Ovog vikenda održava se drugi krug predsjedničkih izbora u Egiptu budući da u prvom krugu nijedan kandidat nije osvojio 50 posto glasova.
U drugi krug su ušli Mohamed Morsi, vođa Muslimanske braće, i Ahmed Šafik, bivši egipatski premijer.
Zvaničnici egipatske vojske kazali su agenciji Anadolija da će 16. i 17. juna, u vrijeme održavanja drugog kruga predsjedničkih izbora u toj afričkoj zemlji, biti pojačane mjere sigurnosti. Za provođenje mjera sigurnosti tokom izbora će biti zaduženo 300.000 vojnika i policajaca.
„U prvom krugu izbora smo dobili dobru pouku i sada dajemo upute redarima sigurnosti kako da se ponašaju za vrijeme drugog kruga. Egipatske snage sigurnosti nisu na strani ni Mursija ni Šefika. Mi smo zaduženi za sigurnost našeg naroda“, kazao je zvaničnik egipatske vojske.
Napominjući da će tokom izbora operativno djelovati i specijalna jedinica vojske, koja će megafonima postavljenim na vozilima davati instrukcije okupljenim građanima kako da se ponašaju, zvaničnik egipatske vojske je kazao da će "vojska zajedno sa narodom Egipta, čestitati prvi demokratski izbor predsjednika Egipta“.
Situaciju u zemlji pred drugi krug izbora pogoršale su odluke Vrhovnog suda u četvrtak, kojim je Ahmadu Šafiku, bivšem vojnom generalu i nekadašnjem premijeru iz vremena vladavine Hosnija Mubaraka, omogućeno da bude protivkandidat Muhamedu Morsiju za mjesto predsjednika države.
Sud je, naime, glasao protiv zakona prema kojem bi Šafiku bilo zabranjeno kandidovanje na predsjedničkim izborima.
Upozorenja Muslimanskog bratstva
Odluke su isprovocirale Muslimansko bratstvo, koje je upozorilo da slijede „opasni dani“ i da je krhki demokratski proces u Egiptu ugrožen.
Kandidat Muslimanskog bratstva Muhamed Morsi izjavio je da će svaki pokušaj krađe izbora rezultirati „revolucijom u Egiptu“
„Mi ćemo nastaviti naš put i pažljivo nadgledati kako protiču izbori, i ako bude bilo kakve krađe mi već znamo kakve će biti konsekvence – revolucija protiv kriminalaca, revolucija protiv onih koje štite kriminalce. Revolucija dok se ciljevi revolucije iz 25.janura 2011. ne ostvare u potpunosti“, saopšteno je iz Bratstva.
Morsijev menadžer izborne kampanje, Ahmed Abdel Moti, rekao je da je odluka suda da omogući Šafiku, koji je u prvom krugu osvojio drugo mjesto „ zaprepastila“ Egipat.
„Odluka je šokantana za nas a i sve Egipćane, umjesto da izoluju ili isključe iz predsjedničkih izbora one ljude, a taj čovjek je jedan od njih, koji su dio starog režima. Ovo je šok za sve Egipćane“, kaže Moti.
Sud, koji uglavnom čine sudije još iz vremena Mubarakovog režima, takođe je objavio da su neki zakoni o parlamentarnim izborima, koji su završeni ranije ove godine i na kojima su velikom većinom pobijedili islamisti, protivustavni.
Time je proglašen nevažećim dio rezultata parlamentarnih izbora, te praktično u cjelosti raspušten Donji dom Parlamenta.
Presudom Vrhovnog suda zakonodavna vlast vraćena je u ruke Oružanih snaga (Scaf) koje su vodile Egipat tokom tranzicionog perioda nakon svrgavanja Mubaraka.
Aktivisti koji se boje Scaf-ovog ponovnog preuzimanja vlasti odbacili su presudu Vrhovnog suda kao 'državni udar' kojim se pokušava ugroziti revolucija.
U drugi krug su ušli Mohamed Morsi, vođa Muslimanske braće, i Ahmed Šafik, bivši egipatski premijer.
Zvaničnici egipatske vojske kazali su agenciji Anadolija da će 16. i 17. juna, u vrijeme održavanja drugog kruga predsjedničkih izbora u toj afričkoj zemlji, biti pojačane mjere sigurnosti. Za provođenje mjera sigurnosti tokom izbora će biti zaduženo 300.000 vojnika i policajaca.
„U prvom krugu izbora smo dobili dobru pouku i sada dajemo upute redarima sigurnosti kako da se ponašaju za vrijeme drugog kruga. Egipatske snage sigurnosti nisu na strani ni Mursija ni Šefika. Mi smo zaduženi za sigurnost našeg naroda“, kazao je zvaničnik egipatske vojske.
Napominjući da će tokom izbora operativno djelovati i specijalna jedinica vojske, koja će megafonima postavljenim na vozilima davati instrukcije okupljenim građanima kako da se ponašaju, zvaničnik egipatske vojske je kazao da će "vojska zajedno sa narodom Egipta, čestitati prvi demokratski izbor predsjednika Egipta“.
Situaciju u zemlji pred drugi krug izbora pogoršale su odluke Vrhovnog suda u četvrtak, kojim je Ahmadu Šafiku, bivšem vojnom generalu i nekadašnjem premijeru iz vremena vladavine Hosnija Mubaraka, omogućeno da bude protivkandidat Muhamedu Morsiju za mjesto predsjednika države.
Sud je, naime, glasao protiv zakona prema kojem bi Šafiku bilo zabranjeno kandidovanje na predsjedničkim izborima.
Upozorenja Muslimanskog bratstva
Odluke su isprovocirale Muslimansko bratstvo, koje je upozorilo da slijede „opasni dani“ i da je krhki demokratski proces u Egiptu ugrožen.
Kandidat Muslimanskog bratstva Muhamed Morsi izjavio je da će svaki pokušaj krađe izbora rezultirati „revolucijom u Egiptu“
„Mi ćemo nastaviti naš put i pažljivo nadgledati kako protiču izbori, i ako bude bilo kakve krađe mi već znamo kakve će biti konsekvence – revolucija protiv kriminalaca, revolucija protiv onih koje štite kriminalce. Revolucija dok se ciljevi revolucije iz 25.janura 2011. ne ostvare u potpunosti“, saopšteno je iz Bratstva.
Morsijev menadžer izborne kampanje, Ahmed Abdel Moti, rekao je da je odluka suda da omogući Šafiku, koji je u prvom krugu osvojio drugo mjesto „ zaprepastila“ Egipat.
„Odluka je šokantana za nas a i sve Egipćane, umjesto da izoluju ili isključe iz predsjedničkih izbora one ljude, a taj čovjek je jedan od njih, koji su dio starog režima. Ovo je šok za sve Egipćane“, kaže Moti.
Sud, koji uglavnom čine sudije još iz vremena Mubarakovog režima, takođe je objavio da su neki zakoni o parlamentarnim izborima, koji su završeni ranije ove godine i na kojima su velikom većinom pobijedili islamisti, protivustavni.
Time je proglašen nevažećim dio rezultata parlamentarnih izbora, te praktično u cjelosti raspušten Donji dom Parlamenta.
Presudom Vrhovnog suda zakonodavna vlast vraćena je u ruke Oružanih snaga (Scaf) koje su vodile Egipat tokom tranzicionog perioda nakon svrgavanja Mubaraka.
Aktivisti koji se boje Scaf-ovog ponovnog preuzimanja vlasti odbacili su presudu Vrhovnog suda kao 'državni udar' kojim se pokušava ugroziti revolucija.