Doping je postao neodvojiv od atletike na Olimpijskim igrama, sporta koji čini skoro polovinu takmičenja u historiji Igara.
Prema bazi podataka agencije AFP, atletika ima 203 slučaja dopinga u olimpijskoj historiji, od ukupno 473 za ostale sportove, ili skoro polovinu (43 posto) od ukupnog broja svih slučajeva dopinga.
Postotak se povećava na 50 posto ako se uzmu u obzir samo Ljetne igre (203 od 407).
Diskvalifikacije su dovele do izmjene dodjela medalja za sportiste, među kojima je 54 moralo vratiti osvojene trofeje.
Prva diskvalificirana atletičarka, Poljakinja Danuta Rosani izgubila je 14. mjesto u bacanju diska 1976. godine u Montrealu, jer je bila pozitivna na steroid.
Doping je ostavio trajni trag u historiji sprinterske staze kao što je slučaj Kanađanina Bena Johnsona 1988. u Seulu, kojem je oduzeta titula olimpijskog šampiona na 100 metara, ili oduzimanje pet medalja Amerikanki Marion Jones sedam godina nakon njenih podviga u Sydneyu 2000.
Broj slučajeva se znatno povećao u proteklih 16 godina, uz umnožavanje kontrola i usuglašavanje antidoping sistema na globalnom nivou.
Atletika je na čelu borbe protiv dopinga od stvaranja 2017. Jedinice za atletski integritet (AIU), opremljene sredstvima za praćenje najboljih svjetskih sportista, podsjeća AFP.
Takozvani Ruski državni doping skandal doveo je do uvećanja broja registriranog dopinga, posebno na Igrama u Londonu, "najprljavijim u historiji", sa 104 slučaja za atletiku, što je bilo znatno više od 37 slučajeva otkrivenog dopinga u Pekingu 2008. i samo osam u Tokiju 2021. godine.
Ovogodišnje Olimpijske igre u Parizu traju od 26. jula do 11. augusta.
čitajte Pod kojim uslovima ruski sportisti učestvuju na Olimpijadi?