Ekonomska aktivnost Kine koja se odnosila na maloprodaju, industrijsku proizvodnju i investicije za jul mjesec nije ispunila očekivanja. Ispostavljeni podaci koji su evidentirali stagnaciju produbili su zabrinutosti zbog mogućnosti produbljivanja i dugoročnog usporavanja ekonomije.
Podacima o aktivnostima nedostaju prognoze od početka drugog tromjesečja, a slabost povećava zabrinutost da se kineska ekonomija približava kritičnoj tački.
Ne bi bilo prvi put, piše Reuters.
Uzbuna zbog rasta oglasila se tokom globalne finansijske krize 2008-09. i tokom 2015. zbog straha od odljeva kapitala.
Kina je izašla iz tih mjera šokantnim poticajem ulaganja u infrastrukturu i poticanjem špekulacija na tržištu nekretnina, među ostalim mjerama.
Ali poboljšanja infrastrukture napravila su previše dugova, a "balon nekretnina" je već puknuo, što ugrožava finansijsku stabilnost.
S obzirom na to da su kineska ulaganja u infrastrukturu i nekretnine potaknuta dugom dosegla vrhunac, a kako izvoz usporava u skladu s globalnom ekonomijom, Kini preostaje još samo jedan izvor s kojim se može poigrati: potrošnja u domaćinstvima.
Usporavanje ekonomije u odnosu na to je drugačije.
Ekonomski oporavak Kine u velikoj mjeri zavisi od veće potrošnje u domaćinstvima koja bi trebala biti tolika da kompenzuje slabosti u drugim segmentima ekonomije.
Pročitajte i ovo: Kina smanjuje kamate za oživljavanje posrnulog oporavkaZašto se ekonomisti fokusiraju na potražnju domaćinstava?
Za razliku od potrošača na Zapadu, Kinezi su uglavnom bili prepušteni sami sebi tokom pandemije COVID-19, a osvetnički pohod koji su neki ekonomisti očekivali nakon ponovnog otvaranja Kine nikada se nije dogodio.
Međutim, potrošnja u domaćinstvima, kao postotak bruto domaćeg proizvoda (BDP), bila je među najnižima u svijetu čak i prije COVID-a, a ekonomisti su je identifikovali kao ključnu strukturnu neravnotežu u ekonomiji koja se previše oslanja na ulaganja potaknuta dugom.
Ekonomisti krive slabu domaću potražnju za smanjeni apetit za investicije u privatnom sektoru i za skliznuće Kine u deflaciju u julu. Ako se trend nastavi, deflacija bi mogla pogoršati ekonomsko usporavanje i produbiti probleme duga.
Neravnoteža između potrošnje i investicija dublja je nego u Japanu prije nego što je ušao u svoju "izgubljenu deceniju" stagnacije 1990-ih.
Šta su loši efekti usporavanja?
Podaci o aktivnostima u julu naveli su neke ekonomiste da označe rizike gdje bi Kina mogla imati poteškoća da ispuni svoj cilj rasta od oko pet posto za godinu bez dodatnih fiskalnih stimulacija.
To je još uvijek mnogo veći rast nego što će ostvariti mnoge druge velike ekonomije. Ali za ekonomiju koja svake godine ulaže otprilike 40 posto svog BDP-a, što je gotovo dvostruko više nego što ulažu Sjedinjene Države, to je razočaravajući rezultat.
Vaš browser nepodržava HTML5
Svi putevi 'vode' u Kinu: Rupe na novom putu svile
Takođe postoji neizvjesnost oko kineskog apetita za velikim fiskalnim stimulansima, s obzirom na visok nivo opštinskog duga.
Stres na tržištu nekretnina, koje čini oko četvrtinu ekonomske aktivnosti, izaziva dodatnu zabrinutost zbog sposobnosti kreatora politike da zaustave pad rasta.
Neki ekonomisti upozoravaju da će se investitori morati naviknuti na znatno niži rast. Manjina njih čak podiže izglede za stagnaciju nalik Japanu.
Ali drugi ekonomisti kažu da mnogi potrošači i mala preduzeća možda već osjećaju ekonomsku bol duboku kao tokom recesije, s obzirom na stopu nezaposlenosti mladih iznad 21 posto i deflatorne pritiske koji opterećuju profitne marže.
Može li pomoći smanjenje kamata?
Kineska centralna banka iznenadila je tržišta smanjenjem kamatnih stopa u utorak (15. avgust).
Ali ekonomisti upozoravaju da su rezovi premali da bi napravili značajnu razliku, a njihova primarna uloga je da pošalju signal tržištima da su vlasti spremne da stimulišu ekonomiju.
Dublji rezovi mogu takođe stvoriti rizik od opadanja vrijednosti novca (kineske valute juana) i odliva kapitala, što će Kina željeti da izbjegne.
Pročitajte i ovo: Kina postavila skroman cilj ekonomskog rasta, najniži u više od četvrt vekaŠta bi pomoglo?
Ekonomisti žele da vide mjere koje bi povećale udio potrošnje domaćinstava u BDP-u.
Opcije uključuju potrošačke vaučere koje finansira država, značajno smanjenje poreza, podsticanje bržeg rasta plata, izgradnju mreže socijalne sigurnosti sa višim penzijama, naknade za nezaposlene i bolje i šire dostupne javne usluge.
Na nedavnom sastanku rukovodstva Komunističke partije Kine nisu označeni takvi koraci, ali ekonomisti očekuju ključnu partijsku konferenciju u decembru za dublje strukturalne reforme.