Rikard Jozwiak
Evropski lideri postigli su dogovor da treba pooštriti budžetsku disciplinu kako bi se spriječila propast zajedničke valute - eura.
Dogovorene su sankcije prema onima koji bi troše više nego imaju i stvaraju budžetske deficite, no neće biti povećanja sredstava u fond za pomoć zemljama u dužničkoj krizi.
Velika Britanija je zatražila poseban status kojim bi se London isključio iz financijskih regulacija ostatke Evrope što je dovelo do izostanka jednoglasnog dogovora svih 27 članica .
Sedamnaest članica eurozone, i većina , ali ne i sve članice Unije suglasile su se kako će spasiti euro.
Pregovori su trajali do jutra, i šefovi 23 vlade i evropske države pristali su da predaju dio suvereniteta pod novu fiskalnu uniju. Dogovor bi se trebao kompletirati do marta.
No, Velika Britanija nije spremna na to. Britanski premijer David Cameron bio je jasan.
"Prije dolaska u Bruxelles rekao sam – ako ne budemo mogli dobiti garanacije u novom evropskom sporazumu, neću se s tim složiti. Ono što je ponuđeno nije u interesu Britanije i zato se s tim nisam mogao složiti”, rekao je Cameron.
Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy koji je zajedno s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel najviše radio na striktnim pravilama fiskalne unije bio je razočaran, ali kao svaki političar vrata je ostavio odškrinuta za dalje dogovore.
"Bilo bi nam draže da smo postigli reformu koju prihvaća svih 27 članica. To nije bilo moguće zbog stava naših britanskih prijatelja. Zato ćemo potpisati međuvladine sprazume između 17 država, no otvoreni smo i za druge”, rekao je Sarkozy.
Češka, Mađarska i Švedska još nemaju odluke svojih parlamenta o priključenju euro zoni, ali bi to mogli učiniti jednoga dana.
Nakon cjelonoćnog sastanka predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso kazao je da je zadovoljan i kako se nada da dogovor vratiti povjerenje u eurozonu.
"Bitno je povjerenje i važno je što su se članice eurozone dogovorile o novim fiskalnim pravilima, daleko ambicioznijim od onih koji su bili do sada bile na snazi“, smatra Barroso
Predsjednik Europske unije Herman Van Rompuy rekao je da će nova pravila s vremenom moći postati dio europskog prava te kako mogu biti brže odobrena i ratificirana nego cjelokupan Lisabonski ugovor
Mario Draghi, predsjednik Europske središnje banke (ECB) ocijenio je odluku korakom naprijed prema jačanju budžetske discipline. Tržišta su negativno reagirala na informacije o podjelama u EU pa će podrška ECB-a biti od iznimne važnosti idućih dana.
Evropski lideri postigli su dogovor da treba pooštriti budžetsku disciplinu kako bi se spriječila propast zajedničke valute - eura.
Dogovorene su sankcije prema onima koji bi troše više nego imaju i stvaraju budžetske deficite, no neće biti povećanja sredstava u fond za pomoć zemljama u dužničkoj krizi.
Velika Britanija je zatražila poseban status kojim bi se London isključio iz financijskih regulacija ostatke Evrope što je dovelo do izostanka jednoglasnog dogovora svih 27 članica .
Sedamnaest članica eurozone, i većina , ali ne i sve članice Unije suglasile su se kako će spasiti euro.
Pregovori su trajali do jutra, i šefovi 23 vlade i evropske države pristali su da predaju dio suvereniteta pod novu fiskalnu uniju. Dogovor bi se trebao kompletirati do marta.
No, Velika Britanija nije spremna na to. Britanski premijer David Cameron bio je jasan.
"Prije dolaska u Bruxelles rekao sam – ako ne budemo mogli dobiti garanacije u novom evropskom sporazumu, neću se s tim složiti. Ono što je ponuđeno nije u interesu Britanije i zato se s tim nisam mogao složiti”, rekao je Cameron.
Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy koji je zajedno s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel najviše radio na striktnim pravilama fiskalne unije bio je razočaran, ali kao svaki političar vrata je ostavio odškrinuta za dalje dogovore.
"Bilo bi nam draže da smo postigli reformu koju prihvaća svih 27 članica. To nije bilo moguće zbog stava naših britanskih prijatelja. Zato ćemo potpisati međuvladine sprazume između 17 država, no otvoreni smo i za druge”, rekao je Sarkozy.
Češka, Mađarska i Švedska još nemaju odluke svojih parlamenta o priključenju euro zoni, ali bi to mogli učiniti jednoga dana.
Nakon cjelonoćnog sastanka predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso kazao je da je zadovoljan i kako se nada da dogovor vratiti povjerenje u eurozonu.
"Bitno je povjerenje i važno je što su se članice eurozone dogovorile o novim fiskalnim pravilima, daleko ambicioznijim od onih koji su bili do sada bile na snazi“, smatra Barroso
Predsjednik Europske unije Herman Van Rompuy rekao je da će nova pravila s vremenom moći postati dio europskog prava te kako mogu biti brže odobrena i ratificirana nego cjelokupan Lisabonski ugovor
Mario Draghi, predsjednik Europske središnje banke (ECB) ocijenio je odluku korakom naprijed prema jačanju budžetske discipline. Tržišta su negativno reagirala na informacije o podjelama u EU pa će podrška ECB-a biti od iznimne važnosti idućih dana.