Sa brojnih evropskih adresa Crnoj Gori se često saopštava da Crna Gora mora da riješi status raseljenih ukoliko želi napredak ka članstvu u EU. Konkretno traži se rješavanje pravnog statusa raseljenih kako bi oni mogli imati sva ona prava koja imaju i drugi građani Crne Gore.
U vladi i nevladinom sektoru u Crnoj Gori, međutim smatraju da su zahtjevi EU prema Crnoj Gori prestrogi, da ona sama ne može riješiti status pogotovo raseljenih sa Kosova, zbog čega se od EU traži „realniji“ pristup i veći pritisak na vlasti u Prištini kako bi stvorili uslove za povratak svojih građana.
Evropska unija (EU) iz izvještaja u izvještaj od Crne Gore traži da riješi složen status raseljenih i omogući im pristup društvenim, političkim i ekonomskim pravima.
Jednostavno rečeno, od Crne Gore se traži da raseljenima obezbijedi pristojne uslove za život i prava koja imaju i njeni građani. Rješavanje ovog pitanja ključno je za napredak zemlje ka EU, podvukao je šef Delegacije EU u Podgorici Mitja Drobnič, koji je sa vladom potpisao ugovora za integraciju i povratak RAE (romske, aškalijske i egipćanske) populacije vrijedan 3 miliona eura.
"Rješavanje pitanja raseljenih i izbjeglih lica spada u jedan od stubova regionalne saradnje i važan je element u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju EU kao i ključan uslov za napredak ka članstvu Crne Gore u EU", kazao je Drobnič.
U Crnoj Gori trenutno boravi oko 16.000 osoba sa raznim statusima - raseljeni, interno raseljeni, stranci sa privremenim ili stalnim boravkom - podaci su Zavoda za zbrinjavanje izbjeglica.
„Vlada u saradnji sa EU čini sve da u narednih nekoliko godina trajno riješi status raseljenih“, kaže za RSE direktor Zavoda za zbrinjavanje izbjeglica, Željko Šofranac.
"Crna Gora je u okvirima svoje ekonomske i socijalne moći prepoznata možda i kao neko ko najbolje radi ovaj posao u regionu. Nije mala brojka za Crnu Goru brojka od 16 hiljada ovih lica, koja su sada u raznim pravnim oblicima. To su sve kategorije koje na neki način daju sliku koliko sve radimo da bi na kraju došli do pravih rješenja, odnosno da li će oni postati građani Crne Gore ili zemlje porijekla", navodi on.
Zemlje porijekla slabo doprinose
Najveći problem su, međutim raseljeni sa Kosova, Romi, Egipćni i Aškalije, koji su u izvještajima EU označeni kao najrizičnija grupa u smislu dobijanja statusa, jer su bez bilo kakvih ličnih dokumenata, izloženi segregaciji i žive u nehumanim uslovima.
Šofranac, međutim ukazuje da je kompletan teret rješavanja pitanja raseljenih sa Kosova na teretu Crne Gore, te da Kosovo ne doprinosi promjeni statusa njegovih građana koji su 1999. godine pobjegli u Crnu Goru.
"Zemlje porijekla, prije svih Kosovo apsolutno ničim ne doprinose da se taj njihov status promijeni. Znači, sav teret pada na Crnu Goru iz koje ovih dana ali i godina unazad, idemo na Kosovo i vadimo njihova razna dokumenta i gdje ih vraćamo u Crnu Goru da bi aplicirali za sve zakonske statuse koje im je naša zakonska regulativa predvidjela", kaže Šofranac.
U nevladinom sektoru smatraju da su raseljeni diskriminisani i da je njihov položaj težak. Ukazuju na posebno težak položaj RAE populacije sa Kosova, jer oni nijesu u stanju da pribave svoja lična dokumenta i riješe osnovne životne probleme.
Koordinator za ljudska prava u Građanskoj alijansi Milan Radović u izjavi za RSE, međutim ocjenjuje da su zahtjevi EU prema Crnoj Gori „prestrogi“ i „neravnopravni“ ako se uzme u obzir da su i pojedine članice Unije pribjegavale nepopularnoj mjeri deportacije Roma u matične zemlje. Sem toga Radović ističe i tešku socio-ekonomsku situaciju u Crnoj Gori.
"Zahtjevi EU nijesu dobro procijenjeni, imajući prije svega u vidu činjenicu da je u Crnoj Gori ogroman broj problema i domicilnog stanovništva, koje takođe ima velik broj problema, veliki broj ljudi nema krov nad glavom. Mislim da je konačno vrijeme da EU u rješavanje ovog problema uđe sa više strana, da se pored pored toga što se zahtijeva od države Crne Gore dio odgovornosti i posla prebaci na Kosovo, ali i međunarodnu zajednicu", smatra Radović.
Pored „realnijeg“ sagledavanja problema od same EU u Građanskoj alijansi smatraju da Vlada Crne Gore mora više raditi na promovisanju povratka raseljenih u matične države, ali i da Kosovo treba angažovanije da radi na uslovima za povratak svojih građana. Ono što je na Crnoj Gori, a bila je jedna od sugestija Delegacije EU u Podgorici je, da će vlada najvjerovatnije produžiti rok raseljenima da apliciraju za promjenu svog statusa, a koji je bio oročen na decembar ove godine.
U vladi i nevladinom sektoru u Crnoj Gori, međutim smatraju da su zahtjevi EU prema Crnoj Gori prestrogi, da ona sama ne može riješiti status pogotovo raseljenih sa Kosova, zbog čega se od EU traži „realniji“ pristup i veći pritisak na vlasti u Prištini kako bi stvorili uslove za povratak svojih građana.
Evropska unija (EU) iz izvještaja u izvještaj od Crne Gore traži da riješi složen status raseljenih i omogući im pristup društvenim, političkim i ekonomskim pravima.
Jednostavno rečeno, od Crne Gore se traži da raseljenima obezbijedi pristojne uslove za život i prava koja imaju i njeni građani. Rješavanje ovog pitanja ključno je za napredak zemlje ka EU, podvukao je šef Delegacije EU u Podgorici Mitja Drobnič, koji je sa vladom potpisao ugovora za integraciju i povratak RAE (romske, aškalijske i egipćanske) populacije vrijedan 3 miliona eura.
"Rješavanje pitanja raseljenih i izbjeglih lica spada u jedan od stubova regionalne saradnje i važan je element u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju EU kao i ključan uslov za napredak ka članstvu Crne Gore u EU", kazao je Drobnič.
U Crnoj Gori trenutno boravi oko 16.000 osoba sa raznim statusima - raseljeni, interno raseljeni, stranci sa privremenim ili stalnim boravkom - podaci su Zavoda za zbrinjavanje izbjeglica.
„Vlada u saradnji sa EU čini sve da u narednih nekoliko godina trajno riješi status raseljenih“, kaže za RSE direktor Zavoda za zbrinjavanje izbjeglica, Željko Šofranac.
"Crna Gora je u okvirima svoje ekonomske i socijalne moći prepoznata možda i kao neko ko najbolje radi ovaj posao u regionu. Nije mala brojka za Crnu Goru brojka od 16 hiljada ovih lica, koja su sada u raznim pravnim oblicima. To su sve kategorije koje na neki način daju sliku koliko sve radimo da bi na kraju došli do pravih rješenja, odnosno da li će oni postati građani Crne Gore ili zemlje porijekla", navodi on.
Zemlje porijekla slabo doprinose
Najveći problem su, međutim raseljeni sa Kosova, Romi, Egipćni i Aškalije, koji su u izvještajima EU označeni kao najrizičnija grupa u smislu dobijanja statusa, jer su bez bilo kakvih ličnih dokumenata, izloženi segregaciji i žive u nehumanim uslovima.
Željko Šofranac
Šofranac, međutim ukazuje da je kompletan teret rješavanja pitanja raseljenih sa Kosova na teretu Crne Gore, te da Kosovo ne doprinosi promjeni statusa njegovih građana koji su 1999. godine pobjegli u Crnu Goru.
"Zemlje porijekla, prije svih Kosovo apsolutno ničim ne doprinose da se taj njihov status promijeni. Znači, sav teret pada na Crnu Goru iz koje ovih dana ali i godina unazad, idemo na Kosovo i vadimo njihova razna dokumenta i gdje ih vraćamo u Crnu Goru da bi aplicirali za sve zakonske statuse koje im je naša zakonska regulativa predvidjela", kaže Šofranac.
U nevladinom sektoru smatraju da su raseljeni diskriminisani i da je njihov položaj težak. Ukazuju na posebno težak položaj RAE populacije sa Kosova, jer oni nijesu u stanju da pribave svoja lična dokumenta i riješe osnovne životne probleme.
Koordinator za ljudska prava u Građanskoj alijansi Milan Radović u izjavi za RSE, međutim ocjenjuje da su zahtjevi EU prema Crnoj Gori „prestrogi“ i „neravnopravni“ ako se uzme u obzir da su i pojedine članice Unije pribjegavale nepopularnoj mjeri deportacije Roma u matične zemlje. Sem toga Radović ističe i tešku socio-ekonomsku situaciju u Crnoj Gori.
"Zahtjevi EU nijesu dobro procijenjeni, imajući prije svega u vidu činjenicu da je u Crnoj Gori ogroman broj problema i domicilnog stanovništva, koje takođe ima velik broj problema, veliki broj ljudi nema krov nad glavom. Mislim da je konačno vrijeme da EU u rješavanje ovog problema uđe sa više strana, da se pored pored toga što se zahtijeva od države Crne Gore dio odgovornosti i posla prebaci na Kosovo, ali i međunarodnu zajednicu", smatra Radović.
Pored „realnijeg“ sagledavanja problema od same EU u Građanskoj alijansi smatraju da Vlada Crne Gore mora više raditi na promovisanju povratka raseljenih u matične države, ali i da Kosovo treba angažovanije da radi na uslovima za povratak svojih građana. Ono što je na Crnoj Gori, a bila je jedna od sugestija Delegacije EU u Podgorici je, da će vlada najvjerovatnije produžiti rok raseljenima da apliciraju za promjenu svog statusa, a koji je bio oročen na decembar ove godine.