Nakon što je u utorak u Srebrenici predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik kazao kako bi dvije entitetske vlade trebale u tom gradu održati zajedničku sjednicu s ciljem ekonomskog razvoja i izdvajanja novca za obnovu infrastrukture, iz Vlade Federacije BiH još nema stava o tome. Predsjednik te izvršne institucije Fadil Novalić poručuje da se ne radi o zvaničnom pozivu, te da izjavu ne može komentarisati. No, Srebreničani inicijativu pozdravljaju, tvrdeći da se dosadašnja politika koja je vođena iz Sarajeva i Banjaluke treba ostaviti po strani, a sve snage usmjeriti ka rješavanju gorućih ekonomskih problema.
Političke igre oko Srebrenice traju već godinama, ali posebno u posljednjih nekoliko mjeseci, uoči lokalnih izbora, ali i nakon njih. Ćamil Duraković, koji je obnašao funkciju prvog čovjeka Opštine osam godina, 2016. je tu poziciju izgubio, a na njegovo mjesto prije sedam dana je zasjeo Mladen Grujičić.
Bošnjački i srpski interesi oko Srebrenice su se sukobljavali godinama unazad, a kao posljedica svega je ekonomski nerazvijena opština, loša infrastruktura u samom gradu, mali broj zaposlenih i sve veći odlazak mladih „trbuhom za kruhom“.
Oko hiljadu osoba ima posao, a oko dvije hiljade se nalazi na Birou za zapošljavanje. Prijeratni potencijal od kojeg je cijela Srebrenica prosperirala, banja Guber, je potpuno devastirana. Obećanja da će biti obnovljena, za sada su ostala tek „mrtvo slovo na papiru“, kaže za Radio Slobodna Evropa novinar Marinko Sekulić, koji se u Srebrenicu vratio prije 20 godina.
„Bio sam prije nekoliko dana na vrelu Gubera i stoji tabla da su radovi trebali biti završeni prije pet godina. Međutim, stoje započeti objekti. Srebrenica je od te banje, prije rata, imala oko devedeset hiljada noćenja i tri miliona dolara prihoda. Hoće li se nešto promijeniti i hoće li banja proraditi, ne zna se. Ali, u svakom slučaju, kada bi banja proradila, u Srebrenici bi se dobrim dijelom vratio život, kaže Sekulić.
Delegacija RS na čelu sa Miloradom Dodikom u Srebrenici na sastanku sa Mladenom Grujičićem
Mogućnost da banja proradi, u utorak je u Srebrenici pomenuo i Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske. Pored te inicijative, Dodik je kazao i da će Vlada RS-a riješiti pitanja vode i puteva u svim selima, obnoviti fasade na svim zgradama u naseljenim mjestima, urediti korito rijeke Križevica, te raditi na razvoju i zapošljavanju. No, u prvi plan, prvi čovjek Republike Srpske stavio je zajedničku sjednicu dvije entitetske vlade u tom gradu.
„Na bazi takvog jednog izgrađenog projekta, za mjesec ili dva, u Srebrenici bismo mogli organizovati zajedničku sjednicu Vlade Republike Srpske i Vlade Federacije kako bismo vidjeli ko može ući u podršku tih projekata. Ja sam spreman da to podržim, da budem ovdje prisutan, da napravimo nešto što će biti zapisano, a ne kao do sada kada neko dođe obeća, a ne realizuje“, poručio je Dodik.
Inicijativa predsjednika RS-a nailazi na odobravanje u Srebrenici, kaže novinar Marinko Sekulić, jer je već odavno vrijeme da se sve dosadašnje razmirice „stave pod tepih“.
„Svi Srebrenicu vole do zadnjeg pfeninga, što često imam običaj reći, koji je mogu iskoristiti, a Srebrenica je moneta za podkusurivanje, to je svima jasno, već godinama i vlastima iz Sarajeva i vlastima iz Banjaluke, ali i međunarodnoj zajednici. Sve tri strane, na neki način, imaju 'oraha u džepu' kada je Srebrenica u pitanju i koriste je svako na svoj način kada im zatreba za nešto“, navodi Sekulić.
Zakulisne igre treba ostaviti u prošlosti: Sadik Ahmetović
Prije desetak godina, Sadik Ahmetović je obnašao funkciju zamjenika načelnika srebreničke opštine. Trenutno je poslanik u državnom parlamentu i kaže kako je još prošle sedmice javno iznio ideju o zasijedanju dvije entitetske vlade u Srebrenici.
Iako postavlja pitanje zbog čega je Dodikova inicijativa došla tek nakon pobjede Mladena Grujičića za načelnika, Ahmetović navodi i da, ipak, dosadašnje političke zakulisne igre treba ostaviti u prošlosti, i ubuduće se posvetiti tome da se Srebrenica ne pominje samo u julu, kada se obilježava genocid, već da i Sarajevo i Banjaluka počnu ulagati novac u izgradnju infrastrukture i obnovu turističkog potencijala.
„Objektivno, vlade entiteta imaju u svojim budžetima sredstva koja podrazumijevaju i kapitalna i infrastrukturna ulaganja i ulaganja u privredu i izbjeglice. Nažalost, obje vlade su Srebrenicu do sada tretirale drugačije u odnosu na tretman kojeg su imale druge opštine, što nije adekvatno za tako devastiran prostor“, poručuje Ahmetović.
Prošle godine u novembru je u Srebrenici održana donatorska konferencija na kojoj je obećano šest i po miliona eura, od čega je pet miliona eura donacija Vlade Srbije, a tri miliona eura Vlade Republike Srpske.
Prvi su dali dva miliona eura za sanaciju budžeta, a ostala sredstva će biti realizovana kroz nekoliko kapitalnih projekata. Istovremeno, obećanje da će svake godine u budžet izdvojiti po 250 hiljada eura, Vlada RS-a još nije ispunila, osim što je u proteklih 12 mjeseci dala novac za asfaltiranje ceste u dužini od deset kilometara.