Bh. lideri sa Štefanom Fileom u Briselu uoči razgovora, 10. oktobar 2013.
Brisel: Bh. lideri bez dogovora, EK prijeti sankcijama
Bh. lideri ni u četvrtak nisu postigli dogovor o provođenju presude Suda za ljudska prava u Strazburu u predmetu Sejdić-Finci koji je neophodan kako bi se odblokirao evropski put zemlje. Rečeno je da se dijalog nastavlja, te da novih rokova za dogovor nema, kao i da su iz Brisela najavljene sankcije.
Evropski komesar za proširenje i politiku susjedstva Štefan Füle zaključio je da i dalje postoji perspektiva za članstvo Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji, saopšteno je nakon sastanka iz Delegacije Evropske unije u BiH.
"Konsultacije između vodećih političkih aktera, i sa Evropskom unijom, bit će intenzivno nastavljene u narednim danima, a raspoloživi modaliteti bit će dodatno raspravljeni", naveo je evropski komesar.
Füle je zaključio i "da nepostojanje rješenja u slučaju Sejdić i Finci blokira pristupni proces Bosne i Hercegovine te da je stoga teško opravdati nastavak davanja sredstava iz IPA fondova, zbog čega će 11. oktobra biti aktivirane procedure da prvobitno planirana sredstva iz programa IPA 2013 za Bosnu i Hercegovinu budu smanjena za 54 posto, odnosno za 47 miliona eura".
"Ukoliko se u narednim danima dođe do rješenja, ova procedura još uvijek može biti obustavljena", kazao je Füle.
On je potcrtao da, uprkos izvjesnom napretku oko Mehanizma koordinacije za pitanja u vezi s EU koji je ostvaren na sastanku u četvrtak, konačno rješenje još nije postignuto.
Füle je kazao da ne može biti razmatrano programiranje za novi ciklus Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA2 2014-2020) dok ne profunkcioniše Mehanizam koordinacije, kao i da svaka godina kašnjenja u programiranju za posljedicu ima značajne gubitke novca iz grantova koji bi inače bili dostupni Bosni i Hercegovini.
Čović-Radončić: Nije isključen ni indirektni izbor članova Predsjedništva BiH
Predstavnici šest vodećih stranaka na nivou BiH očekuju da komesar za proširenje EU, Štefan Füle u narednih nekoliko dana uputi pisani prijedlog, kojeg bi on sročio, u vidu dokumenta ili inicijative, za rješavanje presude “Sejdić-Finci”, a na osnovu onoga što je čuo tokom i današnjeg kruga razgovora sa bh. zvaničnicima.
To bi bio inicijalni dokument, koji bi bio prihvatljiv za sve strane u BiH, rečeno je u četvrtak u Mostaru na press-koneferenciji koju su po povratku iz Bruxellesa održali predsjednik HDZ-a Dragan Čović i lider SBB-a, Fahrudin Radončić, te predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Vjekoslav Bevanda.
Istakli su kako nije isključeno da “cijeli proces” provođenja presude “Sejdić-Finci” bude “resetovan”, te da na stolu bude prijedlog indirektnog izbora članova Predsjedništva BiH, što bi – podsjetimo – obavljalo se u Parlamentu.
“Indirektni način izbora članova Predsjedništva BiH ne smije biti proglašen mrtvim. Vrlo je lako da se ponovo vrati priča o indirektnom izboru na početak”, rekao je predsjednik SBB-a, Fahrudin Radončić.
Iz Brisela, bosanskohercegovački lideri se u Sarajevo, odnosno Banjaluku ne vraćaju pognute glave, kako bi trebali, s obzirom na još jedne propale pregovore o provođenju presude Sejdić-Finci. Kako je to rekao Martin Raguž, predsjednik HDZ 1990., umjesto sami, od sada će raditi u saradnji sa Evropskom komisijom.
„Ja vjerujem da će se to narednih dana zaista desiti i da ćemo imati rješenje. Čvrsto vjerujem da ćemo, zajedno s Evropskom komisijom, imati rješenje”, rekao je Raguž.
Isti stav ima i predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija. On je još početkom sedmice dao nasluititi bh javnosti da pregovori u Briselu neće uroditi plodom, s obzirom da zavise od njih sedmorice i priželjkujući jače uključenje Evropske komisije. Isti stav je ponovio i u četvrtak u Briselu.
„Mi očekujemo u narednih par dana da će komesar File izaći sa nekom inicijativom koja je je prije svega ono što vidi Evropska komisija“, naveo je Lagumdžija.
Za prvog čovjeka SNSD-a, Milorada Dodika, problem ne predstavljaju stranke iz Republike Srpske, već one iz Federacije koje se ne mogu usaglasiti oko izbora člana Predsjedništva BiH. Dodik je, za razliku od ostalih, jedini bio iskren odgovarajući na novinarsko pitanje o mogućim sankcijama Evropske unije prema BiH.
„Komesar je napomenuo da će se automatski zaustaviti 47 miliona IPA sredstava, koji naravno, ne tangiraju mnogo Republiku Srpsku, mi smo i bili protiv projekata koji se tiču tih 47 miliona. Mi iz toga izlazimo relaksirani“, poručio je Dodik.
Brisel na potezu
Najveći dio bosanskohercegovačkih analitičara ocjenjuje da je i došlo konačno vrijeme da Evropska unija preduzme konkretne korake u kažnjavanju ovdašnjih političara.
„To je, uostalom, teza koju ja već godinama ponavljam je da ova vlast sama po sebi nikada neće napraviti niti jedan korak naprijed dok ne bude na to primorana“, kaže Ibrahim Prohić.
„Ta potvrda da naše političke elite, koliko god priželjkuju odlazak OHR-a, nisu kadre da samostalno odlučuju o sudbini naroda kojeg predstavljaju“, kaže Đorđe Vuković, profesor na banjalučkom Univerzitetu.
S obzirom na opiranje bh lidera da provedu presudu Sejdić-Finci, nameće se pitanje- jesu li sankcije, zaista, moguće. Odgovor daje analitičar Zekerijah Smajić:
„Sankcije ostaju kao jedina mogućnost, imajući u vidu da ovakva konstitucija vlasti u Bosni i Hercegovini nije u stanju izroditi neko ozbiljnije rješenje. Danas u Briselu ako se išta moglo očekivati, mogao je biti neki truli kompromis koji ne bi bio provodiv u praksi, i po mom sudu, mislim da je bolje da se ovako završio još jedan neuspjeli sastanak u Briselu, nego da su sami sebe lagali, a preko tih svojih otvrdnutih obraza, lagali i cijele narode i narodnosti u Bosni i Hercegovini, a time i međunarodnu zajednicu.“
Za Jakoba Fincija, koji je sa Dervom Sejdićem tužio BiH i dobio presudu u Strazburu, pored mogućih finansijskih sankcija, veće je razočarenje što ovdašnji političari toliko uporno nastoje da presudu ne provedu. U izjavi za naš radio kaže kako nije ni slutio da će u BiH biti toliko opiranja da tzv.ostali imaju ista prava kao i tri konstitutivna naroda:
„Bez obzira na popis stanovništva koji će uskoro biti poznat, ipak, u ovoj zemlji živi sigurno najmanje devedeset pet posto pripadnika konstitutivnih naroda i ne vidim razloga da se trebaju bojati da jedan mali, mali dio vlasti trebaju da prepuste i ostalima“, navodi Finci.
Sve i da Evropska komisija ostavi prostora bh liderima da do kraja godine provedu presudu Sejdić-Finci, analitičari smatraju da to vrijeme neće biti potrošeno na nju. Razlog je, kako navodi Zekerijah Smajić, što je konstitucija vlasti napravljena na osnovu Dejtonskog sporazuma, koji, ovakav kakav jeste, i koči provedbu.
„Dejton, sam po sebi je rigidan i toliko je još dodatno izvitoperen u administrativno-pravnom i zakonodavnom smislu u njegovoj provedbi, da je nemoguće napraviti solomonsku formulu između ovako izabranih političkih lidera, odnosno političkih stranaka koje vladaju zemljom. I to neće biti moguće napraviti - ciljam u ovom trenutku na promjene Ustava. To je suštinski problem Bosne i Hercegovine, a odluka iz Strazbura je samo djelić onoga što se mora uraditi u bh. Ustavu. Drugo je pitanje da li je ovo uopšte problem koji bi se trebala baviti Evropska unija imajući u vidu da je Vijeće Evrope vrlo respektabilna organizacija, da ima svoje instrumente pritiska i da je sami problem delegiran iz Sarajeva Vijeću Evrope i ono je donijelo presudu kroz svoj sud za ljudska prava i trebalo se baviti time, na taj način bi proces Bosne i Hercegovine na putu evropskih integracija bio rasterećen ove jedne užasne političke mrlje“, zaključuje Smajić.
