Do dogovora o presudi Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić i Finci bh političari, već je jasno, ne mogu doći. Izgovori su već godinama isti, a ni pritisci očito ne pomažu. Iako su, nakon višegodišnjih prijetnji, iz Evropske unije prvi put konkretno sankcionisali Bosnu i Hercegovinu, njihova odgovornost zamalo je pa ravna onoj domaćih političkih prvaka.
Bh politički čelnici vratili su se nakon briselskog sastanka s istim stavovima, jednako neusklađeni i bez vizije šta dalje. S druge strane, Evropska komisija suspendovaće će oko 47 milijuna eura, i naredne sedmice ponovno u izvještaju iskritikovati BiH. Ma kako strašno zvučalo da će više od polovine sredstava IPA fondova za narednu godinu zaobići Bosnu i Hercegovinu, to je tek simbolična kazna, jer je i način na koji je Evropska unija pokušala privoliti bh lidere bio pogrešan, vjeruje Marko Prelec iz Međunarodne krizne grupe.
„47 miliona eura zvuči kao velika svota, i tako jeste, međutim, ako se izračuna po glavi stanovništva, dođe na nekih 12-13 eura. Dakle, je li to razumna cijena za Ustav jedne zemlje? Ima jedan nesrazmjer između onoga čime Evropa prijeti i važnosti pitanja o kojem se radi. Još jednom – mislim da je ovo krivi način donošenja ustavnih promjena. Pod velikim pritiskom – nije to način“, kaže Prelec.
Sve se, navodi Prelec, odvijalo u posljednjem trenutku i na - za njega - čudan način.
„Komesar File je dao neke usmene prijedloge, u zadnjem trenutku, takoreći pet minuta do ponoći, s time da to nisu bili dovoljno konkretni prijedlozi za rješenje pitanja Sejdić-Finci da bi se mogao dati odgovor DA ili NE. Koliko smo vidjeli, niti jedan od lidera nije objelodanio o čemu se zapravo radi. Mislim da je, najblaže rečeno, čudan način donošenja ustavnih promjena, da se to radi pod tolikim vremenskim pritiskom i pod velom tajnosti. Možda ima nekih razloga za to, ali, to je čudno. Apsolutno je bilo pogrešno da se rješavanje pitanja Sejdić-Finci, dakako jednog nužnog pitanja, postavi u ovom preciznom trenutku, kao uvjet rješenja molbe za članstvo. Rješavanje pitanja Sejdić-Finci na bilo koji način koji je do sad predložen, ne bi bitno poboljšao funkcionalnost nit bh drževe, a zapravo ni uživanja prava manjina. One imaju probleme u BiH, dakako, ali za običnog čovjeka neizbor u Predsjedništvo nije niti problem broj jedan, niti broj dva, ni broj tri“, konstatuje Prelec.
Aleksandra Stiglmajer, analitičarka ESI-ja, smatra da je međunarodna zajednica suodgovorna jer je insistirajući na jednom zapostavila sva druga važna pitanja u BiH.
„Mislimo da će to pitanje biti puno bolje i lakše za riješiti kada Bosna i Hercegovina krene u proces pridruživanja, radi svih transformacija do kojih će doći. Sada je tri godine izgubljeno na tome da se stalno dogovara oko tog pitanja. Onda se vidjelo da to nije tako lako za riješiti, a krivica je na Evropskoj komisiji, koja je to napravila kao uvjet za kandidaturu Bosne i Hercegovine“, ocjenjuje Aleksandra Stiglmajer.
BiH sama sebi nameće sankcije
Jelko Kacin, zastupnik u Evropskom parlamentu, kao primarnog krivca vidi političare u Bosni i Hercegovini, koji blokiraju i sve ostalo.
„Jedno je slučaj Sejdić-Finci kada govorimo o pravu manjina, a drugo je jedan praktično niz problema koji govore o tome da ova politička elita ubija ekonomsku osnovu ovoj zemlji. Zato je to nešto što Evropska unija veoma teško shvaća“, naglašava Kacin.
U pogledu sankcija Kacin kaže kako je Bosna i Hercegovina sama sebi uvela sankcije, i to ne prvi put:
„Konkretan primjer bila je vizna liberalizacija. Bosna i Hercegovina je sama sebi produžila vizni režim. Srbija nije, Crna Gora nije, Makedonija nije. Oni su odradili ono što su preuzeli kao svoju obavezu, jedino Bosna i Hercegovina te obaveze nije implementirala, pa je zato došlo do vizne liberalizacije tek godinu dana kasnije, kada su implementirali svoje obaveze. Zato ja ne želim ponovo slušati primjedbe kako neko drugi uvodi i nameće sankcije Bosni i Hercegovini. To jednostavno nije istina. Bosna i Hercegovina je veoma uporna i sama sebi nameće svoje sankcije“, tvrdi Kacin.
Suodgovornost međunarodne zajednice za katastrofalnu političku klimu svakako postoji, slažu se sagovornici. Godinama negativni izvještaji raznih evropskih institucija prolaze uz usmene prijetnje i bez ikakvih konkretnih mjera, što se ne odražava na domaće političke strukture - koje itekako dobro profitiraju na što lošijem stanju u zemlji.
Jasno je i njima da bi u uređenoj državi postojala odgovornost za svaki izgubljeni cent i svaku lošu odluku. Ovako, krijući se iza tobožnje zaštite kolektiviteta ili manjina, kako čija politika nalaže, najbolje i jedinstveno štite vlastite pozicije.
Bh politički čelnici vratili su se nakon briselskog sastanka s istim stavovima, jednako neusklađeni i bez vizije šta dalje. S druge strane, Evropska komisija suspendovaće će oko 47 milijuna eura, i naredne sedmice ponovno u izvještaju iskritikovati BiH. Ma kako strašno zvučalo da će više od polovine sredstava IPA fondova za narednu godinu zaobići Bosnu i Hercegovinu, to je tek simbolična kazna, jer je i način na koji je Evropska unija pokušala privoliti bh lidere bio pogrešan, vjeruje Marko Prelec iz Međunarodne krizne grupe.
„47 miliona eura zvuči kao velika svota, i tako jeste, međutim, ako se izračuna po glavi stanovništva, dođe na nekih 12-13 eura. Dakle, je li to razumna cijena za Ustav jedne zemlje? Ima jedan nesrazmjer između onoga čime Evropa prijeti i važnosti pitanja o kojem se radi. Još jednom – mislim da je ovo krivi način donošenja ustavnih promjena. Pod velikim pritiskom – nije to način“, kaže Prelec.
Sve se, navodi Prelec, odvijalo u posljednjem trenutku i na - za njega - čudan način.
„Komesar File je dao neke usmene prijedloge, u zadnjem trenutku, takoreći pet minuta do ponoći, s time da to nisu bili dovoljno konkretni prijedlozi za rješenje pitanja Sejdić-Finci da bi se mogao dati odgovor DA ili NE. Koliko smo vidjeli, niti jedan od lidera nije objelodanio o čemu se zapravo radi. Mislim da je, najblaže rečeno, čudan način donošenja ustavnih promjena, da se to radi pod tolikim vremenskim pritiskom i pod velom tajnosti. Možda ima nekih razloga za to, ali, to je čudno. Apsolutno je bilo pogrešno da se rješavanje pitanja Sejdić-Finci, dakako jednog nužnog pitanja, postavi u ovom preciznom trenutku, kao uvjet rješenja molbe za članstvo. Rješavanje pitanja Sejdić-Finci na bilo koji način koji je do sad predložen, ne bi bitno poboljšao funkcionalnost nit bh drževe, a zapravo ni uživanja prava manjina. One imaju probleme u BiH, dakako, ali za običnog čovjeka neizbor u Predsjedništvo nije niti problem broj jedan, niti broj dva, ni broj tri“, konstatuje Prelec.
Aleksandra Stiglmajer
U izvještaju Inicijative za stabilnost Evrope (ESI), pod nazivom 'Izgubljeni u bosanskohercegovačkom labirintu', navodi se da Evropska unija ne treba da blokira put Bosne i Hercegovine zbog slučaja Sejdić-Finci.Aleksandra Stiglmajer, analitičarka ESI-ja, smatra da je međunarodna zajednica suodgovorna jer je insistirajući na jednom zapostavila sva druga važna pitanja u BiH.
„Mislimo da će to pitanje biti puno bolje i lakše za riješiti kada Bosna i Hercegovina krene u proces pridruživanja, radi svih transformacija do kojih će doći. Sada je tri godine izgubljeno na tome da se stalno dogovara oko tog pitanja. Onda se vidjelo da to nije tako lako za riješiti, a krivica je na Evropskoj komisiji, koja je to napravila kao uvjet za kandidaturu Bosne i Hercegovine“, ocjenjuje Aleksandra Stiglmajer.
BiH sama sebi nameće sankcije
Jelko Kacin, zastupnik u Evropskom parlamentu, kao primarnog krivca vidi političare u Bosni i Hercegovini, koji blokiraju i sve ostalo.
„Jedno je slučaj Sejdić-Finci kada govorimo o pravu manjina, a drugo je jedan praktično niz problema koji govore o tome da ova politička elita ubija ekonomsku osnovu ovoj zemlji. Zato je to nešto što Evropska unija veoma teško shvaća“, naglašava Kacin.
U pogledu sankcija Kacin kaže kako je Bosna i Hercegovina sama sebi uvela sankcije, i to ne prvi put:
„Konkretan primjer bila je vizna liberalizacija. Bosna i Hercegovina je sama sebi produžila vizni režim. Srbija nije, Crna Gora nije, Makedonija nije. Oni su odradili ono što su preuzeli kao svoju obavezu, jedino Bosna i Hercegovina te obaveze nije implementirala, pa je zato došlo do vizne liberalizacije tek godinu dana kasnije, kada su implementirali svoje obaveze. Zato ja ne želim ponovo slušati primjedbe kako neko drugi uvodi i nameće sankcije Bosni i Hercegovini. To jednostavno nije istina. Bosna i Hercegovina je veoma uporna i sama sebi nameće svoje sankcije“, tvrdi Kacin.
Suodgovornost međunarodne zajednice za katastrofalnu političku klimu svakako postoji, slažu se sagovornici. Godinama negativni izvještaji raznih evropskih institucija prolaze uz usmene prijetnje i bez ikakvih konkretnih mjera, što se ne odražava na domaće političke strukture - koje itekako dobro profitiraju na što lošijem stanju u zemlji.
Jasno je i njima da bi u uređenoj državi postojala odgovornost za svaki izgubljeni cent i svaku lošu odluku. Ovako, krijući se iza tobožnje zaštite kolektiviteta ili manjina, kako čija politika nalaže, najbolje i jedinstveno štite vlastite pozicije.