Muslimansko bratstvo protestuje širom Egipta protiv novih širokih ovlaštenja koje je preuzelo vladajuće Vojno vijeće, a koje, kako javlja BBC, na osnovu pretpostavke da je Muhamed Mursi pobijedio, pokušava da organiči ovlaštenja predsjednika.
Muslimansko bratstvo je najavilo proteste protiv dekreta širom zemlje i najavilo je "marš milion ljudi", kako obično nazivaju svaki protest protiv vlasti u Egiptu.
Tokom vikenda generali su objavili dva dekreta kojima se raspušta parlament u kojem većinu imaju islamisti, a sva zakonodavna vlast se prebacuje na Vojno vijeće.
Parlamentarici iz Muslimskog bratstva najavili su pokušaj ulaska u zgradu parlamenta, kako bi protestovali protiv njegovog raspuštanja. Vojnici su dobili naređenja da im se ne dozvoli ulazak.
Vrhovno vijeće oružanih snaga (SCAF) je u ponedjeljak obećalo da će predati vlast novoizabranom predsjedniku države do 30. juna.
Nakon što je prebrojavanje glasova iz drugog kruga predsjedničkih izbora završeno, oba kandidata su proglasila pobjedu. Muhamed Mursi, čelnik Stranke slobode i pravde, odnosno Muslimanskog bratstva, izjavio je da je osvojio 52 posto glasova.
Mursi je obećao raditi "zajedno sa svim Egipćanima za bolju budućnost zemlje, slobodu, demokratiju, razvoj i mir".
Nezavisni posmatrači i državni mediji smatraju da je Mursi pobjedio s tri do četiri posto glasova više od Šafika, ili oko milion glasova više.
Zvanični rezultati izbora biće objavljeni u četvrtak.
Vrhovno vijeće oružanih snaga (SCAF) donijelo je dekrete na osnovu pretpostavke da je Mursi pobjedio na izborima.
Vijeće je objavilo niz dekreta i imenovanja koji imaju za cilj da umanje ili ograniče ovlasti predsjednika države i da osnaže ovlasti vojske.
Jedinice vojske raspoređene su izvan zgrade parlamenta još prije nego što je dekret izdan u subotu kako bi se poslanicima onemogućio pristup.Stranka pravde i razvoja i reakcionarna salafistička Nour stranka dominiraju u oba doma parlamenta prema rezulataima prethodno održanih parlamentarnih izbora.
Drugi dekret, objavljen nakon što su birališta na predsjendičkim izborima zatvorena je u nedjelju, izmijenio ustavnu Deklaraciju iz marta 2011. i dao generalima potpunu kontrolu nad zakonodavnim i vojnim poslovima.
Scaf će takođe igraju značajnu ulogu u radu 100-člane skupštinske grupe koja će izraditi novi ustav Egipta .
Novi predsjednik – koji će preuzeti dužnost bez nadzora parlamenta i bez ustava, moći će formirati i otpustiti vladu, ratifikovati i odbaciti zakone, te obajviti rat, ali samo uz odobrenje Scaf-a.
SAD su apelovale na Egipatsku vojsku da što prije obezbijedi transfer vlasti na civilne organe upozoravajući da bi neuspjeh doveo u pitanje dugogodišnju blisku saradnju i veze koje egipatska vojska ima sa SAD uključujući i milijarde dolara vojne i civilne pomoći.
The New York Times u tekstu “Egipatska demokratija prekinuta“ navodi da je nekad perspektivna demokratska tranzicija u Egiptu u opasnosti nakon naglog otimanja vlasti od strane generala i sudova – zaostalim još od represivnog režima Hosnija Mubaraka. To nije ono što Egipćane okupilo i za šta su mnogi umrli na Tahrir trgu.To samo, kako konstatuju, garantuju još nemira. S obzirom na važnost Egipta u arapskom svijetu, dešavanja u ovoj zemlji postaju strašan primjer drugim društvima koje bi da nađu način izlaska iz autokratske vladavine, navodi u komentaru The New York Times.
Muslimansko bratstvo je najavilo proteste protiv dekreta širom zemlje i najavilo je "marš milion ljudi", kako obično nazivaju svaki protest protiv vlasti u Egiptu.
Tokom vikenda generali su objavili dva dekreta kojima se raspušta parlament u kojem većinu imaju islamisti, a sva zakonodavna vlast se prebacuje na Vojno vijeće.
Parlamentarici iz Muslimskog bratstva najavili su pokušaj ulaska u zgradu parlamenta, kako bi protestovali protiv njegovog raspuštanja. Vojnici su dobili naređenja da im se ne dozvoli ulazak.
Vrhovno vijeće oružanih snaga (SCAF) je u ponedjeljak obećalo da će predati vlast novoizabranom predsjedniku države do 30. juna.
Nakon što je prebrojavanje glasova iz drugog kruga predsjedničkih izbora završeno, oba kandidata su proglasila pobjedu. Muhamed Mursi, čelnik Stranke slobode i pravde, odnosno Muslimanskog bratstva, izjavio je da je osvojio 52 posto glasova.
Mursi je obećao raditi "zajedno sa svim Egipćanima za bolju budućnost zemlje, slobodu, demokratiju, razvoj i mir".
Demonstrant stavlja svoju cipelu na lik Ahmada Šafika
Bivši premijer Ahmed Šafik, međutim, tvrdi da zvanične brojke pokazuju da je on u prednosti i da je Muslimansko bratstvo vršilo teror nad glasačima.Nezavisni posmatrači i državni mediji smatraju da je Mursi pobjedio s tri do četiri posto glasova više od Šafika, ili oko milion glasova više.
Zvanični rezultati izbora biće objavljeni u četvrtak.
Vrhovno vijeće oružanih snaga (SCAF) donijelo je dekrete na osnovu pretpostavke da je Mursi pobjedio na izborima.
Vijeće je objavilo niz dekreta i imenovanja koji imaju za cilj da umanje ili ograniče ovlasti predsjednika države i da osnaže ovlasti vojske.
Jedinice vojske raspoređene su izvan zgrade parlamenta još prije nego što je dekret izdan u subotu kako bi se poslanicima onemogućio pristup.Stranka pravde i razvoja i reakcionarna salafistička Nour stranka dominiraju u oba doma parlamenta prema rezulataima prethodno održanih parlamentarnih izbora.
Drugi dekret, objavljen nakon što su birališta na predsjendičkim izborima zatvorena je u nedjelju, izmijenio ustavnu Deklaraciju iz marta 2011. i dao generalima potpunu kontrolu nad zakonodavnim i vojnim poslovima.
Scaf će takođe igraju značajnu ulogu u radu 100-člane skupštinske grupe koja će izraditi novi ustav Egipta .
Novi predsjednik – koji će preuzeti dužnost bez nadzora parlamenta i bez ustava, moći će formirati i otpustiti vladu, ratifikovati i odbaciti zakone, te obajviti rat, ali samo uz odobrenje Scaf-a.
SAD su apelovale na Egipatsku vojsku da što prije obezbijedi transfer vlasti na civilne organe upozoravajući da bi neuspjeh doveo u pitanje dugogodišnju blisku saradnju i veze koje egipatska vojska ima sa SAD uključujući i milijarde dolara vojne i civilne pomoći.
The New York Times u tekstu “Egipatska demokratija prekinuta“ navodi da je nekad perspektivna demokratska tranzicija u Egiptu u opasnosti nakon naglog otimanja vlasti od strane generala i sudova – zaostalim još od represivnog režima Hosnija Mubaraka. To nije ono što Egipćane okupilo i za šta su mnogi umrli na Tahrir trgu.To samo, kako konstatuju, garantuju još nemira. S obzirom na važnost Egipta u arapskom svijetu, dešavanja u ovoj zemlji postaju strašan primjer drugim društvima koje bi da nađu način izlaska iz autokratske vladavine, navodi u komentaru The New York Times.