Ekonomska saradnja između Crne Gore i Azerbejdžana se pojačava, a prvi zajednički posao je izdavanje bivše kasarne u Kumboru u Bokokotorskom zalivu azerbejdžanskoj naftnoj kompaniji nije prošao bez kontroverzi.
Kako se u Podgorici gleda na ubrzanu ekonomsko političku saradnju sa Bakuom?
Odbor za ustavna pitanja jednoglasno je usvojio sporazume o ekonomskoj saradnji i o uzajamnom podsticanju i zaštiti ulaganja između Crne Gore i Azerbejdžana. Ovim je formalizovana saradnja koja traje već nekoliko mjeseci, a prvi zajednički veliki posao predstavlja zakup na devedeset godina zemljišta nekadašnje vojne kasarne u Kumboru azerbejdžanske naftne kompanije SOCAR.
Tenderska komisija je ocjenila da je ponuda kompanije iz Azerbejdžana bolja od ponude koju je dao američki konzorcijum NCH. Amerikanci su osporili legitimnost procesa, tvrdeći da su nezakonito odbijeni, da ponude nisu pravilno bodovane niti da im odluka o rangiranju kompanija nije upućena pravilno, te da su pojedini visoki državni zvaničnici dali lažne informacije vezano za ograničenja izgradnje u Kumboru, što je direktno uticalo na sistem ocjenjivanja. Prigovor Amerikanaca, tenderska komisija je odbacila zbog, kako je rečeno, neblagovoremenog dostavljanja.
I pored početne kontroverze, ostalo je da Vladina komisija otpočne pregovore sa azerbejdžanskom kompanijom o zakupu državnog zemljišta i ulaganjima koja bi trebalo da iznose oko 260 miliona eura u osmogodišnjem periodu. Saradnja Azerbejdžana i Crne Gore započela je nakon prošlogodišnje posjete predsjednika Filipa Vujanovića toj zemlji, a potom je i predsjednik Demokratske partije socijalista Milo Đukanović bio gost predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva.
Uslijedio niz posjeta i razgovora u kojima je konstatovano da je Crna Gora na listi strateških investicionih zemalja azerbejdžanske vlade. Azerbejdžanske kompanije, kako je najavljeno, zainteresovane su za privatizaciju Luke Bar i mogućnost otvaranja proizvodnih pogona u okviru slobodne carinske zone u barskoj Luci. U Baru je nedavno otvoren kulturno ekonomski centar, a u Podgorici diplomatsko predstavništvo.
Kapital nema granica
Komentarišući nagli i ubrzani trend ekonomske saradnje između Crne Gore i Azerbejdžana predsjednik skupštinskog odbora za ekonomiju Aleksandar Damjanović kaže da je dobrodošao svaki investitor koji je kredibilan i investitra po transparentnim procedurama.
"Ni prvi ni zadnji tender na koji postoje primjedbe. Mi u SNP smo puno puta ponovili da je najnetransparentniji dio procedura Savjeta za privatizaciju formiranje tenderskih komisija i davanje uslova za tendere, pogotovo kada se radi o ovako važnim investicijama i valorizaciji nekih resursa kojih je sve manje u Crnoj Gori. Svakako da je novost da dolaze firme iz Azerbejdžana, dobrodošla je svaka kompanija iz bilo koje države ako se radi o ozbiljnih investitorima i ako se prolaze sve one transparentne procedure koje su predviđene u tom slučaju", kazao je Damjanović.
Zarija Pejović iz Pokreta za promjene ocjenjuje da po pravilu u Crnu Goru dolaze kompanije sa sumnjivim kapitalom i samim tim sumnjivom logikom poslovanja, što znači da nema renomiranih zapadnih kompanija niti iz Sjedinjenih država.
"Kada sam ja razgovarao sa uticajnim ljudima sa Zapada da njihov kapital uđe u Crnu Goru uvijek bi kazali da oni kao političari ne preporučuju svojim preduzetnicima da posluju ovdje. Meni se čini da je domaća vlast, vrh režima, prije svega gospodin Roćen i Đukanović našli su prostora da ostvare svoje lične finansijske interese kroz dil sa Azerbejdžanom", ocjenjuje on.
Kapital nema granica i on odlazi tamo gdje se može oploditi, a to znači da nije važno odakle dolazi dok su postupci za investicije transparentni, kaže Zoran Vukčević iz Demokratske partije socijalista koji smatra da upravo politika treba da otvori vrata biznisu i ulaganjima.
"Ono što je za Crnu Goru važno jeste da obezbijedi sve neophodne sistemske preduslove i da ona bude konkurentna kada je u pitanju privlačenje stranog kapitala. Prije svega mislim na poresku, fiskalnu politiku. Sigurno da politika treba da otvori vrata biznisu i kapitalu i to jeste zadatak političara, da što bolje prezentuju svoju državu u međunarodnim ekonomskim odnosima", kaže Vukčević.
Kako se u Podgorici gleda na ubrzanu ekonomsko političku saradnju sa Bakuom?
Odbor za ustavna pitanja jednoglasno je usvojio sporazume o ekonomskoj saradnji i o uzajamnom podsticanju i zaštiti ulaganja između Crne Gore i Azerbejdžana. Ovim je formalizovana saradnja koja traje već nekoliko mjeseci, a prvi zajednički veliki posao predstavlja zakup na devedeset godina zemljišta nekadašnje vojne kasarne u Kumboru azerbejdžanske naftne kompanije SOCAR.
Tenderska komisija je ocjenila da je ponuda kompanije iz Azerbejdžana bolja od ponude koju je dao američki konzorcijum NCH. Amerikanci su osporili legitimnost procesa, tvrdeći da su nezakonito odbijeni, da ponude nisu pravilno bodovane niti da im odluka o rangiranju kompanija nije upućena pravilno, te da su pojedini visoki državni zvaničnici dali lažne informacije vezano za ograničenja izgradnje u Kumboru, što je direktno uticalo na sistem ocjenjivanja. Prigovor Amerikanaca, tenderska komisija je odbacila zbog, kako je rečeno, neblagovoremenog dostavljanja.
I pored početne kontroverze, ostalo je da Vladina komisija otpočne pregovore sa azerbejdžanskom kompanijom o zakupu državnog zemljišta i ulaganjima koja bi trebalo da iznose oko 260 miliona eura u osmogodišnjem periodu. Saradnja Azerbejdžana i Crne Gore započela je nakon prošlogodišnje posjete predsjednika Filipa Vujanovića toj zemlji, a potom je i predsjednik Demokratske partije socijalista Milo Đukanović bio gost predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva.
Uslijedio niz posjeta i razgovora u kojima je konstatovano da je Crna Gora na listi strateških investicionih zemalja azerbejdžanske vlade. Azerbejdžanske kompanije, kako je najavljeno, zainteresovane su za privatizaciju Luke Bar i mogućnost otvaranja proizvodnih pogona u okviru slobodne carinske zone u barskoj Luci. U Baru je nedavno otvoren kulturno ekonomski centar, a u Podgorici diplomatsko predstavništvo.
Kapital nema granica
Komentarišući nagli i ubrzani trend ekonomske saradnje između Crne Gore i Azerbejdžana predsjednik skupštinskog odbora za ekonomiju Aleksandar Damjanović kaže da je dobrodošao svaki investitor koji je kredibilan i investitra po transparentnim procedurama.
Aleksandar Damjanović, foto: Savo Prelević
"Ni prvi ni zadnji tender na koji postoje primjedbe. Mi u SNP smo puno puta ponovili da je najnetransparentniji dio procedura Savjeta za privatizaciju formiranje tenderskih komisija i davanje uslova za tendere, pogotovo kada se radi o ovako važnim investicijama i valorizaciji nekih resursa kojih je sve manje u Crnoj Gori. Svakako da je novost da dolaze firme iz Azerbejdžana, dobrodošla je svaka kompanija iz bilo koje države ako se radi o ozbiljnih investitorima i ako se prolaze sve one transparentne procedure koje su predviđene u tom slučaju", kazao je Damjanović.
Zarija Pejović iz Pokreta za promjene ocjenjuje da po pravilu u Crnu Goru dolaze kompanije sa sumnjivim kapitalom i samim tim sumnjivom logikom poslovanja, što znači da nema renomiranih zapadnih kompanija niti iz Sjedinjenih država.
"Kada sam ja razgovarao sa uticajnim ljudima sa Zapada da njihov kapital uđe u Crnu Goru uvijek bi kazali da oni kao političari ne preporučuju svojim preduzetnicima da posluju ovdje. Meni se čini da je domaća vlast, vrh režima, prije svega gospodin Roćen i Đukanović našli su prostora da ostvare svoje lične finansijske interese kroz dil sa Azerbejdžanom", ocjenjuje on.
Kapital nema granica i on odlazi tamo gdje se može oploditi, a to znači da nije važno odakle dolazi dok su postupci za investicije transparentni, kaže Zoran Vukčević iz Demokratske partije socijalista koji smatra da upravo politika treba da otvori vrata biznisu i ulaganjima.
"Ono što je za Crnu Goru važno jeste da obezbijedi sve neophodne sistemske preduslove i da ona bude konkurentna kada je u pitanju privlačenje stranog kapitala. Prije svega mislim na poresku, fiskalnu politiku. Sigurno da politika treba da otvori vrata biznisu i kapitalu i to jeste zadatak političara, da što bolje prezentuju svoju državu u međunarodnim ekonomskim odnosima", kaže Vukčević.