NVO Centar za građansko obrazovanje je nedavno objavio rezultate istraživanja o spisku lica koja su dobila „počasna“ državljanstva.
Cilj istraživanja je bio da ove podatke učini javnim jer u CGO smatraju da javnost treba da zna koja su lica na ovaj način stekla crnogorsko državljanstvo i na osnovu kojih zasluga.
Istraživanje je, međutim, rezultiralo djelimičnim uspjehom, ali je ipak ukazalo na značajne proceduralne nedostatke.
"U crnogorskoj javnosti najviše pažnje su izazvale dodjele počasnih državljanstava: Piteru Manku, glavnom investitoru Porto Montenegro projekta, Natanielu Rotšildu, koji takođe ima udjela u ovoj investiciji, Petrosu Statisu, vlasniku nekoliko firmi u Crnoj Gori u oblasti turizma, medija i finansija“, kaže se u publikaciji NVO Centra za građansko obrazovanje, u kojoj su prezentovani rezultati prikupljanja podataka o licima koja su, shodno Zakonu o državljanstvu, dobila „počasna“ državljanstva.
U publikaciji se navodi da su naročito kontroverzna „počasna“ državljanstva koja su data: Taksinu Šinavatri, tajlandskom premijeru koji je u svojoj državi bio osuđen za korupciju, kao i malezijskom državljaninu Vei Seng Puu, koji je bio hapšen u Las Vegasu zbog organizovanja ilegalnog klađenja.
Državljanstvo po privilegovanoj proceduri je dobio i Mohamed Dahlan, bivši palestinski ministar bezbjednosti koji je optužen za milionsku prevaru i kršenje ljudskih prava. Osuđen je za klevetu, a u toku je proces protiv njega za korupciju.
„Procedura dodjele 'počasnog' državljanstva je netransparentna i ima diskrecioni karakter“, kaže Mira Popović iz Centra za građansko obrazovanje, dodajući da kriterijumi za dodjelu državljanstva licima na osnovu posebnog značaja za državni, naučni, privredni, kulturni, ekonomski i drugi interes, nijesu precizno razrađeni.
„Nije jasno kako predlagači, predsjednik države, premijer i predsjednik parlamenta, dolaze do inicijative za predlaganje, što je njen sadržaj i kolika je pravna obaveznost mišljenja nadležnog državnog organa. Rješenja o dodjeli 'počasnih' državljanstava su tipska što javnost onemogućava da sazna zašto su ova lica dobila državljanstvo, a samim tim i da li je ovaj interes opravdan ili ne. Taj ekonomski interes koji se toliko pominje i koji, navodno, stoji iza pojedinih državljanstava nije doprinio izgradnji crnogorskih institucija, niti su vidljive neke dalje koristi za javni interes", konstatuje Popović.
Poseban kuriozitet predstavlja struktura predloga za dodjelu „počasnog“ državljanstva.
Predsjedniku države Filipu Vujanoviću su od četiri predloga prošla samo dva. Predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić je predložio šest lica, a premijer Milo Đukanović 195. Zanimljivo je da baš premijerov kabinet Centru za građansko obrazovanje nije dostavio tražene podatke.
„Činjenica da do sada nijesmo uspjeli da dobijemo podatke o licima koja je premijer predložio za 'počasno' državljanstvo nam budi sumnju da postoje razlozi da se ti podaci kriju. Mi, naravno, nećemo odustati. Iskoristićemo sva pravna sredstva kako bi došli do ovih informacija i potom ih objavili. Smatramo da crnogorska javnost ima pravo da zna ko je sve i zašto dobio 'počasno' crnogorsko državljanstvo", kaže Mira Popović.
Dugačak spisak Crnogoraca po pasošu, sadrži niz imena među kojima se nalaze kontroverzne ličnosti, ali i ugledni pojedinci: egipatski biznismen i značajan investitor u Crnoj Gori Samih Sawiris, ruski novinar Genadij Sisojev, pjevačica Merima Njegomir, glumci Milena Dravić, Dragan Nikolić i Lazar Ristovski i nekadašnji fudbaler Dragan Džajić.
Naročito je zanimljivo da je crnogorsko državljanstvo dobila i voditeljka ruskog dnevnika “Vremja” Jekaterina Andrejeva i to ne kao supruga crnogorskog biznismena Dušana Perovića, već po privilegovanoj proceduri.