svjetlom za ratifikaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Srbijom, a završeno usvajanjem još jedne rezolucije o BiH, uz poziv svim kojih bi se trebala ticati bh. budućnost da konačno preuzmu odgovornost za nju.
Stav većine evropskih članica da je Srbija predugo držana na ledu, kad su u pitanju evropske integracije, dobio je početkom prošle sedmice dodatne argumente u pozitivnom izvještaju šefa haških tužitelja o saradnji Beograda sa Tribunalom. Nakon što su primili na znanje stav kako, bez obzira što još uvijek nema bjegunaca Ratka Mladića i Gorana Hadžića u haškom pritvoru, saradnja napreduje dobro, evropski su ministri odlučili, a visoka predstavnica EU, Catherine Ashton saopštila:
"Konstatovali smo da Srbija nastavlja saradnju sa Haškim sudom, sa ciljem da ostvari dodatne rezultate, te smo zbog toga dogovorili da se Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Srbijom može ratifikovati. Uz ovo smo pozdravili opredjeljenje Beograda prema EU i aplikaciju za kandidaturu podnijetu decembra prošle godine. Želimo ići naprije i ovom pitanju ćemo se opet vratiti."
Međutim, Geraldine Mattioli iz HRW je uvjerena da EU, odustajanjem od uslovljavanja napredovanja Srbije prema evropskim integracijama punom saradnjom sa Hagom, gubi efikasan mehanizam koji je do sada pred Haški sud doveo najveći broj optuženih:
"EU mora da pojača pritisak na Srbiju, jer, kao što reče šef haških tužitelja, on nema razloga da vjeruje kako je Mladić izvan Srbije, kao što vjeruje da se može učiniti više od strane policije i obavještajnih službi u Srbiji, kako bi se osnažilila potraga za Mladićem i koja bi se okončala njegovim hapšenjem. Snažno smo uvjereni da se to neće dogoditi ako EU ne nastavi sa pritiskom na Srbiju."
Fule: Bh. politički lideri treba da pokažu odgovornost
A čini se da je aktuelna bh. politička elita postala imuna na pritiske sa evropske strane - tako se nisu ni počešali kada je Evropski parlament konačno usvojio novu rezoluciju, koja malo kome donosi novosti - stanje sve lošije, političke prilike nikada gore, reforme na čekanju. Takav pogled dijeli i Evropska komisija, ustvrdio je i komesar za proširenje, Stefan Fule, koji smatra da je danas važnije nego ikada do sada reći:
"Posebno je važno - Dayton mora u cjelosti biti poštovan, posebno njegov dio koji se odnosi na bh. teritorijalni integritet. Izazovi u tom smislu nisu prihvatljivi. Prioritet je da politički lideri pokažu odgovornost primjenjujući presudu Evropskog suda za ljudska prava. Naredni amandmani na Ustav su neophodni kako bi BiH postala funkcionalnija država, ali i kako bi odgovorila članu 2. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Tražio sam od premijera Špirića da uspostavi tijelo koje će se baviti ustavnim promjenama i koje će biti aktivno i nakon izbora. Jer, kao što naglašava i rezolucija EP, pridruženje EU znači prihvatanje njenih pravila i vrijednosti. Sve zemlje regiona će marta naredne godine organizovati popis stanovništva. Urgentno je da BiH usvoji zakon o popisu, jer je riječ o ključnom dijelu socijalno - ekonomskog razvoja i evropskih integracija."
Dayton je uzalud potrošio 15 godina, vjeruje njemački demohrišćanin, Bernd Posselt, pozivajući na novo federalno ustrojstvo države:
"15 godina nakon Daytona BiH nije stigla daleko. Bilo je nekog napretka, ali ograničenog. Govorimo o Daytonu i kažemo: tu je, treba ga samo dosljedno primjeniti. Međutim, to nije tako - struktura BiH kakva je sada, ne funkcionira. Ta zemlja bi trebala biti stvarna federacija tri etničke skupine - sa efikasnijim oblikom organizovanja regiona."
Autorica rezolucije, izvjestiteljka za BiH, Doris Pack:
„Ne postoji čak ni zajedničko tržište u zemlji, nema zajedničkog snabdijevanja strujom, nema zajedničkih institucija, a ustav zemlje, kakav je sačinila međunarodna zajednica u Daytonu, nije dobra osnova za funkcioniranje pravne države. Što se tiče kršenja ljudskih prava i presude Suda za ljudska prava, želimo snažniju intervenciju Evropske komisije i, ako je neophodno, sankcije koje bi provele evropske institucije. Politika koja bi bila blaža od toga neće donijeti rezultat. Oni koji imaju vlast u BiH su navikli na drugačije tonove i takve tonove koriste prema nama. Nadamo se da će konačno doći bezvizni režim, dok, kada je riječ o borbi protiv kriminala i korupcije, tu smo daleko od pobjede: takva borba na mnogim mjestima nije čak ni počela! A vlast i politika su dio toga, što, uz slabašan pravosudni sistem, odbija investitore, pa tako mladi ljudi u zemlji nemaju šansu da nađu posao."
A sada dobra vijest - do kraja godine se očekuje da se u parlamentima evropskih članica dovrši ratifikovanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa BiH, što znači da on stupa na djelo.
No, to je odmah i loša vijest po ustrojstvo bh. države - jer, upozoravaju Evropljani, ovako neefikasna, troma i komplikovana, nikada neće moći odgovoriti zahtjevima kakve pred nju budu stavljale evropske integracije. Nešto se, i to hitno, mora mijenjati. A to već nije vijest.
*****
Pročitajte i ostale priloge iz programa Na vratima Evrope:
Preko sto hiljada raseljenih u BiH čeka svoj dom
Gilen: Za BiH postoji samo jedan put
Građani BiH i dalje suočeni sa redovima pred ambasadama
Mattioli: EU mora nastaviti pritisak na Srbiju
*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
Stav većine evropskih članica da je Srbija predugo držana na ledu, kad su u pitanju evropske integracije, dobio je početkom prošle sedmice dodatne argumente u pozitivnom izvještaju šefa haških tužitelja o saradnji Beograda sa Tribunalom. Nakon što su primili na znanje stav kako, bez obzira što još uvijek nema bjegunaca Ratka Mladića i Gorana Hadžića u haškom pritvoru, saradnja napreduje dobro, evropski su ministri odlučili, a visoka predstavnica EU, Catherine Ashton saopštila:
"Konstatovali smo da Srbija nastavlja saradnju sa Haškim sudom, sa ciljem da ostvari dodatne rezultate, te smo zbog toga dogovorili da se Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Srbijom može ratifikovati. Uz ovo smo pozdravili opredjeljenje Beograda prema EU i aplikaciju za kandidaturu podnijetu decembra prošle godine. Želimo ići naprije i ovom pitanju ćemo se opet vratiti."
EU mora da pojača pritisak na Srbiju, jer, kao što reče šef haških tužitelja, on nema razloga da vjeruje kako je Mladić izvan Srbije, kao što vjeruje da se može učiniti više od strane policije i obavještajnih službi u Srbiji, kako bi se osnažilila potraga za Mladićem i koja bi se okončala njegovim hapšenjem.
Međutim, Geraldine Mattioli iz HRW je uvjerena da EU, odustajanjem od uslovljavanja napredovanja Srbije prema evropskim integracijama punom saradnjom sa Hagom, gubi efikasan mehanizam koji je do sada pred Haški sud doveo najveći broj optuženih:
"EU mora da pojača pritisak na Srbiju, jer, kao što reče šef haških tužitelja, on nema razloga da vjeruje kako je Mladić izvan Srbije, kao što vjeruje da se može učiniti više od strane policije i obavještajnih službi u Srbiji, kako bi se osnažilila potraga za Mladićem i koja bi se okončala njegovim hapšenjem. Snažno smo uvjereni da se to neće dogoditi ako EU ne nastavi sa pritiskom na Srbiju."
Fule: Bh. politički lideri treba da pokažu odgovornost
A čini se da je aktuelna bh. politička elita postala imuna na pritiske sa evropske strane - tako se nisu ni počešali kada je Evropski parlament konačno usvojio novu rezoluciju, koja malo kome donosi novosti - stanje sve lošije, političke prilike nikada gore, reforme na čekanju. Takav pogled dijeli i Evropska komisija, ustvrdio je i komesar za proširenje, Stefan Fule, koji smatra da je danas važnije nego ikada do sada reći:
"Posebno je važno - Dayton mora u cjelosti biti poštovan, posebno njegov dio koji se odnosi na bh. teritorijalni integritet. Izazovi u tom smislu nisu prihvatljivi. Prioritet je da politički lideri pokažu odgovornost primjenjujući presudu Evropskog suda za ljudska prava. Naredni amandmani na Ustav su neophodni kako bi BiH postala funkcionalnija država, ali i kako bi odgovorila članu 2. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Tražio sam od premijera Špirića da uspostavi tijelo koje će se baviti ustavnim promjenama i koje će biti aktivno i nakon izbora. Jer, kao što naglašava i rezolucija EP, pridruženje EU znači prihvatanje njenih pravila i vrijednosti. Sve zemlje regiona će marta naredne godine organizovati popis stanovništva. Urgentno je da BiH usvoji zakon o popisu, jer je riječ o ključnom dijelu socijalno - ekonomskog razvoja i evropskih integracija."
Dayton je uzalud potrošio 15 godina, vjeruje njemački demohrišćanin, Bernd Posselt, pozivajući na novo federalno ustrojstvo države:
"15 godina nakon Daytona BiH nije stigla daleko. Bilo je nekog napretka, ali ograničenog. Govorimo o Daytonu i kažemo: tu je, treba ga samo dosljedno primjeniti. Međutim, to nije tako - struktura BiH kakva je sada, ne funkcionira. Ta zemlja bi trebala biti stvarna federacija tri etničke skupine - sa efikasnijim oblikom organizovanja regiona."
Autorica rezolucije, izvjestiteljka za BiH, Doris Pack:
„Ne postoji čak ni zajedničko tržište u zemlji, nema zajedničkog snabdijevanja strujom, nema zajedničkih institucija, a ustav zemlje, kakav je sačinila međunarodna zajednica u Daytonu, nije dobra osnova za funkcioniranje pravne države. Što se tiče kršenja ljudskih prava i presude Suda za ljudska prava, želimo snažniju intervenciju Evropske komisije i, ako je neophodno, sankcije koje bi provele evropske institucije. Politika koja bi bila blaža od toga neće donijeti rezultat. Oni koji imaju vlast u BiH su navikli na drugačije tonove i takve tonove koriste prema nama. Nadamo se da će konačno doći bezvizni režim, dok, kada je riječ o borbi protiv kriminala i korupcije, tu smo daleko od pobjede: takva borba na mnogim mjestima nije čak ni počela! A vlast i politika su dio toga, što, uz slabašan pravosudni sistem, odbija investitore, pa tako mladi ljudi u zemlji nemaju šansu da nađu posao."
A sada dobra vijest - do kraja godine se očekuje da se u parlamentima evropskih članica dovrši ratifikovanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa BiH, što znači da on stupa na djelo.
No, to je odmah i loša vijest po ustrojstvo bh. države - jer, upozoravaju Evropljani, ovako neefikasna, troma i komplikovana, nikada neće moći odgovoriti zahtjevima kakve pred nju budu stavljale evropske integracije. Nešto se, i to hitno, mora mijenjati. A to već nije vijest.
*****
Pročitajte i ostale priloge iz programa Na vratima Evrope:
Preko sto hiljada raseljenih u BiH čeka svoj dom
Gilen: Za BiH postoji samo jedan put
Građani BiH i dalje suočeni sa redovima pred ambasadama
Mattioli: EU mora nastaviti pritisak na Srbiju
*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)