Europska unija je 2. oktobra poduzela korak prema sankcioniranju Rusije zbog niza nedavnih hibridnih i sabotažnih napada širom Europe, rekli su diplomati za Reuters.
EU i NATO optužili su Moskvu da stoji iza niza incidenata čiji je cilj destabilizacija Zapada dok su dvije strane u sukobu oko rata Kremlja protiv Ukrajine.
Vlasti u nekoliko zemalja EU-a - uključujući Njemačku, Poljsku, Litvu, Latviju i Estoniju - izvijestile su o otkrivanju zavjera ili incidenata uključujući podmetanje požara koje je posljednjih mjeseci planirala Moskva.
Ambasadori zemalja članica su na sastanku 27 zemalja EU-a u Bruxellesu odobrili uspostavu novog pravnog okvira za nametanje zabrana izdavanja viza i zamrzavanja imovine onima koji su odgovorni za napade.
Nakon što tekst bude službeno potpisan sljedeće sedmice, EU tada može dodati imena određenih ruskih agenata ili entiteta na crnu listu, rekli su diplomati.
Europski dužnosnici kažu kako vjeruju da su ruske akcije djelomično usmjerene na podrivanje podrške Kijevu dok rat Moskve traje već treću godinu.
Zemlje EU-a sa Sjedinjenim Američkim Državama pružile su veliku većinu podrške Ukrajini otkako je Kremlj pokrenuo svoju invaziju u februaru 2022.
EU je već uvela 14 rundi sankcija bez presedana protiv Rusije s ciljem ometanja Kremljovog ratnog stroja.
U pokušaju da suzbiju zlonamjerne aktivnosti Moskve, brojne zemlje EU-a predvođene Češkom nastojale su uvesti mjere kojima bi se ruski diplomati spriječili u slobodnom kretanju blokom.
Do sada nije bilo sveukupne potpore za ovaj korak, a Mađarska - zemlja koja je najprijateljskija prema Moskvi u europskom bloku - nedavno je uznemirila svoje kolege u EU ublažavanjem viznih pravila za Ruse.