"Mi (u Srbiji) volimo da kažemo da je (predsednik Rusije) naš predsednik. U Vladimiru Vladimiroviču vidimo nadu".
Ovo su reči jednog od sagovornika u epizodi ruske dokumentarne emisije "Život naših ljudi" posvećenoj Srbiji koja je emitovana na prvom kanalu Ruske državne televizije.
Dve epizode o Srbiji namenjene gledaocima iz Rusije podržala je državna Kancelarija za javnu i kulturnu diplomatiju Srbije, na čijem čelu je Arno Gujon, funkcioner vladajuće Srpske napredne stranke, koji je u prošlosti imao veze sa ekstremnom desnicom u Francuskoj.
Šta je konkretno predstavljala ta podrška, nije razjašnjeno na upit Radija Slobodna Evropa (RSE).
Gujon je u oktobru 2024. izjavio da ekipa ruske televizije boravi u Srbiji i da taj projekat ima veliki značaj za Srbiju. Dodao je da je snimanje ove emisije još jedan korak u jačanju kulturnih i prijateljskih veza između Srbije i Rusije, navodi se na sajtu Vlade Srbije.
Boris Varga, politikolog i novinar, navodi da u tom filmu dominiraju propagandne floskule o Srbiji i Rusiji kao "bratskim narodima".
"Dokumentarni film treba da popularizuje jednu evropsku državu na Balkanu u kojoj su Rusi braća", smatra Varga.
Od pune invazije Rusije na Ukrajinu u februaru 2022. broj ruskih državljana u Srbiji se višestruko povećao u odnosu na popis stanovništva iz 2011. kada je popisano oko 3.200 Rusa.
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), u januaru 2025. na privremenom boravku u Srbiji je bilo 48.763 ruskih državljana.
U dokumentarnom filmu spominje se ruska dijaspora u Srbiji, ali ne i oni koji su pobegli u Srbiju nakon ruske invazije na Ukrajinu.
"Logično je da će izbeglice od rata i mobilizacije koje su pobegle u Srbiju biti izostavljene u jednom ovakvom propagandnom filmu. Ovi ljudi su pobegli od Putina i njegovog imperijalizma", smatra Varga.
RSE nije dobio odgovor autora emisije o tome zbog čega rat u Ukrajini, kao ni Rusi koji su izbegli od rata, nisu u filmu.
Pročitajte i ovo: Rusi u Srbiji klone se politike, pokazalo istraživanje o ruskoj zajedniciŠta je prikazano u filmu?
Film o Srbiji objavljen je i na Youtube kanalu emisije "Život naših ljudi sa Evgenijem Krivcovim".
U opisu epizode navodi se da "vekovima narode Rusije i Srbije povezuje istinsko bratsko prijateljstvo".
"I to nije samo pitanje zajedničke religije ili istorije. To je stvar karaktera", piše.
Između ostalog, u filmu se prikazuje Hram Svetog Save u Beogradu o kom govori ruski slikar i ikonopisac Nikola Muhin, pod čijim je vođstvom završen mozaik u tom hramu.
Pročitajte i ovo: U Beograd stiglo deset tona mozaika iz Moskve za hram Sv.SaveDeo priče je i o studentima ruskog jezika u Srbiji, a jedna studentkinja u filmu pokazuje portret Vladimira Putina koji, kako kaže, drži kraj kreveta u studentskom domu.
Film prikazuje i kafanu u kojoj se slavi rođendan Vladimira Putina.
U filmu govori, između ostalih, Emir Kusturica, proslavljeni srpski reditelj koji je u aprilu 2024. u susretu sa Vladimirom Putinom u Moskvi podržao rusku invaziju na Ukrajinu.
Kusturica se, naime, tokom razgovora sa Putinom zahvalio na "istorijskoj pravdi" i rekao da "ovo što se sad dešava u Ukrajini je borba za nas", kako se vidi u video snimku Kremlja, koji su prenele ruske agencije.
Deo priče je i o životu ruskih državljana u Srbiji i rusko-srpskim brakovima, ali film ne prikazuje one koji su pobegli od rata koji je počeo 2022. U filmu se pojavljuje jedan od bivših zaposlenih u Ambasadi Rusije, kao i direktor Ruskog doma, ruskog centra za nauku i kulturu u Beogradu.
Ruski dom u Srbiji radi u okviru ruske federalne agencije "Rossotrudničestvo" i Ministarstva spoljnih poslova Rusije, a RSE je ranije pisao o tome da je ruska invazija na Ukrajinu promovisana u ovom centru kroz "kulturne događaje".
Film prikazuje Srbiju i kroz gastronomiju i kao turističku destinaciju.
'Manipulacija i mit o rusko-srpskom prijateljstvu'
Ana Gorelik, antiratna aktivistkinja iz Moskve koja se pre tri godine preselila u Srbiju, pogledala je ovaj film. Ona za RSE kaže da u njemu prepoznaje propagandu koja je, kako kaže, karakteristična za medije u Rusiji pod režimom Vladimira Putina.
"Sve u ovom filmu je manipulacija. Nema rata u ovom univerzumu (ovog filma). Takođe nema mladih ljudi u Srbiji koji misle da ruski imperijalizam i ruski autoritarizam loše utiču na Srbiju iako oni postoje", smatra ona.
Ana smatra da je veći deo onoga što je prikazano kao srpsko-rusko prijateljstvo zapravo mit.
"Važno je razumeti šta znači to da ljudi u Srbiju vole Putina i Rusiju. Uglavnom se radi o priči o velikoj zemlji koja je podržala Srbiju u nekim teškim vremenima. Naravno, istorijski, to je tačno, ali mislim da to ima malo veze sa trenutnom ulogom Rusije", kaže ona.
Pročitajte i ovo: Biti Rus u SrbijiSa druge strane, ona smatra da većina Rusa ne zna gotovo ništa o Srbiji, te da film i u tom smislu kreira lažnu sliku o prijateljstvu dva naroda.
"Najveći broj Rusa nikada ne bi odabrali Srbiju kao mesto za život da nije rata u Ukrajini. Ne zato što ne vole Srbiju, već jednostavno nikada ne bi razmatrali tu opciju".
Srbija je nakon invazije bila retka država koja je ostala otvorena za ruske državljane kojima nije potrebna viza za dolazak. Od početka ruske invazije na Ukrajinu u Srbiju je ušlo stotine hiljada građana Rusije.
Ana Gorelik iz ličnog iskustva kaže da nije znala mnogo o Srbiji pre nego što je napustila Moskvu na leto 2022.
"Osećala sam da nisam u stanju da ostanem u Rusiji i da ćutim jer sam imala ogromnu potrebu da kažem naglas da sam protiv rata i to je bilo nemoguće. Prvo sam otišla u Jermeniju, zbog jezičkih barijera, ipak sam se odlučila da dođem u Beograd", kaže ona.
Sa njenom ocenom filma slaže se Boris Varga, politolog i novinar iz Beograda, koji smatra da političke elite u Srbiji neguju privrženost Rusiji kao "prikriveni antizapadni sentiment", a da zapravo film podržava mit koji nema uporište u realnosti.
"To je rezultat ukorenjenog licemerja jer neće se u Srbiji voziti lada, ići u šoping u Moskvu ili školovati deca u Rusiji", kaže on.
Boris Varga, politikolog i novinar, za RSE kaže da u Srbiji neguju privrženost Rusiji kao "prikriveni antizapadni sentiment".
Srbija je jedna od retkih zemalja kandidata za članstvo u EU koja se nije pridružila zapadnim sankcijama Rusiji.
Sa druge strane, Evropska unija je i najveći spoljnotrgovinski partner Srbije. Prema podacima Narodne banke Srbije, kompanije iz Evropske unije su i najveći investitori u Srbiji.
Varga takođe smatra da se Rusija i Srbija "slabo poznaju".
"U Srbiji se slabo govori ruski, oskudno se zna o njenoj kulturi van lektire i udžbenika istorije. Poznavanje na nivou folklora obično promovišu desničarske političke opcije i tabloidi", navodi Varga.
Analiza RSE iz decembra 2024. na osnovu arhive snimljenih informativnih TV programa pokazuje da srpske televizije gotovo svakodnevno prenose sadržaje medija koje kontroliše zvanični Kremlj.
Pročitajte i ovo: Na većini televizija u Srbiji Putina prikazuju pozitivno, dok ruski narativ dominiraPodrška filmu iz državne institucije Srbije
Autor emisije Evgeni Krivcov na kraju filma objavljenom na kanalu Youtube zahvaljuje se Kancelariji za javnu i kulturnu diplomatiju Srbije "na organizacionoj pomoći".
Da li je Kancelarija i sa koliko sredstava finansirala ovaj film, RSE nije stigao odgovor iz ove institucije.
Odgovora nije bilo ni od autora emisije.
RSE je u oktobru 2024. pisao da je Kancelarija izdvojila oko milion evra za "unapređenje" ugleda Srbije u svetu, između ostalog, za posete stranih novinarskih ekipa Srbiji.
Pročitajte i ovo: Milion evra iz Kancelarije Arnoa Gujona za 'unapređivanje ugleda' SrbijeKako je bilo navedeno u tenderskoj dokumentaciji Kancelarije, cilj je da se organizuje dolazak ekipa koje bi "izveštavale o sadržajima koji ističu kulturne, istorijske, naučne, sportske, gastronomske i druge vrednosti Srbije".
Ekipama je, prema dokumentaciji, trebalo organizovati avionski prevoz, transfer i smeštaj u hotelu sa četiri zvezdice.
Kancelarija za javnu i kulturnu diplomatiju Srbije osnovana je u maju 2024, a njen zadatak je da domaćoj i stranoj javnosti dodatno promoviše državne interese, kao i da, prema rečima direktora Kancelarije Arno Gujona, promeni "lažnu sliku o Srbiji".
"Naš cilj je i da nam prijateljske zemlje, u kojima nema predrasuda prema Srbiji i Srbima budu još veći prijatelji, da radimo i sa Kinom i Rusijom i drugim zemljama čiji ljudi imaju stvarnu želju da sa nama uspostave što bolje kulturne veze", rekao je tada Gujon.
Gujon je francuskog porekla, a u delu Srbije je poznat kao humanitarac koji je organizovao pomoć za Srbe na Kosovu preko organizacije "Solidarnost za Kosovo" sa sedištem u Francuskoj.
U Francuskoj je, međutim, zabeleženo i njegovo političko delovanje u ekstremno desničarskom "Bloku identitaraca".
Gujon je za televiziju N1 priznao da je bio član Bloka identitaraca "šest meseci, od 2010. do 2011. godine".
Pročitajte i ovo: Arno Gujon - od ekstremne desnice do funkcije u Vladi Srbije