„Tačno je da je dobar dio funkcionera sklonjen iz vrha partije, ali čini mi se da nova rješenja ne garantuju sami po sebi uspjeh“, kaže politički analitičar Zlatko Vujović u osvrtu na promjene sprovedene na vanrednom kongresu Demokratske partije socijalista (DPS) Crne Gore.

Održan je u nedjelju 24. januara u Podgorici, sa ambicijom da se promjenama u vrhu stranke, poražene prvi put poslije tri decenije na izborima održanim 30. avgusta 2020. godine, pokaže spremnost za unutarpartijsko reformisanje.

Slabiji rezultat od očekivanog bio je motiv održavanja vanrednog kongresa stranke. Iako je najavio promjene, Milo Đukanović, kome mandat predsjednika države ističe 2022., je ostao na čelu stranke, a retorika u vidu pominjanja neprijatelja države, očuvanja mira, ugroženosti suverenosti Crne Gore i uticaja crkve, nije promijenjena.

Šta je naučeno iz izbornog poraza?

Odgovarajući na pitanje da li je nakon stranačkog Kongresa i odluka koje su donesene, DPS shvatila zbog čega joj je pala podrška na posljednjim izborima - Zlatko Vujović za Radio Slobodna Evropa (RSE) odgovara da se stiče utisak da jeste. Do takvog zaključka dolazi na bazi poteza kojim je sklonjena elita bivših funkcionera iz rukovodstva partije.

„U DPS-u su shvatili koji je ključni razlog njihovog poraza na parlamentarnim izborima, a to je uključenost dijela funkcionera u koruptivne afere ili makar percepcija javnosti da su oni uključeni u te problematične situacije. Ali nisam siguran da je DPS u potpunosti odgovorio problemu pada povjerenja građana. Riječ je ljudima koji su nedovoljno prepoznati u javnosti, nemaju dovoljno iskustva u radu političke partije. Da li je realno očekivati da će oni moći da pomognu partiji da se oporavi ili će neko drugi odrađivati posao umjesto njih“, kaže Vujović.

Ko je smijenjen?

U vrhu stranke više nisu doskorašnji premijer Duško Marković, višestruki ministri Branimir Gvozdenović, Milutin Simović, Predrag Bošković i drugi.

Umjesto njih na potpredsjedničkim mjestima su Ivan Vuković aktuelni gradonačelnik Podgorice, Jevto Eraković, donedavni direktor Kliničkog centra Crne Gore, Sanja Damjanović koja je u prethodnom mandatu Vlade bila ministarka nauke i Abaz Dizdarević poslanik DPS-a u Skupštini Crne Gore.

Izabran je i Glavni odbor partije u kojem ima 178 članova.

Ne tako davno Demokratska partija socijalista važila je za nedodirljivu političku snagu Crne Gore. Sa kongresa partije održanog 30. novembra 2019. godine. Delegati aplaudiraju lideru stranke Milu Đukanoviću i tadašnjem premijeru Dušku Markoviću. Od nedjelje 24. januara 2021. Marković više nije u vrhu stranke.

Đukanovićeva kritika crkve i odgovor iz SPC

Kao loš izborni rezultat Đukanović je detektovao, kako je rekao, brutalnu manipulaciju vjerskim osjećanjima ljudi, kao i upliv stranih država.

U govoru na Kongresu on je ocijenio da je na politički teren u Crnoj Gori uvedena Srpska pravoslavna crkva (SPC), kao dokazano najopakiji instrument velikosrpskog nacionalizma. Opisao ju je i kao podstrekača, jataka i advokata najmonstruoznijeg genocida u Evropi novog doba. U tom aranžmanu sve se tokom poslednje godine pretvorilo u tragikomičnu farsu, dodao je. SPC je branila, kako je naveo, navodno ugrožene svetinje.

• Ovo je ključni razlog dubokog razlaza između DSP i SPC:

Iz SPC su ocijenili da je Đukanović sa Kongresa uputio anticrkvene tonove, „koji zbunjuju ljude, svađaju braću i nanose društvenu štetu“.

„Đukanović je neumoran u pravljenju i produbljivanju podjela. Nije razumio građane države čiji je predsjednik, kao što ne razumije sopstvenu crnogorsku istoriju”, poručio je Gojko Perović, rektor Cetinjske bogoslovije SPC, u izjavi za agenciju MINA i dodao da Srpska pravoslavna crkva, iako ima nacionalni predznak, crkva svih vjernika bez obzira na njihovu naciju.

Optužbe iz redova vlasti

Politički protivnici DPS-a su takođe oštro reagovali na Đukanovićeve djelove govora.

Jedan od lidera Demokratskog fronta Nebojša Medojević je napisao da DPS treba zabraniti, da oni nijesu proevropska opozicija, kao ni da predsjednik Crne Gore i prvi čovjek te partije "nije spreman za saradnju".

"Samo su se primirili i čekaju da vide da li će nova Vlada krenuti u reforme i revizije njihovih zločina ili će nova Vlada sa njima praviti dilove. To su dva različita svijeta i svaki dil sa mafijom znači smrt demokratije i kraj svih nada u normalnu demokratsku pravnu i prosperitetnu državu. To bi svi akteri nove vlasti trebali da znaju. Oni koji mi ne vjeruju, neka se sjete iskustva Srbije i 5.oktobra", naveo je on.

„Velike promjene u DPS-u. Botoksirani Milo Đukanović zamijenio starog Mila Đukanovića“, naveo je ironično Slaven Radunović iz Demokratskog fronta (DF) na Tviteru.

„Stari Milo je kažnjen što je zbog napada na Crkvu odveo DPS u opoziciju, pa su zato smijenjeni Marković, Simović, Pažin.. Samo botoksirani, novi Milo, može spasiti vječnu Crnu Goru", zaključeno je u tvitu DF-a.

Njegov partijski kolega Milan Knežević je napisao da "nakon obraćanja Đukanovića na Кongresu u kojem najavljuje završetak sahrane srpskog naroda u Crnoj Gori, vjeruje da više nikom neće pasti na pamet da kohabitira sa ovim Кohabitancem".

"Često nas je sahranjivao, ali smo mi češće vaskrsavali. Tik-tak", poručio je Knežević.

DPS, dan posle Kongresa, o napadima

Poslanik Demokratske partije socijalista Predrag Sekulić za RSE ocjenjuje da brojne negativne reakcije nakon Kogresa upravo govore da je to partijsko okupljanje na najvećem nivou bilo uspješno.

„Sve te kritike su neumjesne i sadrže toliko političkih gluposti, loših namjera i sve to zajedno daje sliku nemoćnih i politički nekompetentnih partija koje sada čine vladajuću koaliciji“, navodi Sekulić.

Komentarišući navode da je Đukanović, uprkos najavama o promjeni, ostao na čelu DPS-a, Sekulić poručuje da je on ubjedljivo pobjeđivao do sada.

„Milo Đukanović je personifikacija nezavisne Crne Gore. S druge strane, on je harizmatična ličnost koja je u stanju da okupi ljude u najtežim trenucima. Zbog svega toga, kritike su gomila gluposti i na njih ne treba obraćati pažnju“, kaže Sekulić.

Imaju li reforme u DPS realne šanse?

Dragiša Janjušević direktor Centra za političku edukaciju ocjenjuje da je Demokratska partija socijalista ušla u unutarstranačke reforme nakon prelaska u opoziciju, što otvara pitanje koliko reforme mogu biti efikasne.

Ključno je da predsjednik partije ostaje Milo Đukanović jer bi njegovo eventualno povlačenje predstavljalo rizik za stranku koja je decenijama liderska kaže Janjušević:

„Neminovnost reformi je očigledna, ali da li se može krenuti u reformu iz opozicione perspektive dominantno liderske partije koju personifikuje Đukanović. DPS je shvatio da je nemoguće ući u korjenite reforme partije i pri tom isključiti Đukanovića kao lidera jer bi partija možda i nestala sa političke scene. DPS je tako ušao u polovičnu reformu jer znaju da Đukanović mora biti lider partije, makar do narednog kongresa, ili do isteka njegovog predsjedničkog mandata ili narednih parlamentarnih izbora. Tek tada je za očekivati sprovođenje suštinskih reformi u DPS-u“.

Đukanovićevih trideset godina vlasti

Da li Đukanovićev govor na Kongresu, tokom kojeg je oštro kritikovao Srpsku pravoslvnu crkvu i dominantne konstituente sadašnje vladajuće većine, predstavlja najavu skretanja Demokratske partije socijalista u desno, analitičar Dragiša Janjušević kaže da se radi o providnom zaoštravanju retorike u cilju homogenizacije biračkog tijela:

„Cilj je homogenizacija biračkog tijela zbog izbora u Nikšiću (14. marta) koji će biti test o tome koliko se osipa biračko tijelo, odnosno koliko je lojalno. Držanje te programske i ideološke smjernice do narednih parlamentarnih izbora kada će pokušati da dokažu crnogorskoj javnosti da su faktor na političkoj sceni.“

Zlatko Vujović kaže da je DPS-u u interesu homogenizacija procrnogorskog biračkog tijela i da proširi koaliconi kapacitet:

„Ja mislim da DPS igra tamo gdje postoji najveći prostor za oporavak, a to je homogenizacija procrnogorskog biračkog tijela. Insistiranje na zaštiti onoga je ostvareno na referendumu 2006. godine i na određenim identitetskim pitanjima, koja nije otvorio samo DPS već su velikim dijelom nametnuta od najvećeg dijela aktuelne vladajuće koalicije i od uticaja spolja odnosno Srbije. To jeste nametnuta tema koja dominira političkim diskursom u Crnoj Gori i DPS će pokušati da iskoristi najviše što može od toga i povrati dio biračkog tijela, homogenizuje postojeće i proširi koalicioni kapacitet.“

• Skupština Crne Gore ponovo usvojila izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti

DPS ima 30 poslanika u crnogorskom parlamentu i predstavlja najjaču pojedinačnu stranku u Skupštini, iako se nalazi u opoziciji zajedno sa još dvije građanske partije (SDP, SD) i manjinskim nacionalnim strankama Albanaca i Bošnjaka.

Poslanici DPS-a, od početka godine bojkotuju rad Skupštine i radnih tijela, jer spore pravni legitimitet održanih sjednica na kojima su usvojene izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti, te su zbog toga podnijeli inicijativu za ocjenu ustavnosti dijela zakona koji su usvojeni.